Facebookom, Twitterom i LinkedInom do posla. Da, u Hrvatskoj.

Facebookom, Twitterom i LinkedInom do posla. Da, u Hrvatskoj.

„Dobila si posao...KAKO???“ [umetni izraz lica krajnjeg nepoznavanja onog o čemu se priča], najčešće je pitanje koje su mi prijatelji postavljali nakon objave da sam zahvaljujući Twitteru i LinkedInu prije nešto više od stotinu dana dobila posao počela raditi u jednoj od najvećih tvrtki u Hrvatskoj - Agrokoru. Istina je, uz kolegu koji je također dobio posao na istom natječaju Agrokora iz rujna 2011. godine, prva sam osoba koja je posao u Hrvatskoj dobila prijavom putem LinkedIna , društvene mreže za poslovno umrežavanje.

Društvenim mrežama do posla?!

„Dobila si posao…KAKO???“ [umetni izraz lica krajnjeg nepoznavanja onog o čemu se priča], najčešće je pitanje koje su mi prijatelji postavljali nakon objave da sam zahvaljujući Twitteru i LinkedInu prije nešto više od stotinu dana dobila posao počela raditi u jednoj od najvećih tvrtki u Hrvatskoj – Agrokoru.

Istina je, uz kolegu koji je također dobio posao na istom natječaju Agrokora iz rujna 2011. godine, prva sam osoba koja je posao u Hrvatskoj dobila prijavom putem LinkedIna , društvene mreže za poslovno umrežavanje.

Profil na LinkedInu ima oko 140.000 Hrvata.Većina ne zna što bi s njim.  Prihvatili su zahtjeve za povezivanjem ostalih i mirno čekaju da ta društvena mreža postane korisn(ij)a.  LinkedIn je odlično online prezentacijsko mjesto za sve koji vas guglaju, to su svi shvatili. Dio korisnika otišao je korak dalje pa koristi grupe u kojima razgovaraju s kolegama iz iste branše te se na taj način dodatno umrežavaju.

Jedna od pametnijih stvari koje je LinkedIn uveo jest opcija koja postoji od ljeta 2011. godine „ Apply with LinkedIn“ , što u prijevodu znači da se za posao možete prijaviti jednim klikom i slanjem online životopisa, umjesto da „kuckate“ klasične .doc šprance.  Novo doba traži nove načine zapošljavanja, koji su često vrlo dobar filter kandidata.

Tražite ljude tamo gdje jesu

Naime, tražite li community menadžera za Twitter, logično je da će vam uvjet biti aktivno korištenje Twittera. Ono se ne može lažirati. Jednako kao što ne možete lažirati (sve) svoje LinkedIn veze. Kvalifikacije možete „uljepšati“ i na prvu stvoriti impresivnu biografiju. Međutim, bogat LinkedIn profil u kojem se kvalifikacije i preporuke prklapaju s osobnim vezama prema drugim LinkedIn korisnicima iz branše  teško je izgraditi bez pravog uporišta u realnom svijetu.

Ne čudi stoga da su u Agrokoru pri zapošljavanju web specijalista i community managera krenuli u lov upravo na publiku koja se služi Twitterom i LinkedInom.  Riba se lovi tamo gdje se nalazi.  Prijava za dvije pozicije bila je moguća samo aktivnim korisnicima Twittera, odnosno onima s otvorenim profilom na LinkedInu. Time je traženje idealnog zaposlenika skraćeno za x vremena, jer se ovakvim nišnim ciljanjem izbjeglo zaprimanje na stotine prijava za posao osoba koje šalju svoj životopis unatoč činjenici da nisu zadovoljili sve uvjete. Jer, „ne škodi poslati CV.“

I na tom prvom hrvatskom LinkedIn natječaju za posao, moj vlastiti aktivni angažman na obje  spomenute društvene mreže, donio mi je poziv na razgovor i na kraju – posao.

Osim LinkedINa, posao možete potražiti i Facebook aplikacijom BranchOut , koja koristi vaša privatna poznanstva. Pomoću BranchOuta možete saznati tko od vaših prijatelja radi u tvrtci koja vam je „na piku“, što olakšava put do ostvarenja cilja. Barem da saznate „što su pitali na testu ili razgovoru.“

No još je bolje ako ste jednostavno aktivni na Facebooku i imate pristup stranicama i prijateljima koji rade na online poslovima. Primjerice, Aviokarte.hr svojih su osmero zaposlenika zaposlili putem natječaja na Facebooku. To je bio jedini kanal na kojemu je natječaj objavljen, jer su htjeli zaposliti nekog od fanova, odnosno nekog iz ciljne skupine koju zanimaju letovi i putovanja općenito kako bi tvrtka dobila već informirane ljude.

Nisu jedini. Dosta tvrtki koje žele specijaliziranu osobu sve više pravu osobu traži baš na kanalu za koji treba svog online komunikatora ili u specijaliziranim grupama i stranicama koje okupljaju ljude koji već dijele interes prema nekoj temi. Sve je više oglasa gdje se traži community manager, SEM stručnjak, dizajner ili developer  koje nećete naći na specijaliziranih portalima poput popularnih moj-posao.net-a ili posao.hr-a. Stoga se  mladim ljudima koji traže posao u internetskoj branši preporučuje  da se aktiviraju na društvenim mrežama ili da barem imaju ispunjene profile na LinkedIn grupi, u slučaju da za njih dođe preporuka od treće strane. Naime, nerijetko se dogodi da vam netko preporuči osobu X, a Google vam o njoj može pronaći relativno malo podataka ili možda otvoren LinkedIn profil  koji nema dovoljno informacija o vama. Takav LinkedIn profil zapravo više šteti, nego koristi jer poručuje kako ne marite za svoj online CV te niste redoviti u ažuriranju podataka.

Dobar primjer je i Osječanka Sanja Martinović koja je ponudu za posao dobila bez prijave. Naime, mailom su joj se javili dečki iz tvrtke Inchoo, specijaliziranoj za izradu internetskih trgovina. U Inchoou su tražili studenta za privremeni studentski posao u odjelu prodaje, i trebali su ga brzo naći. Sanja je na osnovi svog internetskog profila dobila ponudu za posao dobila e-mailom. Bez prijave!  Poslodavac je jednostavno došao njoj. Takve stvari nisu rijetkost u internetskim zanimanjima.

Učite i dijelite znanje, ne frustracije

Preporuka vrijedi zlato pa nije naodmet da se angažirate na društvenim mrežama i upoznate svoje buduće poslodavce, ali i sami učite i dijelite svoje znanje. Pohađajte seminare, pišite blog, pokušajte sami napraviti neki projekt, učiti kako se radit CM (idealno ako imate nekog iz obitelji s manjim obrtom poput kozmetičkog salona ili krojačke radnje na kojem se možete vježbati bez straha od veće štete) iako se na prvi pogled može činiti da to što radite nema smisla, potrebno je dugoročnije gledati na isplativost aktivnosti.

I što je najvažnije, shvatite da vam internet nije ispovijedaonica. Ne morate baš sve što vas muči odmah pretvoriti u online riječi, jer će vas trenutak nervoze i ishitrenosti možda koštati posla. Poslodavci vas guglaju. U online svijetu, vi ste ono što Google i društvene mreže izbace o vama.

I istraživanja pokazuju kakva je praksa poslodavaca: Prema CareerBuilderu koji je tijekom veljače i ožujka ove godine proveo upitnik među 2300 menadžera, 37% poslodavaca koristi društvene mreže da dozna nešto o kandidatima za posao prije konačne odluke o zapošljavanju. Njih 65% je koristilo Facebook, 63% LinkedIn, dok se Twitter našao na trećem mjestu sa 16% pretraživanja.

Većina poslodavaca (opet 65%) tvrdi da žele vidjeti kako se kandidat profesionalno predstavlja, dok 51% na taj način provjerava može li se kandidat uklopiti u radnu sredinu. Čak 12% ih je specifično tražilo negativne rezultate o kandidatima, kako bi spriječili zapošljavanje neprikladne osobe.

Trećina poslodavaca priznala je da nekog nisu zaposlili samo zbog rezultata pretrage! Razlozi su uglavnom bile provokativne i neprikladne fotografije (49%), dijeljenje informacija o opijanju i konzumaciji droga  (45%), loše komunikacijske vještine (35%), ogovaranje bivšeg poslodavca (33%), diskriminacijski stavovi vezani uz spol,seksualnost ili nacionalost (28%) te laganje o kvalifikacijama (22%).

No da stvari ne budu crne, završimo s pozitivnom činjenicom – čak 29% poslodavaca odlučilo se i zaposliti nekog  na osnovu rezultata pretrage!

Sljedeći korak: Ažurirajte svoj LinkedIn profil!

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Marija Renić

    Marija Renić

    24. 04. 2012. u 11:22 am Odgovori

    Posao sam dobila tako što su Aviokarte.hr stavile na Facebooku status “Ako si mlad, spretan i okretan – javi nam se!” Odgovorila sam komentarom, a za nekoliko sati dobila odgovor – Vidimo se sutra u 14 sati u Miramarskoj 26. Bilo je to prije više od godinu dana. Od tada sam dio toga brzo rastućega teama. Osim mene još je 7 ljudi nakon mene došlo u firmu s Facebooka. 🙂

  2. Nela

    Nela

    24. 04. 2012. u 11:24 am Odgovori

    Odličan osvrt i super mi je što si tako našla posao! Nažalost ovo još uvijek vrijedi samo za poslove usko vezane uz Internet, većini mojih prijatelja koji nisu u toj branši LinkedIn jedva da je donio par kontakata, a potencijalni poslodavci ne koriste takve servise… tako da svi moji savjeti tipa “Napravi profil ovdje i ondje” njima jednostavno ne pomažu.
    Ali moram se složiti s Ivanom, nikad u životu nisam poslala molbu za posao, uvijek je web radio za mene 😉

    • Barbara Slade

      Barbara Slade

      24. 04. 2012. u 12:08 pm Odgovori

      Hvala Nela.:)
      Strpljen, spašen. Isti slučaj i kod mojih prijatelja. No, uvijek kažem da je dobro da ga otvore i popune, ne da im visi pro forme. Možda im LinkedIN nije donio poslove kroz “apply with LinkedIN” ili druženje s ljudima iz iste branše po grupama, no poslodavci kad Googlaju itekako gledaju LinkedIN profil. Nekad samo na osnovi Google pretrage netko (ne) dobije poziv za posao.

  3. Dejana

    Dejana

    24. 04. 2012. u 12:52 pm Odgovori

    Dobar članak!
    LinkedIn zaista može puno pomoći, ali ne treba očekivati navalu ponuda. Oni koji šalju prijave u inozemstvo neka OBAVEZNO u životopisu stave poveznicu na svoj profil. Većina poslodavaca kojima sam se javila je provjerila moj profil, a puno ih se i javilo. Mislim da se ta praksa doselila i u Hrvatsku. Jednostavno zato jer ljudi ne mogu odoljeti da vam ne pronjuškaju po životu, pa zašto to ne okrenuti u svoju korist 😉

  4. Matija

    Matija

    25. 04. 2012. u 12:27 am Odgovori

    Tek krećem u svijet traženja “pravog” posla umjesto puno volontiranja i povremenih studentskih poslova i moram priznati da je ponuda kojoj se može pristupiti preko LinkedIna u svijetu daleko bolja. Lakše mi je pronaći nešto što me interesira nego da se ograničavam na potragu u Hrvatskoj i vjerujem da je to glavna prednost jedne mreže poput LinkedIn-a. Ostaje mi vidjeti hoću li i uspjeti naći posao preko te mreže. 🙂

  5. Damir2

    Damir2

    25. 04. 2012. u 10:04 am Odgovori

    svaka čast Barbari. Ali ono što je najbitnije a to je znanje kandidata za posao ne mijenja se tj ostaje uvijek isto, ono što se mijenja je samo način kako se ‘dokopati’ posla. Znači to je na neki nači pokušaj da dođeš do posla ‘preko veze’ a ne pomoću znanja.

    Zaključak je jasan. Netko će do posla doći preko rođaka, netko preko Linkedina, a u oba slučaja to je za poslodavna irelevantno jer je oboje na neki način pokušaj da se zaposli prečicom. Poslodavcu je jedino važno koliko znanja i vještina ima kandidat.

  6. Marko

    Marko

    26. 04. 2012. u 11:28 am Odgovori

    Za linkedIn sam prvi put čuo na fakultetu, tako što sam se prijavio da učestvujem na CaseSS, i profesorka nas je povezala preko te društvene mreže. Do skoro mi taj profil nije bio toliko aktivan. Tada sam ga otvortio samo zato što nam je profesorka tako rekla..:) Tek sada vidim sve njegove prednosti i toplo preporučujem svima koji nemaju svoj profil, da ga što pre otvore, kako bi potencijalni poslodavci mogli da ih nađu i tamo. Btw odličan tekst.

  7. Ivana

    Ivana

    28. 04. 2012. u 7:28 pm Odgovori

    Ja sam svoj trenutni posao dobila na temelju profila na Moj Posao portalu, jednostavno su me nazvali, bez natječaja i ičeg sličnog, tako da potpisujem sve navedeno 🙂

  8. Igor Pozgaj

    Igor Pozgaj

    14. 05. 2012. u 10:14 am Odgovori

    Evo da dodam još jedan story koji ide u prilog ovome, ja sam isto svoj budući posao dobio preko LinkedIn-a (odnosno recruiteri su me prvi puta kontaktirali preko LinkedIn-a). Prije toga sam također upao u interview proces u jednoj vrlo poznatoj IT tvrtki, također preko LinkedIn-a. 😉

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi

4 milijuna dolara za domaći startup koji je napravio “prvog pravog AI developera”

U otprilike godinu dana ekipa iza Pythagore prošla je program prestižnog Y Combinatora, skupila 30.000 aktivnih korisnika i prikupila investiciju. Među investitorima je i Damir Sabol.

Analiza

Kad im USB-om procure podaci milijun građana – javne institucije mogu proći bez sankcija?!

Sa stručnjacima raspravljamo o nedavnom curenju podataka vlasnika svih registriranih vozila u Hrvatskoj i zašto je ono problematično na više razina. Može li ovaj slučaj biti poruka javnim institucijama za ubuduće?

Obrazovanje

Maturanti, pazite koje AI alate koristite za pripremu mature, nisu svi pouzdani…

Jeste primijetili kako je sve više raznih AI alata koji obećavaju uspjeh u školi i pomoć na maturi? Iako imamo pozitivne primjere, nisu svi od povjerenja.

Što ste propustili

DevDev

Leapwiseovih 5 savjeta za razvoj enterprise softvera – i besplatan backend priručnik

Zagrebačka kompanija Leapwise svoje stečeno osmogodišnje iskustvo u product buildingu i system integrationu (u domenama BSS/OSS-a, cybersecurity inženjeringa, automatizacije i IOT-a) sada želi podijeliti i sa širom zajednicom - dio tog znanja skupljen je i u besplatan backend priručnik.

Programiranje

S Tech Leadom o Pimcoreu, open-source platformi za digitalizaciju poslovanja

U razvoju rješenja za upravljanje informacijama o proizvodu (PIM), digitalnom imovinom (DAM), web sadržajem (CMS) i e-trgovinom - virovitički Factory odabrao je Pimcore - saznajemo što ih je osvojilo kao inženjere i koje su mu specifičnosti?

Netokracija Podcast

AI smanjio odjel marketinga poznate tvrtke i uštedio im 10 milijuna dolara

Počela su prva hvaljenja kako je AI zamijenio radnike i tako napravio uštedu od 10 milijuna dolara. Sva sreća, to se nikome nije svidjelo...

Digitalni mediji

Hrvate od EU izbora više zanimaju Vučić, Međugorje i invazija dabrova!

Ove nedjelje izlazimo na druge po redu izbore u ovoj superizbornoj godini, ali sudeći po pretraživanjima online, Hrvati bi ovog vikenda mogli prije otići na kavu nego na birališta.

Tvrtke i poslovanje

Otvoren Deloitteov natječaj 50 najbrže rastućih tehnoloških kompanija Srednje Europe za 2024. godinu

Ovo regionalno natjecanje održava se već 25. godinu za redom, a rangira najbrže rastuće kompanije u tehnološkom sektoru te pruža etabliranim i novim tehnološkim kompanijama platformu za predstavljanje svoje vodeće pozicije u tehnološkoj industriji.

Veliki intervjui

Novo vodstvo CISExa: U krizi najbolje prolaze oni koji rade s velikim tvrtkama – i državom!

CISEx, hrvatska udruga nezavisnih izvoznika softvera, odnedavno ima novu upravu. U razgovoru s Ivanom Bešlićem i Svenom Marušićem otkrivamo u kojoj su trenutno poziciji hrvatski izvoznici softvera, tko će lakše prebroditi ova vremena i gdje su nove prilike.