Faktograf.hr procjenjuje što doista obećavaju hrvatski političari

Faktograf.hr: Web projekt koji otkriva koliko ima preciznosti i istine u izjavama političara

Predizborna kampanja uoči parlamentarnih izbora je u punom zamahu, a razdoblje koje na hrvatskoj političkoj sceni donosi veću živost poslužilo je kao dobra lansirna točka za projekt koji na jednom mjestu prikuplja što se govori - i koliku težinu ima ono što slušamo. Ako nas zanima procjena istupa i obećanja hrvatskih političara, adresa koja će nas zanimati zove se Faktograf.hr, s idejom da predizborna kampanja bude samo početak praćenja dosljednosti i učinkovitosti ljudi na odgovornim pozicijama.

faktograf

Suradnja Hrvatskog novinarskog društva i udruge GONG donijela je novi projekt u hrvatskom medijskom prostoru. Ime mu je Faktograf.hr, a u prvom planu bit će mu preciznost, točnost i traženje istine u istupima sudionika hrvatske političke scene. Pokrenut u predizbornoj kampanji uoči dolazećih parlamentarnih izbora, Faktograf.hr donosi pregled što se govori, koliko riječ političara vrijedi i što nam otkrivaju predizborni programi stranaka – ali i obećava da neće biti posustajanja nakon što izbori prođu.

Čim se pobjednici izbora bace na posao, pratit će se ostvaruju li ono što su obećali, a nastavit će se procjenjivati i istupi i potezi ostalih koji sudjeluju u političkom životu.

Koliko ima istine, a koliko udaraca ispod pojasa?

Treba li vjerovati onome što čujemo, a ako ne treba, koji podaci opovrgavaju izrečeno? Kako stoji u opisu projekta, Faktograf.hr nije vrijednosno sasvim neutralan. Utemeljen je u vrijednostima slobode, antifašizma, ljudskih prava i ravnopravnosti, kao i socijalne pravde – no, glavninu pozornosti usmjerit će na ono što se može potkrijepiti ili srušiti konkretnim podacima. U rubrici Ocjena točnosti skretat će se pozornost na više ili manje uvjerljivo, s ocjenom i argument koji podupire ili ruši političarev istup. Tvrdnja koja je pod povećalom dobit će jednu od pet ocjena, od negativnih prema pozitivnima, ni F od fakta, ni pola fakta, polufakt, tri kvarta fakta i fakt.

Ako nešto zvuči sporno, moglo bi se naći na radaru i krenuti na put koji je približio Faktografov glavni urednik Petar Vidov:

Postupak ocjenjivanja točnosti počinje odabirom izjave koja će se ocjenjivati, a koje prenosimo iz vodećih hrvatskih medija. U izjavama se zatim identificiraju tvrdnje koje se smatraju činjeničnima te se kreće u njihovu provjeru temeljem dostupnih podataka. Obavljanjem usporedne analize dostupnih činjenica i izrečene tvrdnje donosi se konačna ocjena.

U praksi, istup ili izjava koji po Faktografovoj prosudbi djeluju sporno sučelit će se s konkretnim podacima, bilo da je riječ o članku Ustava ili zakona, međunarodnom dokumentu ili o nečemu drugom, poput podataka o uspjehu turističke sezone ili broju izbjeglica koje su prošle Hrvatskom, u temi koja je aktualna i u predizbornoj kampanji.

Faktograf_hr prikaz

Tražeći istupe koji bi mogli biti zanimljivi za provjeru, Faktograf.hr oslanjat će se i na pomoć posjetitelja stranice. Više očiju pomoći će da se ne propusti ništa bitno:

Nadamo se da će nam se čitatelji u budućnosti javljati sa svojim prijedlozima i idejama, da će nam skretati pozornost na izjave koje smatraju podložnima provjeri. Također, vjerujemo da će nam čitatelji pomoći i otkrivanju dodatnih izvora informacija, kojih mi sami možda i nismo svjesni, ali i u otkrivanju i otklanjaju pogrešaka, kojih će s vremenom sigurno biti, to je naprosto sastavni dio posla u medijima. Kada do toga dođe, trudit ćemo se da svoje greške profesionalno i transparentno ispravljamo jer smo svjesni odgovornosti koju imamo prema čitateljima i javnosti.

Faktograf.hr nudi i analize i stavove, a o sadržaju brine njegov glavni urednik. Zasebna podcjelina namijenjena je raščlanivanju izbornih programa čiji su detalji dostupni javnosti, a bit će zanimljivi i poslije izbora i formiranja nove Vlade.

Projekt s uzorima i partnerima u regiji

S približavanjem parlamentarnih izbora, sadržaj kakav nudi Faktograf.hr postao je osobito zanimljiv, ali ideja za njegovo pokretanje nije bila neraskidivo povezana s datumom izlaska Hrvata na birališta. Vidov je opisao put od ideje do realizacije:

Ideja za projekt nastala je na proljeće ove godine, a krenula je od kolega iz Sarajeva i Beograda koji već imaju slične medijske projekte – Istinomjer.ba i Istinomer.rs. Oni su GONG-u ponudili suradnju te je tijekom ljeta uspostavljena i suradnja s HND-om. Početkom jeseni obavljeni su razgovori s kandidatima za poziciju glavnog urednika, a nakon što sam ja izabran za tu poziciju krenulo se u razradu metodologije ‘fact-checkinga’, te dizajn i programiranje stranice. Tada još nismo znali koji će biti datum izbora, tako da termin lansiranja nije ovisio o predizbornom razdoblju, već je Faktograf pokrenut u najskorijem roku u kojem je to bilo moguće.

Suradnja s partnerima iz regije nije se zaustavila samo u formuliranju ideje za projekt:

Imamo veliku pomoć od kolega s portala Istinomjer.ba i Istinomer.rs, od kojih smo dobili tehničku podršku za postavljanje stranice te su nam prenijeli metodologiju ‘fact checkinga’ i pomogli u definiranju sadržaja kojim ćemo se baviti. Savjetodavnu pomoć dobili smo i od strane američkog PolitiFacta, jedne od vodećih svjetskih ‘fact-checking’ platformi. Podršku u Hrvatskoj pružaju HND i GONG. Uređivanje stranice je moj posao, a na Faktografu ćete moći pročitati i tekstove naših vanjskih suradnika, poput Sanje Despot, koja je već počela surađivati s Faktografom.

Činjenice pod povećalom i nakon izbora

Do izlaska na birališta ostalo je još nešto više od tjedan dana, dogodit će se 8. studenog, a Faktograf.hr nastavit će pratiti hrvatsku političku scenu i nakon toga dana:

Nakon što izbori završe i dalje ćemo se baviti primarnom misijom Faktografa – odjeljivanjem činjenica od ‘spinova’ u javnom diskursu. Plan nam je pratiti i u kojoj će mjeri pobjednici izbora ispunjavati svoja predizborna obećanja. Faktograf se ni u predizbornom razdoblju neće ograničavati na praćenje izjava isključivo sudionika izbora, već svih relevantnih političara na hrvatskoj političkoj sceni. Postoje naravno i želje za dodatnim sadržajem, ali sada je još prerano da se o tome govori.

Bez obzira na to hoće li se provjeravanje i procjena činjenica zadržati na sadašnjem sadržaju ili ponuditi još nešto više, materijala ne bi trebalo nedostajati. Hrvatski političari i dalje će jednako voljeti kamere i mikrofone – i koji puta (ili više puta) biti neoprezni kada se pred njima nađu.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Anđelko Dujmović

    Anđelko Dujmović

    15. 11. 2015. u 10:00 pm Odgovori

    Prije nekog vremena Ivan Vilibor Sinčić rekao je da će u izbjeglicama iz Sirije biti i terorista. Vaš komentar bio je da je to izjava ni f od fakta. Sada ste sklonili tu njegovu izjavu bez isprike ili oznake fakat. Nemate pojma i bolje vam je da zatvorite profil.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Kolumna

Od Yahooa do ChatGPT-ja: Strategije uspjeha na tražilicama koje vrijede i danas

Neke strategije za pozicioniranje na internetskim tražilicama još funkcioniraju i nakon 10 godina. U ovom povratku u prošlost, prisjećamo se raznih praksi, što se od njih zadržalo, a što ne - te što je novo ušlo u igru...

Tehnologija

Tomislav Tipurić uoči ATD-a: Moramo poraditi na promjeni definicije junior developera

Uoči 18. konferencije Advanced Technology Days porazgovarali smo s osobom zaduženom za program, Tomislavom Tipurićem, o svemu što ne smijete propustiti na samom događaju, a i u svijetu tehnologije posljednjih godina i dana. Naravno, AI je neizostavna tema.

Netokracija Podcast

Ovo je email strategija kojom je Burazin privukao investitore poput direktora Stack Overflowa

U novoj epizodi ulazimo u detalje o: (vjerojatno) najvećoj pre-seed rundi u hrvatski startup; tome kako SAD namjerava kontrolirati AI sustave koji bi mogli napraviti atomsku bombu te zašto osnivača Netokracije Ivana Brezaka Brkana izbacuju iz zagrebačkih kavana?

Što ste propustili

Kolumna

Od Yahooa do ChatGPT-ja: Strategije uspjeha na tražilicama koje vrijede i danas

Neke strategije za pozicioniranje na internetskim tražilicama još funkcioniraju i nakon 10 godina. U ovom povratku u prošlost, prisjećamo se raznih praksi, što se od njih zadržalo, a što ne - te što je novo ušlo u igru...

Tehnologija

Najveća hrvatska luka u Pločama postat će pametna, uz sufinanciranje iz EU od skoro milijun eura

Luka Ploče postat će prva hrvatska pametna luka. Ujedno je ovo jedini projekt iz Hrvatske koji je Europska Komisija odobrila u sklopu fonda 5GSC - od ukupno 14 odobrenih u cijeloj Uniji.

Tvrtke i poslovanje

Bajke u digitalnom svijetu: Pinokio djeci priča o lažnom predstavljanju, a tri praščića o slabim lozinkama

Stotine ljudi podržale su humanitarnu akciju tvrtke Combis i Centra za nestalu i zlostavljanu djecu.

Programiranje

Upoznajte Retriever, platformu FER-ovog TakeLaba koja rudari po 30 domaćih web portala

Retriever zagrebačkog TakeLaba može analizirati milijune članaka objavljenih na hrvatskome u posljednjih 20 godina, a sprema se i na iskorak u regiju. 

Tvrtke i poslovanje

Od 1. siječnja država nadzire Wolt, Bolt, Glovo… – što to znači?

Teško je regulirati segment tržišta o kojem nemate konkretnih saznanja, srećom, za tzv. GIG ekonomiju to će se uskoro promijeniti. Više saznajemo u razgovoru s ravnateljom Uprave za rad i zaštitu na radu u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne skrbi.

Programiranje

“Infrastruktura kao kod” izazov je s kojim se isplati uhvatiti u koštac, pogotovo za ogromne okoline

Što je sustav veći, to IaC (Infrastructure-as-Code) donosi više prednosti. Kako to izgleda u praksi?