Facebook blokirao sadržaj medija u Australiji! Hoće li blokirati medije u Hrvatskoj i EU?

Facebook blokirao sadržaj medija u Australiji! Hoće li blokirati medije u Hrvatskoj i EU?

Što biste radili kada ne bi više bilo vijesti na Facebooku? Ne samo Netokracije, nego niti jednog medija iz Hrvatske? Upravo je to ono što se događa u Australiji, koja nastoji biti čvrsta prema velikim tehnološkim tvrtkama, ali za sada joj to ne ide baš najbolje.

Ako niste upoznati sa situacijom oko Australije i njihovih prepiranja s društvenim mrežama i tehnološkim tvrtkama, dozvolite mi da vas vrlo brzo uputim. Sve je počelo kada su prije nekoliko godina države poput Australije, Kanade i zajednice poput EU krenule u procese donošenja zakona kojima bi dijeljenje vijesti na digitalnim platformama bilo poštenije za izdavače – odnosno za autore tih sadržaja. Rezultiralo je to EU Direktivom o autorskim pravima i zakonom o arbitraži u Australiji o kojem danas govorimo, a koji bi trebao biti vrlo dobra stvar za izdavače i autore – no ne tako dobra stvar za tehnološke platforme poput Googlea i Facebooka.

Naime, Australija planira ratificirati zakon kojim bi se tehnološke platforme, između ostalog, trebale dogovoriti s izdavačima i medijima iz Australije kako bi im platile za autorske sadržaje koje inače besplatno dijele (i zbog kojih generiraju promet na svojim platformama). To znači da svaki tekst koji se prikaže na Googleu i podijeli na Facebooku, a dolazi s medija iz Australije, treba biti plaćen, što je u teoriji super za njih – ali bilo bi glupo očekivati da će se Facebook i Google tek tako prilagoditi.

U ovoj priči imamo dvije strane: onu nešto pozitivniju i “mekšu”, čiji je glavni protagonist Google, i onu koja se inati mnogo jače, a koju predstavlja Facebook. Iako se radi o dvije platforme s milijardama korisnika, Facebook si može dopustiti čvrst stav jer oni ne ovise o vijestima i pretrazi kao Google. Ili?

Arbitražom do “poštenja”?

Zakon, punog imena News Media Bargaining Code, želi dati medijima više snage u pregovaranju jer sada mogu direktno dobiti novac za prikazivanje njihovih autorskih djela na ovim platformama. Ovaj zakon će zapravo prisiliti dvije strane (npr. Google i ABC News) u proces arbitraže u kojem će arbitar donijeti odluku o cijeni u slučaju pojedinog medija.

Ovaj proces bolji je za medij, što je razlog zašto druga strana nije najsretnija što ga mora prolaziti. Za sada je Google potpisao odluke s nekoliko velikih izdavača u Australiji; Seven West Media, Nine Entertainment, News Corp i drugi. Tekstovi ovih medija tako će se pojavljivati u Google “News Showcase” dijelu.

Kao što ste vjerojatno i sami upoznati, na Facebooku ima mnogo više stvari od samih vijesti (samo oko četiri posto sadržaja čine vijesti) pa im i nije bilo tako teško jednostavno – ukinuti vijesti. Iako su izjavili kako to čine “teška srca“, ovo je zapravo demonstracija sile koju će najviše osjetiti sami korisnici, a ne političari i oni koji, kako kaže Facebook, “ne razumiju kako Facebook funkcionira”.

Prema tome, ako danas iz Australije otvorite Facebook stanice nekih medija, nećete vidjeti niti jednu objavu – što su neki od korisnika slikovito opisali na Twitteru:

https://twitter.com/james_findlay/status/1362129644560912386

Facebook pokazuje mišiće – algoritmima

Facebook tako pokazuje silu na najbolji (po njih) način – udarit će na korisnike pa će se korisnici žaliti, što će pokrenuti lavinu i lakše lobiranje prema političarima, a koji će onda vjerojatnije utjecati na promjene “u korist Facebooka” ako treba (iako je australski premijer Scott Morrison najavio kako se neće dati zastrašiti ovim potezima).

Ono što je bizarno je to da Facebook nije napravio listu medija iz Australije i rekao “vi ne možete više objavljivati”, nego je to prepustio svojim algoritmima koji su potom maknuli mogućnost dijeljenja i nekim državnim institucijama poput australskog meteorološkog zavoda i niza udruga. Ovo samo pokazuje koliko je lako pogriješiti kada idete široko zagrabiti sve one koji su “krivi” za nešto. Facebook je, zanimljivo, u Velikoj Britaniji postigao dogovor i plaćat će tamošnjim medijima.

Eliminacijom legitimnih medija na Facebooku ostavlja se nešto više prostora za sve one “druge” sadržaje poput memova i lažnih vijesti... Ipak, ako je Facebook jedino mjesto na kojem dolazite do vijesti, gotovo sigurno ne radite nešto kako treba.

Australci će se tako, barem za sada, morati nešto više potruditi kako bi došli do informacija mimo Facebooka, a to samo po sebi nije nešto pretjerano loše. Iako se mediji ondje bune, neki od njih su već započeli snažne kampanje i usmjeravanje prometa kroz newslettere, aplikacije i druge načine promidžbe sadržaja – a ostaju im i druge društvene mreže koje nisu u vlasništvu plavog tima.

Mediji se okreću newsletterima, aplikacijama i drugim načinima sada kada nema Facebooka.

Australija kao presedan za EU i druge zemlje

No, dok se Facebook bori s Australijom trebamo gledati širu sliku, koja se događa nama doslovno pred nosom. EU već mjesecima (i godinama) ima na piku tehnološke tvrtke, a poznato je kako je nekoliko puta kažnjavala Google zbog nepravednih praksi s Androidom i drugih situacija. Ovaj presedan koji je Google dopustio u Australiji pokazuje kako i druge zemlje mogu skočiti i krenuti u istom smjeru – što se već i događa u Kanadi i Uniji.

Direktiva o autorskim pravima iz 2019., koju je donijela Europska Unija nakon niza previranja s uključenim stranama, ima vrlo sličan cilj ovome što se događa u Australiji. Europska direktiva pokrenuta je kako bi, uz ostale autore i kreativce, novinarima omogućila zaradu od svojih autorskih djela koja se pokazuju na tehnološkim platformama.

Ova direktiva postala je zakon u Francuskoj, a tamo se Google već dogovorio s medijima i izdavačima. No, model koji će uskoro doći do svih zemalja EU nije toliko “žestok” kao ovaj u Australiji, ali ako pozorno gledamo na situaciju koja se događa “dolje”, možemo vidjeti što se eventualno može dogoditi u nekim zemljama Unije.

Budući da svaka članica može donositi svoje zakone na tragu ove direktive – postoji mogućnost da će se neki od njih ugledati na australske, pogotovo kada govorimo o zemljama koje su nešto “tvrđe” u svojim pogledima, poput Mađarske.

Pravda za najmanje… malo sutra?

Za kraj, valja reći kako ovaj model koji gura Australija možda uopće ne donese toliko pozitivnog onima koji najviše trebaju taj zakon – samim novinarima.

Kako ne postoji plan kako bi se osiguralo da novac koji će Google platiti medijima arbitražom ode samim novinarima, moguće je da ćemo gledati situaciju u kojoj će velike medijske kuće, poput onih u vlasništvu Murdocha, jednostavno postati još bogatije jer će dobiti dodatan novac od tehnoloških platformi.

Ovaj “reket” koji država Australija radi prema medijima tako bi mogao imati ozbiljne posljedice za one koji nemaju toliko snage i s kojima Facebook i Google jednostavno neće htjeti sjesti za stol nego ih samo ugasiti. Ovo je budućnost koju nitko ne želi.

25.2. 2021. Nakon dugih pregovora, i Facebook je posrnuo pred vladom Australije i pristao platiti oko milijardu dolara medijima u Australiji u idućih nekoliko godina. Facebook je tako vratio medije na Facebook, a oni će dobiti dolare – po zakonu. 

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Mobilne aplikacije

ZET-ov štrajk iznjedrio nova digitalna rješenja za prijevoz po Zagrebu

Zagreb je jutros ostao bez redovitog tramvajskog i autobusnog prometa, no građani su brzo počeli tražiti alternativna rješenja. Uz organiziranje zajedničkih vožnji, pojavilo se i nekoliko digitalnih projekata koji pokušavaju povezati vozače i putnike.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Programiranje

Tim od šest developera, dva QA-a i jednog Product Ownera postaje prošlost

Florian Krause ima trideset godina iskustva u razvoju softvera, jedan propali startup i čvrsto mišljenje: tim od šest developera, dva QA-a i jednog product ownera postaje prošlost. Na The Geek Gatheringu u Osijeku objasnio je čime se takva postava zamjenjuje.

Što ste propustili

Pametni automobili

Napokon smo se provozali Verneovim robotaksijem!

Nakon što smo u Zagrebu bezuspješno pokušali uhvatiti Verneov robotaksi putem Uberove aplikacije, zvijezde su se posložile i mi smo dobili poziv koji se ne odbija.

Umjetna inteligencija

Tko zbog AI-ja i dalje ulaže u ljude, a tko otpušta 50% radne snage?

Dok neke tvrtke nastavljaju i zapošljavati i ulagati u AI, druge su odabrale samo potonje. Kako različite tvrtke pristupaju promjenama na tržištu, doznali smo na Automation Summitu.

Novost

Gamepires najavio otpuštanja, smanjuje tim koji radi na SCUM-u

Gamepires, koji stoji iza igre SCUM, smanjuje broj zaposlenih zbog zahtjevnih tržišnih uvjeta. Objava dolazi nekoliko mjeseci nakon što je studio preuzeo britanski Splash Damage.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Veliki intervjui

Ako AI može napraviti film ili igru, što ostaje kreativcima? Odgovara CEO Nanobita

Može li umjetna inteligencija promijeniti način na koji nastaju filmovi i igre, a da pritom ne žrtvujemo kvalitetu priče i kreativnu viziju? Nanobit već testira odgovor na to pitanje, razvijajući AI produkcijske procese koji otvaraju mogućnost stvaranja sadržaja velikom brzinom.

Netokracija Podcast

Dekan FER-a: AI ne može zamijeniti temeljno znanje inženjera

Umjetna inteligencija mijenja način na koji radimo, ali bez temeljnih znanja nema ni kvalitetnih inženjera ni ozbiljnog tehnološkog napretka. U razgovoru s dekanom FER-a otkrivamo zašto je važno ulagati u istraživanje i razvoj, kako povezati fakultete i industriju te gdje se otvaraju nove prilike za Hrvatsku – od robotike i fizičke umjetne inteligencije do razvoja visokotehnoloških proizvoda.