Facebook napokon uklanja sadržaj koji širi mržnju, no tek nakon (društveno)medijskog linča!

Facebook napokon uklanja sadržaj koji širi mržnju, no tek nakon (društveno)medijskog linča!

Facebook thumb downFacebook se u ovim trenutcima suočava s pravom komunikacijskom krizom. Naime, već danima traje svojevrsni (društveno)medijski linč u kojemu se veliki oglašivači redom pozivaju da uklone svoje oglase s ove društvene mreže, dok Facebook ne počne reagirati na prijave stranica uvredljivog sadržaja, posebice onih koje pozivaju na nasilje nad ženama.

Vjerojatno ste i sami primijetili razne Facebook stranice koje šire govor mržnje, izruguju se određenoj skupini ljudi, objavljuju tuđe privatne fotografije s ružnim natpisima – često se braneći (lošim) humorom. No, gdje je granica između slobode govora i poziva na javnu mržnju prema određenoj skupini ljudi? Gdje humor graniči s glupošću, a glupost s kršenjem pravila platforme na kojoj postavljate sadržaj, pa čak i s kršenjem zakona i propisa? Čini se da je ta granica za Facebook popriiilično rastegnuta. A sad bi to moglo doći na naplatu.

Oglašivači nisu sretni zbog pojave njihovih oglasa uz sporni sadržaj.
Oglašivači nisu sretni zbog pojave njihovih oglasa uz sporni sadržaj.

Naime, Facebookovi oglasi prikazuju se svugdje na ovoj platformi, pa tako i na spornim stranicama. Pored spornoga sadržaja. Tako su korisnici mogli svjedočiti da se pored nimalo humorističnog poziva na silovanje nalazi reklama za, primjerice, Doveov proizvod koji garantira baršunasto meku kožu. Ili da se pored nimalo dosjetljive opaske o guranju trudne djevojke niz stube reklamira Mitsubishijevo vozilo sa smanjenom emisijom CO2. Javnost je počela upozoravati oglašivače, ukazujući im na to u kojem se kontekstu njihovi oglasi prikazuju.

Na stranici Women, Action & The Media (koja je i objavila poprilično dug popis primjera stranica i sadržaja protiv kojih se protestuje) možete pratiti kako su brendovi reagirali na cijelu kampanju, koja je dobila ime #FBRape (možete putem navedene ključne riječi pratiti rasprave na Twitteru), kao i koji su brendovi za sada prekinuli s oglašavanjem (poput britanskog Nissana). Drugi su neodlučni, pa je tako Dove tvitnuo da trenutno intenzivno rade na tome da zajedno s Facebookom riješe problem. No, očito nedovoljno brzo, jer su njihova globalna Facebook stranica, kao i Twitter profil, zasuti komentarima nezadovoljnih korisnika koji prijete bojkot proizvoda dok se ne riješi situacija:

Kako u ovome trenutku izgleda zid Doveove globalne Facebook stranice.
Kako u ovome trenutku izgleda zid Doveove globalne Facebook stranice.

Sve je završilo i u svjetskim medijima, a sada se čeka službena reakcija Facebooka, kao i ostalih tvrtki i brendova koje su sada pod pritiskom javnosti. Mnoge su stranice i sporni sadržaj sada već uklonjeni, no je li to dovoljno?

Kao što je zaključeno u članku na Daily Dotu, Facebook slabo reagira na prijave stranica, sve dok one ne dobije pozornost medija. Potom se takva stranica ukloni i problem se smatra riješenim. Do pojave iduće takve stranice. I tako u krug. To dokazuju i domaći slučajevi kojima smo mogli i još uvijek možemo svjedočiti.

I mi svoje magarce za utrku imamo

Ako ste ikada pokušali kontaktirati sam Facebook, bez obzira na razloge, vrlo je vjerojatno da ste naišli na popriličan zid i eventualno automatizirane odgovore. To je postalo poprilično problematično, posebice otkako je domaća javnost u posljednje vrijeme počela svjedočiti pojavi većeg broja stranica pogrdnih naziva, kao što su “Vinkovačke k****” ili “Najveće k**** iz Županje” ili “Najružnije cure iz Splita”. Linkove ne stavljamo jer im promocija nikako nije potrebna, a neke od njih su već uklonjene, dok se za druge nadamo da, u vrijeme kada budete čitali ovaj tekst, više neće postojati.

Oh, koji oglašivač ne bi volio vidjeti svoj oglas pored ovakve slike i teksta?
Oh, koji oglašivač ne bi volio vidjeti svoj oglas pored ovakvog sadržaja?

Tijek događaja vezan uz jednu od takvih stranica na engleskome jeziku možete pročitati na blogu Googlarije, ali, da skratimo priču, stranicu nije bilo lako ukloniti. Bilo je potrebno mnogo prijava, a oni koji su samu stranicu prijavili dobili su i povratni mail od sada već omražene Facebookove Viki koja bi svima rekla jednako:

After reviewing your report, we were not able to confirm that the specific page you reported violates Facebook’s Statement of Rights and Responsibilities.

Viki bi potom pozvala osobe koje prijavljuju stranicu da provjere što se sve Facebook smatra kršenjem svojih pravila putem stranice posvećene upravo tom problemu. No, i letimičnim pogledom na tu stranicu moglo se primijetiti nekoliko stavki koje se prekršilo: Bullying and Harassment? A što je onda postavljanje fotografija maloljetnica i ispisivanje pogrdnih izraza pored njih? Hate speech? Tu nema govora mržnje? Identity and Privacy? Nije otkriven identitet tih djevojaka objavljivanjem njihovih fotografija i ponekad linkanjem na njihove profile? Intellectual property? Nisu li te fotografije vlasništvo autora, za koje sumnjamo da su dali dopuštenje da se one objave na stranicama?

Je li Viki odbijala naše prijave samo zbog toga što ne razumije naš jezik, jer nas smatra nebitnom/premalom skupinom ili samo zbog toga što je robot, za sada ne znamo, ali nakon što je cijeli slučaj dospio u domaće medije (Danas, Glas Slavonije) jedna je od stranica ipak uklonjena.

Što se zakonski može učiniti?

Marija Renić, jedna od osoba koja je cijeli slučaj prijavila i nadležnoj policijskoj postaji, objasnila nam je kako je to učinila zbog nekoliko slučajeva suicida djece u Hrvatskoj, do kojih je došlo zbog sličnih razloga.

Današnja djeca Facebook doživljavaju kao glavno sredstvo komunikacije, na njemu grade svoj virtualni imidž, pa tako svoje najnovije tenisice, majicu ili mobitel više ne pokazuju svima u ulici, nego putem mreže. Kada netko naruši ovakvu sliku, vrlo mladoj osobi potrebno je mnogo snage da se izdigne iznad situacije.

Razočarana je i reakcijom Facebooka jer smatra da time pokazuje malu brigu za korisnika.

Najsvježiji je slučaj iz Italije, gdje je zbog banalnog razloga jedan život u 14. godini ugašen, a minimalno 50 drugih života obilježeni su ovim događajem do kraja svoga života. Zar nije jednostavnije za sve bilo odmah reagirati, i maknuti taj sadržaj nakon nekoliko prijava?!

Što se tiče policije, prijavu je napravila istoga trena kada je naišla na grupu, a odgovor je dobila putem e-maila za manje od 45 minuta. U njemu je rečeno:

Poštovana,

u svezi Vašeg podneska upućenog Policijskoj upravi vukovarsko-srijemskoj, koji se odnosi na prijavu uvredljivih sadržaja na društvenoj mreži facebook, upućujemo Vas da sporni sadržaj prijavite administratoru mreže.

Također, napominjemo da je Kaznenim zakonom Republike Hrvatske , Glava XV, poglavlje kaznenih djela protiv časti i ugleda, u čl. 150. st. 1. predviđeno pokretanje progona počinitelja takvih kaznenih djela putem privatne tužbe.

Kako je na području ove policijske uprave prijavljeno više slučajeva objavljivanja fotografija mlađih ženskih osoba s uvredljivim komentarom, u tijeku je kriminalističko istraživanje ,te će po dovršetku istoga o rezultatima biti obaviješteno nadležno državno odvjetništvo.

Napominje ipak da takav relativno neutralan odgovor ne treba djelovati obeshrabrujuće, nego treba potaknuti na reakciju, zbog čega je navedeni e-mail proslijedila svim školama u gradu, da budu osviješteni kako je istraga u tijeku te da, ukoliko prepoznaju djecu, obavijeste roditelje da jedino privatnom tužbom mogu tužiti počinitelja.

Što možemo zaključiti? Da je edukacija i roditelja i mladih nužna, jer je velika vjerojatnost da iza mnogih takvih stranica, posebice onih koje izruguju maloljetnike, stoje drugi maloljetnici? Da su pritisci na medije, nadležne organe i sam Facebook nužne kako bi se nešto poduzelo? Da Facebook mora bolje kontrolirati sadržaj koji se objavljuje na njemu, a kako potpuna kontrola nije moguća, onda barem sustav prijavljivanja i provjere mora biti bolje razrađen? Da su pisanja ružnih poruka po WC-ima pojavom društvenih mreža otišla na jedan sasvim novi nivo?

Ako od silnih zaključaka znate što biste prvo učinili, barem potpišite peticiju, jer bi se uskoro vaša mama/sestra/kći/vi sami mogli naći na jednoj od takvih stranica. Hvala.

Dodatak: Facebook se u međuvremenu napokon oglasio! Između ostaloga, obećava da će bolje trenirati ‘Viki’ i slične njoj, kako bi što bolje reagirali u sličnim situacijama. Živi bili pa vidjeli!

ponuda

Komentari

  1. Sajber Vanderlast

    Sajber Vanderlast

    29. 05. 2013. u 9:34 am Odgovori

    Zašto ste ovu akciju nazvali linčem? Ovo nije bila nikakav “(društveno) medijski linč” već online kampanja koja je targetirala oglašivače što je bio najbrži način da FB čuje apel koji već dve godine tina na ovoj društvenoj mrežu od kada su feminističke udruge online počele pisati o “underlying misogyny”. Obraćanje kompanijama koje se oglašavaju kod FB nije “linčovanje” istih već svojevrsni 7-dnevni online protest u kome su učestvovali ljudi širom sveta. http://voxfeminae.net/vjestice/vijestice-list/1859-otvoreno-pismo-facebooku-prekinimo-rodno-zasnovani-govor-mrnje

    • Mia Biberović

      Mia Biberović

      29. 05. 2013. u 9:39 am Odgovori

      Sajber, izraz “linč” je upotrijebljen figurativno, kao “javni progon”, kako bi se naglasilo da je bilo potrebno učiniti nešto doista dramatično da bi Facebook napokon reagirao na nešto na što se trebalo odavno reagirati.

  2. Sajber Vanderlast

    Sajber Vanderlast

    29. 05. 2013. u 10:36 am Odgovori

    Ovakve akcije su se radile i ranije, i ova nije bila najmasovnija, mada je jedna od najvećih koja se bavi ženskim pitanjem na Internetu uopšte (Seti se SOPA & PIPA protesta). U tom smislu, ova akcija se odigrala kao masovno insistiranje da targetirani obrate pažnju, i niko/ništa nije linčovan. Meni je to prejaka reč. 🙂 “Žene sa Interneta” su pratile i učestvovale u ovoj akciji svih ovih dana: https://www.facebook.com/notes/%C5%BEene-sa-interneta/otvoreno-pismo-facebooku/329262540533482 Pozdrav! 🙂

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Novost

Apple Pay konačno i službeno u Hrvatskoj uz Revolut, Monese…

Svoju Revolut ili Monese Mastercard karticu od danas možete staviti u Apple Wallet i plaćati pomoću pametnog sata ili iPhonea.

Tehnologija

Zašto Facebookove Libra i Calibra nisu pravi blockchain, a trebaju ih se bojati najviše – banke?

Svaka osoba na svijetu koja koristi Facebook, Instagram ili WhatsApp će uskoro nesumnjivo imati i svoj crypto novčanik, što je gotovo trećina svih ljudi na svijetu.

Kultura 2.0

FaceApp možda vaše osobne podatke šalje u Rusiju – i što sad s tim?

Govori se da FaceApp i njihov filter starenja šalje vaše podatke u Rusiju, ali dam se kladiti da vas za to uopće nije briga dok se smješkate svom starom licu. I problem nije samo u vama, nego svima nama.

Što ste propustili

Analiza

Slučaj Borboleta: Zaštitila dizajn, narušila si ugled

Je li zaštita dizajna proizvoda važnija od zaštite samog ugleda brenda? Slučaj Borboleta otvorio je ovo pitanje.

Tehnologija

Osječka Orqa uz Facebook grupe ‘razvalila’ Kickstarter, sad se okreću skaliranju i podršci

Osječki startup Orqa, koji svojim proizvodom nadmašuje i najjače konkurente u svijetu, na krilima zajednice pilota završio je uspješnu Kickstarter kampanju i okreće se novim izazovima: skaliranju procesa i podrške.

Mobilno

Albert Gajšak pokazuje kako složiti svoj prvi mobitel – MAKERphone (koji je stigao u A1 webshop!)

Poznati MAKERphone već je stigao na adrese onih koji su ga naručili putem Kickstartera, ali istovremeno slijeće i u ponudu A1 Hrvatska za sve one koji nisu bili dovoljno brzi dok je trajala kampanja.

Kultura 2.0

FaceApp možda vaše osobne podatke šalje u Rusiju – i što sad s tim?

Govori se da FaceApp i njihov filter starenja šalje vaše podatke u Rusiju, ali dam se kladiti da vas za to uopće nije briga dok se smješkate svom starom licu. I problem nije samo u vama, nego svima nama.

Zabava i zanimljivosti

Sve što trebate znati o YouTube Music (koji je upravo stigao u Hrvatsku!)

Nije nepoznanica da se YouTube u regiji još pretežno koristi kao platforma za slušanje glazbe. Sad kad je i u Hrvatsku stigao YouTube Music, servis posvećen upravo glazbi, otkrivamo kako se s njim snaći i vrijedi li ga uopće isprobati.

Startupi i poslovanje

Infinum, Microblink i RBA: Zlatno doba fintecha uživat će oni koji iskoriste suradnje s bankama

PSD2 u rujnu donosi značajne promjene za svijet financija pa nije ni čudno da već postoji preko 10 tisuća fintech startupa u svijetu. Gdje je tu prilika za još jedan, iz Hrvatske, razgovarali smo sa stručnjacima Raiffeisen banke i uspješnim domaćim poduzetnicima koji čine žiri nadolazećeg Elevator Lab Challengea.