Facebook uvodi stroža (i beskorisna) pravila za istraživanja

Facebook uvodi stroža pravila za istraživanja – šteta što su beskorisna

Nakon što je populacija Facebooka digla galamu zbog eksperimenta koji se nad njima provodio, pri čemu je društvena mreža u suradnji s istraživačima mijenjala ton objava koje su pojedini korisnici dobivali na svom feedu, odlučeno je da će se postrožiti pravila vezana uz istraživanja. Jedini je problem što su se korisnici pobunili zbog krivih stvari, a to odražavaju i Facebookove promjene koje nemaju veze s pravim problemom.

Prije eksperimentiranja savjetovat ćemo se s odvjetnikom, tješi vas Facebook.
Prije eksperimentiranja savjetovat ćemo se s odvjetnikom, tješi vas Facebook.

Facebook je predivno more podataka o ljudskom ponašanju kojim bi svaki društveno-humanistički istraživač rado zaplivao, a još je ktome odlična Petrijeva zdjelica za eksperimente. No problem je što se eksperimenti ne mogu provoditi kako kome odgovara – postoji cijela procedura koju treba proći kako bi se neka studija na ljudima mogla provesti, a bitan dio je informiranje ispitanika da su zapravo ispitanici.

I dok su su se svi digli na noge zbog te “zloupotrebe” njihove najdraže društvene mreže, problem je zapravo nedirnut ležao drugdje. Da je Facebook mijenjao vaš feed, na ovaj ili bilo koji drugi način, i to nazvao “korisničko testiranje”, ne biste se previše bunili, niti biste na to imali pravo. Ipak ste prihvatili to sve u uvjetima korištenja kada ste se mreži priključili – ako vam feed ispune duge, jednorozi ili dekapitirani mačići, na sve ste to pristali.

Problem je bio u riječi “eksperiment” koja neupućenoj publici mami šokirane uzdahe. Realno, ovo ispitivanje nije ništa drukčije od sto i jednog drugog koji je Facebook proveo, i dobre su šanse da je na vaše emotivno stanje više utjecala relokacija jednog ili drugog elementa na sučelju nego ovo psihološko istraživanje koje je dokazalo da su ljudi sretniji kada su okruženi sretnim stvarima. Heureka.

Jedina krivica Facebooka u ovoj cijeloj priči je savijanje vlastitih uvjeta u kojima ima pravo testirati i koristiti tako dobivene podatke sa svojim partnerima u svrhu oglašavanja, a istraživači baš ne prolaze pod oglašivače, unatoč istom sufiksu.

Tko je onda kriv?

Na koga ste se trebali ljutiti? Prvo, na istraživače, jer svaki znanstvenik zna pravila igre, koja su tu s razlogom. Dobro je poznato da ispitanici moraju biti eksplicitno informirani o tome da se na njima vrši ispitivanje, a ovi inovatori pravilnika odlučili su da je klikanje na “prihvaćam” kada ste jednom davno otvorili svoj profil savršeno dovoljno. Nije.

Možda to ne znači mnogo u okviru Facebooka, no zamislite da pri prvom posjetu liječniku, primjerice, dobijete golem formular koji morate potpisati prije pregleda, a negdje među brojnim stranicama koje nigdje nećete pročitati stoji da vas vaš liječnik može koristiti za bilo kakav eksperiment u bilo koje vrijeme, bez da vi išta o tome znate. Bi li vam to bilo prihvatljivo?

Princip je apsolutno isti u oba slučaja, što ne morate nužno znati vi, niti Facebook, ali to jako dobro zna PNAS, znanstvena publikacija koja je objavila istraživanje iako je bilo metodološki neispravno te tako pogazila principe znanstvenih istraživanja i otvorila vrata daljnjem savijanju pravila.

Velebne promjene

Nova stranica na kojoj će se sva istraživanja objavljivati zapravo je jedina korisna promjena. Jej, podaci!
Nova stranica na kojoj će se sva istraživanja objavljivati zapravo je jedina korisna promjena. Jej, podaci!

Buka se, naravno, nije digla oko toga, već su svi prsti bili uprti u Facebook, koji je mnogo zvučniji krivac nego neki bezimeni istraživači ili zbrka slova nekog tamo PNAS-a. Društvena mreža odlučila je tako da će dati korisnicima ono što su tražili – ispriku i nova pravila koja će ih umiriti. U novoobjavljenom postu, CTO Mike Schroepfer objasnio je kako unosi promjene u način testiranja i pravila eksperimentiranja.

Za početak, sastavljene su smjernice kojima će se istraživači voditi, a ako se želi ispitati nešto na određenoj demografiji ili “nešto osobno” kao što su to osjećaji, studiju će se dodatno recenzirati prije no što se provede – velika je vjerojatnost da se to radilo i ranije, ali sada vam je mnogo lakše kad to znate, zar ne?

Zaposlenici koji će provoditi ispitivanja bit će posebno za to educirani, a testiranja će recenzirati prije provođenja i stručnjaci poput inženjera i odvjetnika, zbog čega Facebook može lakše spavati, ne vi. Jedna pozitivna stavka je što će istraživanja biti dostupna javnosti na jednoj stranici, pa bi se moglo naći svakakvih zanimljivosti, ako vas takve stvari vesele.

Problem je, naravno, što se ni jednom riječju ne spominju male stvari kao što su “informiranje” i “pristanak” koje su srž cijelog problema, što znači da nas je Facebook potapšao po glavi i otišao dalje svojim poslom.

Komentari

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Kolumna

Kako je meni i 35.000 kupaca 96% snižen Foreov UFO postao “najbolje iskustvo kupovine ikad”

Osjećaj kada pronađete, a potom i kupite neki proizvod po 96% nižoj cijeni, nezamjenjiv je, pogotovo ako ste jedni od “rijetkih” koju su ponudu pronašli. Svi vam zavide, napravili ste odličan “deal”, a manje je bitno treba li vam uopće taj proizvod.

Startupi i poslovanje

Od agencije do freelancinga: 8 savjeta za život i posao koje sam naučio težim putem

A kako vi ne bi morali, stiže jedna poučna usporedba oblika poslovanja kroz stvarna iskustva.

Startupi i poslovanje

MVT Solutions iz Pisarovine osigurao 100.000 od 300.000 eura vrijedne runde investicije za brži i jeftiniji razvoj IoT-ja

Ovaj domaći startup u tri je godine, bez ikakve vanjske investicije, razvio IoTaaP, alat koji može uvelike olakšati razvoj IoT proizvoda različitim klijentima. Osim hardvera, njihov poslovni model se skalira kroz softver i cloud, a koliko uspješno su se rješenjem i radom potvrdili do sada, najbolje govori i vijest o prvoj investicijskoj rundi predvođenoj domaćim investitorom.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Osvojili su “Oscara” za industrijski dizajn, a onda sve snage uložili u kreiranje najboljih madraca

Uz mnoge druge domaće i inozemne nagrade, Filip Havranek i Kristina Lugonja dobitnici su Red Dota, najprestižnije svjetske nagrade za industrijski dizajn, a odnedavno su postali i osnivači startupa. Iako su dosad dizajnirali različite namještaje i proizvode - od stolova, stolica, lampi i prijenosnih SSD-ova - njihov prvi startup proizvod je madrac Nimbus koji se ne prodaje u nijednoj fizičkoj trgovini.

Kultura 2.0

Kako iskoristiti advent za employer branding (a da nije samo domjenak)

Važnost dobrog raspoloženja unutar tvrtke ne možemo zanemariti, pogotovo kad je riječ o kraju godine kada se projekti privode kraju dok se istovremeno pripremmo za nadolazeće. Čini se da je A1 otkrio najbolju formulu kako preživjeti zimu: mjesec dana blagdana u uredima.

Startupi i poslovanje

“Kod nas toga nema”: Samo 16% žena u hrvatskoj IT industriji nije doživjelo spolnu diskriminaciju

“Nejednakost je samo u Vašoj glavi, da manje sjedite pred pudijerom, a više pred knjigom nebi vidjeli nejednakost”.

Tehnologija

Klijenti banaka imaju sve manje vremena: Kako banke razvijaju digitalne proizvode za njih?

Digitalna transformacija mijenja iz temelja različite industrije. Koje vještine su vam potrebne ne bi li u jednoj od njih temelje gradili upravo vi, saznali smo od product ownera i managera Raiffeisen banke.

Kolumna

Kako je meni i 35.000 kupaca 96% snižen Foreov UFO postao “najbolje iskustvo kupovine ikad”

Osjećaj kada pronađete, a potom i kupite neki proizvod po 96% nižoj cijeni, nezamjenjiv je, pogotovo ako ste jedni od “rijetkih” koju su ponudu pronašli. Svi vam zavide, napravili ste odličan “deal”, a manje je bitno treba li vam uopće taj proizvod.

Tehnologija

Hardverski vodič za sve trenutne i buduće influencere, freelancere i gamere

Kraj jedne godine i ulazak u novu možete pamtiti po retrospektivi na prošle uspjehe i neuspjehe te novogodišnjim planovima koji su se izjalovili do sredine siječnja. A možete i po tome kako ste napokon odlučili napraviti prvi korak prema ostvarenju svog influencerskog, gamerskog ili freelancerskog sna. Hardver možda nije najvažnija stvar u toj priči, ali je sigurno bitna stvar za početak.