Facebook uvodi stroža (i beskorisna) pravila za istraživanja

Facebook uvodi stroža pravila za istraživanja – šteta što su beskorisna

Nakon što je populacija Facebooka digla galamu zbog eksperimenta koji se nad njima provodio, pri čemu je društvena mreža u suradnji s istraživačima mijenjala ton objava koje su pojedini korisnici dobivali na svom feedu, odlučeno je da će se postrožiti pravila vezana uz istraživanja. Jedini je problem što su se korisnici pobunili zbog krivih stvari, a to odražavaju i Facebookove promjene koje nemaju veze s pravim problemom.

Prije eksperimentiranja savjetovat ćemo se s odvjetnikom, tješi vas Facebook.
Prije eksperimentiranja savjetovat ćemo se s odvjetnikom, tješi vas Facebook.

Facebook je predivno more podataka o ljudskom ponašanju kojim bi svaki društveno-humanistički istraživač rado zaplivao, a još je ktome odlična Petrijeva zdjelica za eksperimente. No problem je što se eksperimenti ne mogu provoditi kako kome odgovara – postoji cijela procedura koju treba proći kako bi se neka studija na ljudima mogla provesti, a bitan dio je informiranje ispitanika da su zapravo ispitanici.

I dok su su se svi digli na noge zbog te “zloupotrebe” njihove najdraže društvene mreže, problem je zapravo nedirnut ležao drugdje. Da je Facebook mijenjao vaš feed, na ovaj ili bilo koji drugi način, i to nazvao “korisničko testiranje”, ne biste se previše bunili, niti biste na to imali pravo. Ipak ste prihvatili to sve u uvjetima korištenja kada ste se mreži priključili – ako vam feed ispune duge, jednorozi ili dekapitirani mačići, na sve ste to pristali.

Problem je bio u riječi “eksperiment” koja neupućenoj publici mami šokirane uzdahe. Realno, ovo ispitivanje nije ništa drukčije od sto i jednog drugog koji je Facebook proveo, i dobre su šanse da je na vaše emotivno stanje više utjecala relokacija jednog ili drugog elementa na sučelju nego ovo psihološko istraživanje koje je dokazalo da su ljudi sretniji kada su okruženi sretnim stvarima. Heureka.

Jedina krivica Facebooka u ovoj cijeloj priči je savijanje vlastitih uvjeta u kojima ima pravo testirati i koristiti tako dobivene podatke sa svojim partnerima u svrhu oglašavanja, a istraživači baš ne prolaze pod oglašivače, unatoč istom sufiksu.

Tko je onda kriv?

Na koga ste se trebali ljutiti? Prvo, na istraživače, jer svaki znanstvenik zna pravila igre, koja su tu s razlogom. Dobro je poznato da ispitanici moraju biti eksplicitno informirani o tome da se na njima vrši ispitivanje, a ovi inovatori pravilnika odlučili su da je klikanje na “prihvaćam” kada ste jednom davno otvorili svoj profil savršeno dovoljno. Nije.

Možda to ne znači mnogo u okviru Facebooka, no zamislite da pri prvom posjetu liječniku, primjerice, dobijete golem formular koji morate potpisati prije pregleda, a negdje među brojnim stranicama koje nigdje nećete pročitati stoji da vas vaš liječnik može koristiti za bilo kakav eksperiment u bilo koje vrijeme, bez da vi išta o tome znate. Bi li vam to bilo prihvatljivo?

Princip je apsolutno isti u oba slučaja, što ne morate nužno znati vi, niti Facebook, ali to jako dobro zna PNAS, znanstvena publikacija koja je objavila istraživanje iako je bilo metodološki neispravno te tako pogazila principe znanstvenih istraživanja i otvorila vrata daljnjem savijanju pravila.

Velebne promjene

Nova stranica na kojoj će se sva istraživanja objavljivati zapravo je jedina korisna promjena. Jej, podaci!
Nova stranica na kojoj će se sva istraživanja objavljivati zapravo je jedina korisna promjena. Jej, podaci!

Buka se, naravno, nije digla oko toga, već su svi prsti bili uprti u Facebook, koji je mnogo zvučniji krivac nego neki bezimeni istraživači ili zbrka slova nekog tamo PNAS-a. Društvena mreža odlučila je tako da će dati korisnicima ono što su tražili – ispriku i nova pravila koja će ih umiriti. U novoobjavljenom postu, CTO Mike Schroepfer objasnio je kako unosi promjene u način testiranja i pravila eksperimentiranja.

Za početak, sastavljene su smjernice kojima će se istraživači voditi, a ako se želi ispitati nešto na određenoj demografiji ili “nešto osobno” kao što su to osjećaji, studiju će se dodatno recenzirati prije no što se provede – velika je vjerojatnost da se to radilo i ranije, ali sada vam je mnogo lakše kad to znate, zar ne?

Zaposlenici koji će provoditi ispitivanja bit će posebno za to educirani, a testiranja će recenzirati prije provođenja i stručnjaci poput inženjera i odvjetnika, zbog čega Facebook može lakše spavati, ne vi. Jedna pozitivna stavka je što će istraživanja biti dostupna javnosti na jednoj stranici, pa bi se moglo naći svakakvih zanimljivosti, ako vas takve stvari vesele.

Problem je, naravno, što se ni jednom riječju ne spominju male stvari kao što su “informiranje” i “pristanak” koje su srž cijelog problema, što znači da nas je Facebook potapšao po glavi i otišao dalje svojim poslom.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Dvije strane Porscheovog ulaganja u Greyp: Mali ulagači ljuti i nezadovoljni dok se Neufund hvali povijesnim exitom

Iza najave da Porsche preuzima većinski udio u Greyp Bikes krije se priča malih ulagača koji su 2019. u Greyp uložili kroz Equity Token Offering i sad se osjećaju - izigrano i izgurano.

Novost

Developeri, recite što doista želite: šareni ured, pivo petkom, veliku plaću, dobrog šefa….

Traženi, maženi, paženi i razmaženi. Tako mediji i društvo u zadnje vrijeme doživljavaju developere. Zagrebačka IT tvrtka odlučila je provjeriti jesu li doista takvi te pitati developere što oni doista žele.

Društvene mreže

Stiže Huuk. Nova globalna društvena mreža iz Rijeke?

Gradski autobus veselih boja s pitanjem "What the Huuk are we doing tonight" koji u zadnje vrijeme vozi Rijekom i obećanje da ćete od danas, 1. prosinca moći "Proširiti svoje pleme" najavili su lansiranje nove aplikacije u tom gradu. Kakve točno saznali smo u razgovoru sa suosnivačem Mateom Starčevićem Filipovićem.

Što ste propustili

Kultura 2.0

30 godina od prvog SMS-a: 6 stvari koji su obilježile način kako komuniciramo putem poruka

SMS je zagazio u svoju 30. godinu i kako nam se čini, neće još tako lako izumrijeti. Osim toga, svaki danom nas iznenađuju novi načini komuniciranja putem poruka. Tehnologija je divna, ali što je s korisnicma koji su ključni u definiranju "kulture dopisivanja". Postoji li "online bonton"?

Startupi i poslovanje

Jedan je po struci pravnik, drugi programer. Dijele ljubav prema računalnoj sigurnosti i – humoru

Evo priče o tome kako tehnologija povezuje različite ljude, kako se nose s izazovima koje pred njih tehnologija postavlja i što je presudno važno za uspješne projekte.

Startupi i poslovanje

1 dijete, 1 robot: CircuitMess i UBIK pokreću humanitarnu akciju za djecu u domovima

Humanitarna akcija traje do 22. prosinca, a trebala bi omogućiti da svako dijete u domovima za nezbrinutu djecu u Hrvatskoj dobije barem jednog robota.

Intervju

Može li Osijek zamijeniti Irsku? Siniši se dogodilo upravo to

Hrvatsku je zbog odlaska u inozemstvo radi potrage za (boljim) poslom napustio ogroman broj ljudi. Među njima je i nemali broj IT stručnjaka. Ipak, moguć je i drugačiji scenarij ako je prilika prava…

Startupi i poslovanje

Konzum je prvi trgovački lanac u Hrvatskoj u kojem se može plaćati kriptovalutama

Konzum je uz pomoć hrvatske tvrtke Electrocoin i njihovog sustava PayCek postao prvi trgovački lanac u Hrvatskoj u kojem možete plaćati kriptovalutama.

Startupi i poslovanje

Hrvatski BE-ON za pomoć blokiranim građanima osigurao 1,3 milijuna eura od Feelsgood fonda

Prema najnovijim dostupnim podacima u Hrvatskoj je preko 240.000 ovršenih potrošača. Hrvatski BE-ON želi im pomoći financijskim savjetovanjem.