Facebookom, Twitterom i LinkedInom do posla. Da, u Hrvatskoj.

Facebookom, Twitterom i LinkedInom do posla. Da, u Hrvatskoj.

„Dobila si posao...KAKO???“ [umetni izraz lica krajnjeg nepoznavanja onog o čemu se priča], najčešće je pitanje koje su mi prijatelji postavljali nakon objave da sam zahvaljujući Twitteru i LinkedInu prije nešto više od stotinu dana dobila posao počela raditi u jednoj od najvećih tvrtki u Hrvatskoj - Agrokoru. Istina je, uz kolegu koji je također dobio posao na istom natječaju Agrokora iz rujna 2011. godine, prva sam osoba koja je posao u Hrvatskoj dobila prijavom putem LinkedIna , društvene mreže za poslovno umrežavanje.

Društvenim mrežama do posla?!

„Dobila si posao…KAKO???“ [umetni izraz lica krajnjeg nepoznavanja onog o čemu se priča], najčešće je pitanje koje su mi prijatelji postavljali nakon objave da sam zahvaljujući Twitteru i LinkedInu prije nešto više od stotinu dana dobila posao počela raditi u jednoj od najvećih tvrtki u Hrvatskoj – Agrokoru.

Istina je, uz kolegu koji je također dobio posao na istom natječaju Agrokora iz rujna 2011. godine, prva sam osoba koja je posao u Hrvatskoj dobila prijavom putem LinkedIna , društvene mreže za poslovno umrežavanje.

Profil na LinkedInu ima oko 140.000 Hrvata.Većina ne zna što bi s njim.  Prihvatili su zahtjeve za povezivanjem ostalih i mirno čekaju da ta društvena mreža postane korisn(ij)a.  LinkedIn je odlično online prezentacijsko mjesto za sve koji vas guglaju, to su svi shvatili. Dio korisnika otišao je korak dalje pa koristi grupe u kojima razgovaraju s kolegama iz iste branše te se na taj način dodatno umrežavaju.

Jedna od pametnijih stvari koje je LinkedIn uveo jest opcija koja postoji od ljeta 2011. godine „ Apply with LinkedIn“ , što u prijevodu znači da se za posao možete prijaviti jednim klikom i slanjem online životopisa, umjesto da „kuckate“ klasične .doc šprance.  Novo doba traži nove načine zapošljavanja, koji su često vrlo dobar filter kandidata.

Tražite ljude tamo gdje jesu

Naime, tražite li community menadžera za Twitter, logično je da će vam uvjet biti aktivno korištenje Twittera. Ono se ne može lažirati. Jednako kao što ne možete lažirati (sve) svoje LinkedIn veze. Kvalifikacije možete „uljepšati“ i na prvu stvoriti impresivnu biografiju. Međutim, bogat LinkedIn profil u kojem se kvalifikacije i preporuke prklapaju s osobnim vezama prema drugim LinkedIn korisnicima iz branše  teško je izgraditi bez pravog uporišta u realnom svijetu.

Ne čudi stoga da su u Agrokoru pri zapošljavanju web specijalista i community managera krenuli u lov upravo na publiku koja se služi Twitterom i LinkedInom.  Riba se lovi tamo gdje se nalazi.  Prijava za dvije pozicije bila je moguća samo aktivnim korisnicima Twittera, odnosno onima s otvorenim profilom na LinkedInu. Time je traženje idealnog zaposlenika skraćeno za x vremena, jer se ovakvim nišnim ciljanjem izbjeglo zaprimanje na stotine prijava za posao osoba koje šalju svoj životopis unatoč činjenici da nisu zadovoljili sve uvjete. Jer, „ne škodi poslati CV.“

I na tom prvom hrvatskom LinkedIn natječaju za posao, moj vlastiti aktivni angažman na obje  spomenute društvene mreže, donio mi je poziv na razgovor i na kraju – posao.

Osim LinkedINa, posao možete potražiti i Facebook aplikacijom BranchOut , koja koristi vaša privatna poznanstva. Pomoću BranchOuta možete saznati tko od vaših prijatelja radi u tvrtci koja vam je „na piku“, što olakšava put do ostvarenja cilja. Barem da saznate „što su pitali na testu ili razgovoru.“

No još je bolje ako ste jednostavno aktivni na Facebooku i imate pristup stranicama i prijateljima koji rade na online poslovima. Primjerice, Aviokarte.hr svojih su osmero zaposlenika zaposlili putem natječaja na Facebooku. To je bio jedini kanal na kojemu je natječaj objavljen, jer su htjeli zaposliti nekog od fanova, odnosno nekog iz ciljne skupine koju zanimaju letovi i putovanja općenito kako bi tvrtka dobila već informirane ljude.

Nisu jedini. Dosta tvrtki koje žele specijaliziranu osobu sve više pravu osobu traži baš na kanalu za koji treba svog online komunikatora ili u specijaliziranim grupama i stranicama koje okupljaju ljude koji već dijele interes prema nekoj temi. Sve je više oglasa gdje se traži community manager, SEM stručnjak, dizajner ili developer  koje nećete naći na specijaliziranih portalima poput popularnih moj-posao.net-a ili posao.hr-a. Stoga se  mladim ljudima koji traže posao u internetskoj branši preporučuje  da se aktiviraju na društvenim mrežama ili da barem imaju ispunjene profile na LinkedIn grupi, u slučaju da za njih dođe preporuka od treće strane. Naime, nerijetko se dogodi da vam netko preporuči osobu X, a Google vam o njoj može pronaći relativno malo podataka ili možda otvoren LinkedIn profil  koji nema dovoljno informacija o vama. Takav LinkedIn profil zapravo više šteti, nego koristi jer poručuje kako ne marite za svoj online CV te niste redoviti u ažuriranju podataka.

Dobar primjer je i Osječanka Sanja Martinović koja je ponudu za posao dobila bez prijave. Naime, mailom su joj se javili dečki iz tvrtke Inchoo, specijaliziranoj za izradu internetskih trgovina. U Inchoou su tražili studenta za privremeni studentski posao u odjelu prodaje, i trebali su ga brzo naći. Sanja je na osnovi svog internetskog profila dobila ponudu za posao dobila e-mailom. Bez prijave!  Poslodavac je jednostavno došao njoj. Takve stvari nisu rijetkost u internetskim zanimanjima.

Učite i dijelite znanje, ne frustracije

Preporuka vrijedi zlato pa nije naodmet da se angažirate na društvenim mrežama i upoznate svoje buduće poslodavce, ali i sami učite i dijelite svoje znanje. Pohađajte seminare, pišite blog, pokušajte sami napraviti neki projekt, učiti kako se radit CM (idealno ako imate nekog iz obitelji s manjim obrtom poput kozmetičkog salona ili krojačke radnje na kojem se možete vježbati bez straha od veće štete) iako se na prvi pogled može činiti da to što radite nema smisla, potrebno je dugoročnije gledati na isplativost aktivnosti.

I što je najvažnije, shvatite da vam internet nije ispovijedaonica. Ne morate baš sve što vas muči odmah pretvoriti u online riječi, jer će vas trenutak nervoze i ishitrenosti možda koštati posla. Poslodavci vas guglaju. U online svijetu, vi ste ono što Google i društvene mreže izbace o vama.

I istraživanja pokazuju kakva je praksa poslodavaca: Prema CareerBuilderu koji je tijekom veljače i ožujka ove godine proveo upitnik među 2300 menadžera, 37% poslodavaca koristi društvene mreže da dozna nešto o kandidatima za posao prije konačne odluke o zapošljavanju. Njih 65% je koristilo Facebook, 63% LinkedIn, dok se Twitter našao na trećem mjestu sa 16% pretraživanja.

Većina poslodavaca (opet 65%) tvrdi da žele vidjeti kako se kandidat profesionalno predstavlja, dok 51% na taj način provjerava može li se kandidat uklopiti u radnu sredinu. Čak 12% ih je specifično tražilo negativne rezultate o kandidatima, kako bi spriječili zapošljavanje neprikladne osobe.

Trećina poslodavaca priznala je da nekog nisu zaposlili samo zbog rezultata pretrage! Razlozi su uglavnom bile provokativne i neprikladne fotografije (49%), dijeljenje informacija o opijanju i konzumaciji droga  (45%), loše komunikacijske vještine (35%), ogovaranje bivšeg poslodavca (33%), diskriminacijski stavovi vezani uz spol,seksualnost ili nacionalost (28%) te laganje o kvalifikacijama (22%).

No da stvari ne budu crne, završimo s pozitivnom činjenicom – čak 29% poslodavaca odlučilo se i zaposliti nekog  na osnovu rezultata pretrage!

Sljedeći korak: Ažurirajte svoj LinkedIn profil!

Komentari

  1. Marija Renić

    Marija Renić

    24. 04. 2012. u 11:22 am Odgovori

    Posao sam dobila tako što su Aviokarte.hr stavile na Facebooku status “Ako si mlad, spretan i okretan – javi nam se!” Odgovorila sam komentarom, a za nekoliko sati dobila odgovor – Vidimo se sutra u 14 sati u Miramarskoj 26. Bilo je to prije više od godinu dana. Od tada sam dio toga brzo rastućega teama. Osim mene još je 7 ljudi nakon mene došlo u firmu s Facebooka. 🙂

  2. Nela

    Nela

    24. 04. 2012. u 11:24 am Odgovori

    Odličan osvrt i super mi je što si tako našla posao! Nažalost ovo još uvijek vrijedi samo za poslove usko vezane uz Internet, većini mojih prijatelja koji nisu u toj branši LinkedIn jedva da je donio par kontakata, a potencijalni poslodavci ne koriste takve servise… tako da svi moji savjeti tipa “Napravi profil ovdje i ondje” njima jednostavno ne pomažu.
    Ali moram se složiti s Ivanom, nikad u životu nisam poslala molbu za posao, uvijek je web radio za mene 😉

    • Barbara Slade

      Barbara Slade

      24. 04. 2012. u 12:08 pm Odgovori

      Hvala Nela.:)
      Strpljen, spašen. Isti slučaj i kod mojih prijatelja. No, uvijek kažem da je dobro da ga otvore i popune, ne da im visi pro forme. Možda im LinkedIN nije donio poslove kroz “apply with LinkedIN” ili druženje s ljudima iz iste branše po grupama, no poslodavci kad Googlaju itekako gledaju LinkedIN profil. Nekad samo na osnovi Google pretrage netko (ne) dobije poziv za posao.

  3. Dejana

    Dejana

    24. 04. 2012. u 12:52 pm Odgovori

    Dobar članak!
    LinkedIn zaista može puno pomoći, ali ne treba očekivati navalu ponuda. Oni koji šalju prijave u inozemstvo neka OBAVEZNO u životopisu stave poveznicu na svoj profil. Većina poslodavaca kojima sam se javila je provjerila moj profil, a puno ih se i javilo. Mislim da se ta praksa doselila i u Hrvatsku. Jednostavno zato jer ljudi ne mogu odoljeti da vam ne pronjuškaju po životu, pa zašto to ne okrenuti u svoju korist 😉

  4. Matija

    Matija

    25. 04. 2012. u 12:27 am Odgovori

    Tek krećem u svijet traženja “pravog” posla umjesto puno volontiranja i povremenih studentskih poslova i moram priznati da je ponuda kojoj se može pristupiti preko LinkedIna u svijetu daleko bolja. Lakše mi je pronaći nešto što me interesira nego da se ograničavam na potragu u Hrvatskoj i vjerujem da je to glavna prednost jedne mreže poput LinkedIn-a. Ostaje mi vidjeti hoću li i uspjeti naći posao preko te mreže. 🙂

  5. Damir2

    Damir2

    25. 04. 2012. u 10:04 am Odgovori

    svaka čast Barbari. Ali ono što je najbitnije a to je znanje kandidata za posao ne mijenja se tj ostaje uvijek isto, ono što se mijenja je samo način kako se ‘dokopati’ posla. Znači to je na neki nači pokušaj da dođeš do posla ‘preko veze’ a ne pomoću znanja.

    Zaključak je jasan. Netko će do posla doći preko rođaka, netko preko Linkedina, a u oba slučaja to je za poslodavna irelevantno jer je oboje na neki način pokušaj da se zaposli prečicom. Poslodavcu je jedino važno koliko znanja i vještina ima kandidat.

  6. Marko

    Marko

    26. 04. 2012. u 11:28 am Odgovori

    Za linkedIn sam prvi put čuo na fakultetu, tako što sam se prijavio da učestvujem na CaseSS, i profesorka nas je povezala preko te društvene mreže. Do skoro mi taj profil nije bio toliko aktivan. Tada sam ga otvortio samo zato što nam je profesorka tako rekla..:) Tek sada vidim sve njegove prednosti i toplo preporučujem svima koji nemaju svoj profil, da ga što pre otvore, kako bi potencijalni poslodavci mogli da ih nađu i tamo. Btw odličan tekst.

  7. Ivana

    Ivana

    28. 04. 2012. u 7:28 pm Odgovori

    Ja sam svoj trenutni posao dobila na temelju profila na Moj Posao portalu, jednostavno su me nazvali, bez natječaja i ičeg sličnog, tako da potpisujem sve navedeno 🙂

  8. Igor Pozgaj

    Igor Pozgaj

    14. 05. 2012. u 10:14 am Odgovori

    Evo da dodam još jedan story koji ide u prilog ovome, ja sam isto svoj budući posao dobio preko LinkedIn-a (odnosno recruiteri su me prvi puta kontaktirali preko LinkedIn-a). Prije toga sam također upao u interview proces u jednoj vrlo poznatoj IT tvrtki, također preko LinkedIn-a. 😉

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Društvene mreže

I porečki restoran i TikTok influencerica su u krivu

Iako je javnost brzo osudila influencericu Doris Stanković, s obje strane se pokazalo nepoznavanje profesionalne komunikacije, a i influencer marketinga.

Tehnologija

“Tata, jesi li baš morao kupiti električni auto?”

Napravio sam grešku: kupio sam električni automobil. Svi članci o električnim vozilima (EV) koje sam čitao na Hacker Newsu i Redditu nisu me pripremili za desetak EV infrastrukturnih problema u Hrvatskoj i okolici. Anegdote u nastavku objašnjavaju lekcije koje sam naučio na teži način.

Izrada web stranica

Da HTZ zna promovirati slavonski turizam u doba krize, ne bi pokrenuo Slavonia.travel

Slavonija je zanemarena već dugo, ali imamo što za ponuditi. Zašto onda reklamiramo samo kulen, rakiju i fiš?!

Što ste propustili

Tehnologija

Sezona je gotova. Može li ‘proptech’ pomoći s neiskorištenim apartmanima, ali i radnim prostorima?

Fizičko distanciranje stvorilo je krizu bez presedana za industriju nekretnina jer se po prvi put u modernom sjećanju potražnja za mnogim prostorima smanjila. Proptech tehnologija pokušava riješiti taj problem.

Startupi i poslovanje

Marko Štajcer: Kad već imamo ogromne količine podataka, idemo ih iskoristiti!

U 2020. nikada nije bilo jasnije koliku vrijednost nosi tehnologija za normalno funkcioniranje društva, a koliko još bi nam značila kada bi sve podatke koje imamo upogonili da rade za nas. Zanimaju li vas otvoreni podaci i rješavanje velikih analitički problema na njima, Open Data Hackathon dobra je prilika za iskušati svoje vještine i povezati se s ključnim mentorima i investitorima.

Društvene mreže

Hrvatski influenceri ne čekaju rasplet situacije s TikTokom: Već su spremni za selidbu na Reels

Tijekom vikenda bilo je neizvjesno hoće li TikTok biti izbačen iz američkih trgovina aplikacijama ili ne, ali čini se da postoji svjetlo na kraju tunela. No, sve je to uzburkalo i domaće i globalne kreatore sadržaja, a Vlatko Tutić iz JoomBoosa, koji okuplja 13 TikTokera, otkriva kako su došli na ovu društvenu mrežu, a i kako će s nje otići na Reels ili negdje drugdje, ako bude potrebno.

Netokracija Podcast

Tko je tko u hrvatskoj digitalnoj industriji? Slavimo 50. epizodu Netokracija Podcasta!

Povodom 50. epizode Netokracija Podcasta odlučili smo se na malo drugačiji format: igru! Pogađat ćemo neka od najistaknutijih lica hrvatske digitalne industrije, od osnivača tehnoloških tvrtki do freelancera i marketingaša!

Tehnologija

Hrvatska kripto poštanska marka rasprodana je u nekoliko sati, ali što je to uopće

Uz pomoć Belme Gutlić iz tvrtke NodeFactory i Tina Galetovića iz tvrtke BitX te filatelista Emila Drkušića otkrivamo u čemu je stvar kod blockchain marke Hrvatske Pošte.

Startupi i poslovanje

Kakav dan: Nanobit se prodaje švedskom Stillfrontu za 148 milijuna dolara; spekulira se da Rimac Automobili preuzimaju Bugatti

Kad pratite tehnološki sektor, rijetko se kad dogodi da se dvije izvanredne vijesti dogode u istom danu. Danas je ipak takav dan.