Facebook uvodi stroža (i beskorisna) pravila za istraživanja

Facebook uvodi stroža pravila za istraživanja – šteta što su beskorisna

Nakon što je populacija Facebooka digla galamu zbog eksperimenta koji se nad njima provodio, pri čemu je društvena mreža u suradnji s istraživačima mijenjala ton objava koje su pojedini korisnici dobivali na svom feedu, odlučeno je da će se postrožiti pravila vezana uz istraživanja. Jedini je problem što su se korisnici pobunili zbog krivih stvari, a to odražavaju i Facebookove promjene koje nemaju veze s pravim problemom.

Prije eksperimentiranja savjetovat ćemo se s odvjetnikom, tješi vas Facebook.
Prije eksperimentiranja savjetovat ćemo se s odvjetnikom, tješi vas Facebook.

Facebook je predivno more podataka o ljudskom ponašanju kojim bi svaki društveno-humanistički istraživač rado zaplivao, a još je ktome odlična Petrijeva zdjelica za eksperimente. No problem je što se eksperimenti ne mogu provoditi kako kome odgovara – postoji cijela procedura koju treba proći kako bi se neka studija na ljudima mogla provesti, a bitan dio je informiranje ispitanika da su zapravo ispitanici.

I dok su su se svi digli na noge zbog te “zloupotrebe” njihove najdraže društvene mreže, problem je zapravo nedirnut ležao drugdje. Da je Facebook mijenjao vaš feed, na ovaj ili bilo koji drugi način, i to nazvao “korisničko testiranje”, ne biste se previše bunili, niti biste na to imali pravo. Ipak ste prihvatili to sve u uvjetima korištenja kada ste se mreži priključili – ako vam feed ispune duge, jednorozi ili dekapitirani mačići, na sve ste to pristali.

Problem je bio u riječi “eksperiment” koja neupućenoj publici mami šokirane uzdahe. Realno, ovo ispitivanje nije ništa drukčije od sto i jednog drugog koji je Facebook proveo, i dobre su šanse da je na vaše emotivno stanje više utjecala relokacija jednog ili drugog elementa na sučelju nego ovo psihološko istraživanje koje je dokazalo da su ljudi sretniji kada su okruženi sretnim stvarima. Heureka.

Jedina krivica Facebooka u ovoj cijeloj priči je savijanje vlastitih uvjeta u kojima ima pravo testirati i koristiti tako dobivene podatke sa svojim partnerima u svrhu oglašavanja, a istraživači baš ne prolaze pod oglašivače, unatoč istom sufiksu.

Tko je onda kriv?

Na koga ste se trebali ljutiti? Prvo, na istraživače, jer svaki znanstvenik zna pravila igre, koja su tu s razlogom. Dobro je poznato da ispitanici moraju biti eksplicitno informirani o tome da se na njima vrši ispitivanje, a ovi inovatori pravilnika odlučili su da je klikanje na “prihvaćam” kada ste jednom davno otvorili svoj profil savršeno dovoljno. Nije.

Možda to ne znači mnogo u okviru Facebooka, no zamislite da pri prvom posjetu liječniku, primjerice, dobijete golem formular koji morate potpisati prije pregleda, a negdje među brojnim stranicama koje nigdje nećete pročitati stoji da vas vaš liječnik može koristiti za bilo kakav eksperiment u bilo koje vrijeme, bez da vi išta o tome znate. Bi li vam to bilo prihvatljivo?

Princip je apsolutno isti u oba slučaja, što ne morate nužno znati vi, niti Facebook, ali to jako dobro zna PNAS, znanstvena publikacija koja je objavila istraživanje iako je bilo metodološki neispravno te tako pogazila principe znanstvenih istraživanja i otvorila vrata daljnjem savijanju pravila.

Velebne promjene

Nova stranica na kojoj će se sva istraživanja objavljivati zapravo je jedina korisna promjena. Jej, podaci!
Nova stranica na kojoj će se sva istraživanja objavljivati zapravo je jedina korisna promjena. Jej, podaci!

Buka se, naravno, nije digla oko toga, već su svi prsti bili uprti u Facebook, koji je mnogo zvučniji krivac nego neki bezimeni istraživači ili zbrka slova nekog tamo PNAS-a. Društvena mreža odlučila je tako da će dati korisnicima ono što su tražili – ispriku i nova pravila koja će ih umiriti. U novoobjavljenom postu, CTO Mike Schroepfer objasnio je kako unosi promjene u način testiranja i pravila eksperimentiranja.

Za početak, sastavljene su smjernice kojima će se istraživači voditi, a ako se želi ispitati nešto na određenoj demografiji ili “nešto osobno” kao što su to osjećaji, studiju će se dodatno recenzirati prije no što se provede – velika je vjerojatnost da se to radilo i ranije, ali sada vam je mnogo lakše kad to znate, zar ne?

Zaposlenici koji će provoditi ispitivanja bit će posebno za to educirani, a testiranja će recenzirati prije provođenja i stručnjaci poput inženjera i odvjetnika, zbog čega Facebook može lakše spavati, ne vi. Jedna pozitivna stavka je što će istraživanja biti dostupna javnosti na jednoj stranici, pa bi se moglo naći svakakvih zanimljivosti, ako vas takve stvari vesele.

Problem je, naravno, što se ni jednom riječju ne spominju male stvari kao što su “informiranje” i “pristanak” koje su srž cijelog problema, što znači da nas je Facebook potapšao po glavi i otišao dalje svojim poslom.

ponuda

Komentari

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Novost

Ni WiFi pojačivači vam ne pomažu? MESHtar pokriva svaki kut stana ili kuće, bez po muke.

Stabilan Wi-Fi je nevjerojatno teško postići, pogotovo ako imate nezgodan tlocrt prostorija ili više kvadrata. Srećom, postoje sustavi koji te probleme mogu zaobići.

Kultura 2.0

Treba li vam teta u Pošti pretvoriti Bitcoin u kune?

Hrvatska Pošta pokrenula je projekt mjenjačnica za kriptovalute u suradnji s tvrtkom Electrocoin i time može postati jedna od najprogresivnijih tvrtki u Hrvatskoj. Pitanje je - hoće li?

Tehnologija

Više od 100 inženjera Instituta RT-RK u Osijeku razvija softver za BMW, Audi i Mercedes

Tvrtka Institut RT-RK Osijek broji više od stotinu zaposlenika, a stalno su u potrazi za novim kadrom do kojeg uspješno dolaze stipendiranjem studenata u Osijeku.

Što ste propustili

Društvene mreže

Zašto neki i dalje dijele lančane statuse očito lažnog sadržaja na Facebooku?

Zašto su neki od nas brzoprsti, skloni dijeljenju lančanih Facebook statusa i poruka koje sadrže lažne informacije, kao što je to nedavno napravio direktor Hrvatske turističke zajednice? Iza svega stoji fenomen star koliko i čovječanstvo - iskonski strah.

Kultura 2.0

Što je za vas Instagram bez (broja) lajkova? Manji pritisak, bolji sadržaj

Instagram pomalo po svijetu povlači zavjesu svoje verzije bez lajkova, a dojmovi su i par mjeseci nakon još podijeljeni. Pa iako influenceri plaču jače – korisnici će biti oni na koje će promjena utjecati najviše.

Kultura 2.0

Jesu li video igre – u svijetu i u Hrvatskoj – umjetnost?

Ako je i limenka umjetnikovog izmeta umjetnost, zašto ne bi umjetnost bile i linije kodova uz prateću računalnu grafiku? Razmatrajući odabrane teorije umjetnosti istražujem mogu li se videoigre smatrati umjetnošću.

Startupi i poslovanje

Od Yahoove milijarde do Automatticovih par milijuna: Tumblr i WordPress pod istim krovom

Tumblr, svojedobno pionir microblogginga, a danas samo blijeda slika stare slave, ipak nalazi svog spasioca u nekada glavnom blogerskom konkurentu.

Internet marketing

Sve više brendova u komunikaciji bira nesavršenost, autentičnost, ljudskost – a vi?

Današnji korisnici u reklamama žele vidjeti “prave” modele, žele inkluzivnost, žele autentičnost. Prolazi li vrijeme savršenosti, dosadašnjeg marketinškog ideala?

Startupi i poslovanje

Imate rješenje za fintech ili banke? Zadnji vam je rok za prijavu na regionalni Elevator Lab Challenge!

Žele li ubrzati svoj razvoj poput švedske Klarne koja je osigurala skoro pola milijarde dolara investicije za svoje 'Buy now, pay later' rješenje, hrvatski fintech startupi mogu se prijaviti na Elevator Lab program do 10. kolovoza.