Facebook blokirao sadržaj medija u Australiji! Hoće li blokirati medije u Hrvatskoj i EU?

Infobip ❤️ Netokracijašto akvizicija znači za vas - i nas?

Facebook blokirao sadržaj medija u Australiji! Hoće li blokirati medije u Hrvatskoj i EU?

Što biste radili kada ne bi više bilo vijesti na Facebooku? Ne samo Netokracije, nego niti jednog medija iz Hrvatske? Upravo je to ono što se događa u Australiji, koja nastoji biti čvrsta prema velikim tehnološkim tvrtkama, ali za sada joj to ne ide baš najbolje.

Ako niste upoznati sa situacijom oko Australije i njihovih prepiranja s društvenim mrežama i tehnološkim tvrtkama, dozvolite mi da vas vrlo brzo uputim. Sve je počelo kada su prije nekoliko godina države poput Australije, Kanade i zajednice poput EU krenule u procese donošenja zakona kojima bi dijeljenje vijesti na digitalnim platformama bilo poštenije za izdavače – odnosno za autore tih sadržaja. Rezultiralo je to EU Direktivom o autorskim pravima i zakonom o arbitraži u Australiji o kojem danas govorimo, a koji bi trebao biti vrlo dobra stvar za izdavače i autore – no ne tako dobra stvar za tehnološke platforme poput Googlea i Facebooka.

Naime, Australija planira ratificirati zakon kojim bi se tehnološke platforme, između ostalog, trebale dogovoriti s izdavačima i medijima iz Australije kako bi im platile za autorske sadržaje koje inače besplatno dijele (i zbog kojih generiraju promet na svojim platformama). To znači da svaki tekst koji se prikaže na Googleu i podijeli na Facebooku, a dolazi s medija iz Australije, treba biti plaćen, što je u teoriji super za njih – ali bilo bi glupo očekivati da će se Facebook i Google tek tako prilagoditi.

U ovoj priči imamo dvije strane: onu nešto pozitivniju i “mekšu”, čiji je glavni protagonist Google, i onu koja se inati mnogo jače, a koju predstavlja Facebook. Iako se radi o dvije platforme s milijardama korisnika, Facebook si može dopustiti čvrst stav jer oni ne ovise o vijestima i pretrazi kao Google. Ili?

Arbitražom do “poštenja”?

Zakon, punog imena News Media Bargaining Codeželi dati medijima više snage u pregovaranju jer sada mogu direktno dobiti novac za prikazivanje njihovih autorskih djela na ovim platformama. Ovaj zakon će zapravo prisiliti dvije strane (npr. Google i ABC News) u proces arbitraže u kojem će arbitar donijeti odluku o cijeni u slučaju pojedinog medija.

Ovaj proces bolji je za medij, što je razlog zašto druga strana nije najsretnija što ga mora prolaziti. Za sada je Google potpisao odluke s nekoliko velikih izdavača u Australiji; Seven West Media, Nine Entertainment, News Corp i drugi. Tekstovi ovih medija tako će se pojavljivati u Google “News Showcase” dijelu.

Kao što ste vjerojatno i sami upoznati, na Facebooku ima mnogo više stvari od samih vijesti (samo oko četiri posto sadržaja čine vijesti) pa im i nije bilo tako teško jednostavno – ukinuti vijesti. Iako su izjavili kako to čine “teška srca“, ovo je zapravo demonstracija sile koju će najviše osjetiti sami korisnici, a ne političari i oni koji, kako kaže Facebook, “ne razumiju kako Facebook funkcionira”.

Prema tome, ako danas iz Australije otvorite Facebook stanice nekih medija, nećete vidjeti niti jednu objavu – što su neki od korisnika slikovito opisali na Twitteru:

Facebook pokazuje mišiće – algoritmima

Facebook tako pokazuje silu na najbolji (po njih) način – udarit će na korisnike pa će se korisnici žaliti, što će pokrenuti lavinu i lakše lobiranje prema političarima, a koji će onda vjerojatnije utjecati na promjene “u korist Facebooka” ako treba (iako je australski premijer Scott Morrison najavio kako se neće dati zastrašiti ovim potezima).

Ono što je bizarno je to da Facebook nije napravio listu medija iz Australije i rekao “vi ne možete više objavljivati”, nego je to prepustio svojim algoritmima koji su potom maknuli mogućnost dijeljenja i nekim državnim institucijama poput australskog meteorološkog zavoda i niza udruga. Ovo samo pokazuje koliko je lako pogriješiti kada idete široko zagrabiti sve one koji su “krivi” za nešto. Facebook je, zanimljivo, u Velikoj Britaniji postigao dogovor i plaćat će tamošnjim medijima.

Eliminacijom legitimnih medija na Facebooku ostavlja se nešto više prostora za sve one “druge” sadržaje poput memova i lažnih vijesti... Ipak, ako je Facebook jedino mjesto na kojem dolazite do vijesti, gotovo sigurno ne radite nešto kako treba.

Australci će se tako, barem za sada, morati nešto više potruditi kako bi došli do informacija mimo Facebooka, a to samo po sebi nije nešto pretjerano loše. Iako se mediji ondje bune, neki od njih su već započeli snažne kampanje i usmjeravanje prometa kroz newslettere, aplikacije i druge načine promidžbe sadržaja – a ostaju im i druge društvene mreže koje nisu u vlasništvu plavog tima.

Mediji se okreću newsletterima, aplikacijama i drugim načinima sada kada nema Facebooka.

Australija kao presedan za EU i druge zemlje

No, dok se Facebook bori s Australijom trebamo gledati širu sliku, koja se događa nama doslovno pred nosom. EU već mjesecima (i godinama) ima na piku tehnološke tvrtke, a poznato je kako je nekoliko puta kažnjavala Google zbog nepravednih praksi s Androidom i drugih situacija. Ovaj presedan koji je Google dopustio u Australiji pokazuje kako i druge zemlje mogu skočiti i krenuti u istom smjeru – što se već i događa u Kanadi i Uniji.

Direktiva o autorskim pravima iz 2019., koju je donijela Europska Unija nakon niza previranja s uključenim stranama, ima vrlo sličan cilj ovome što se događa u Australiji. Europska direktiva pokrenuta je kako bi, uz ostale autore i kreativce, novinarima omogućila zaradu od svojih autorskih djela koja se pokazuju na tehnološkim platformama.

Ova direktiva postala je zakon u Francuskoj, a tamo se Google već dogovorio s medijima i izdavačima. No, model koji će uskoro doći do svih zemalja EU nije toliko “žestok” kao ovaj u Australiji, ali ako pozorno gledamo na situaciju koja se događa “dolje”, možemo vidjeti što se eventualno može dogoditi u nekim zemljama Unije.

Budući da svaka članica može donositi svoje zakone na tragu ove direktive – postoji mogućnost da će se neki od njih ugledati na australske, pogotovo kada govorimo o zemljama koje su nešto “tvrđe” u svojim pogledima, poput Mađarske.

Pravda za najmanje… malo sutra?

Za kraj, valja reći kako ovaj model koji gura Australija možda uopće ne donese toliko pozitivnog onima koji najviše trebaju taj zakon – samim novinarima.

Kako ne postoji plan kako bi se osiguralo da novac koji će Google platiti medijima arbitražom ode samim novinarima, moguće je da ćemo gledati situaciju u kojoj će velike medijske kuće, poput onih u vlasništvu Murdocha, jednostavno postati još bogatije jer će dobiti dodatan novac od tehnoloških platformi.

Ovaj “reket” koji država Australija radi prema medijima tako bi mogao imati ozbiljne posljedice za one koji nemaju toliko snage i s kojima Facebook i Google jednostavno neće htjeti sjesti za stol nego ih samo ugasiti. Ovo je budućnost koju nitko ne želi.

25.2. 2021. Nakon dugih pregovora, i Facebook je posrnuo pred vladom Australije i pristao platiti oko milijardu dolara medijima u Australiji u idućih nekoliko godina. Facebook je tako vratio medije na Facebook, a oni će dobiti dolare – po zakonu. 

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Novost

Što se događa u tech industriji? Masovna otpuštanja, kripto-burza propala preko noći, a tek Twitter…

Malo je reći kako ovaj tjedan nije bio dobar za IT industriju. Zapravo, poprilično je kaotičan i čini se kako stabilnost neće doći uskoro...

Zabava i zanimljivosti

Marin u San Franciscu: TechCrunch Disruptom kruže roboti, na Golden Gateu nema signala

"I Left My Heart In San Francisco" pjevao je kultni američki pjevač Tony Bennett. Mogu li ja uskliknuti isto? Ne baš, ali San Francisco je grad koji će mi definitivno ostati u sjećanju do kraja života...

Društvene mreže

Gdje ćemo se družiti i raspravljati ako propadne Twitter?

Bilo da vas brine koliko dugo će još Twitter funkcionirati (što nije čudo s obzirom na svakodnevne vijesti o zbunjujućim poslovnim potezima) ili da ne želite biti dio Muskovog Twittera, evo što se nudi od alternativa.

Što ste propustili

Tvrtke i poslovanje

Marko Rakar: Cyber kriminalci često su u sustavu tjednima prije nego “zaključaju” sve što imate

Koje su ono stereotipne tvrdnje za Hrvatsku? Obožavamo nogomet i kavu, imamo predivnu obalu... što je još ostalo? Tako je! Zaboravili smo našu sklonost korupciji, a koliko je ta skonost jaka pokazalo je opširno istraživanje. Na Dan cybersigurnosti komentiramo podatke s glavnim čovjekom iza istraživanja - Markom Rakarom.

Intervju

Hrvatski Meddox digitaliziranjem zdravstvenih nalaza privukao 10 tisuća aktivnih korisnika

Novi hrvatski healthtech projekt grabi naprijed. U prvoj godini, nakon investicije od 1,5 milijun kuna, došli su do 10 tisuća aktivnih korisnika, a za iduću godinu im je plan doći do 50 tisuća. Što ih čeka prije toga i kako su došli do trenutnih rezultata, otkrivaju nam suosnivačice.

Tvrtke i poslovanje

Engineering Management lekcije o Performance Managementu: kako izvući maksimum iz svog tima?

Ako ste vodili ljude, na pamet vam sigurno često padne ona poznata: sto ljudi - sto ćudi. A vi ste jedan menadžer! Kako izbalansirati različit učinak, očekivanja i mogućnosti kolega u timu otkrivamo ususret posljednjeg Photomathovog Engineering Management meetupa ove godine.

Tvrtke i poslovanje

Može li softver doista pomoći zviždačima koji upozoravaju na nepravilnosti u tvrtkama? Da, ali…

Iako može igrati važnu ulogu u poticanju prijava nepravilnosti i zaštiti identiteta, softver ne može riješiti ključne probleme s kojima se zviždači susreću.

Tehnologija

Zašto svaki NBA klub zapošljava podatkovne znanstvenike? Ispričat će Iztok Franko na Advanced Technlogy Days

Što stručnjak za digitalni marketing radi kao predavač na konferenciji koja se zove Advanced Technology Days? I kakve veze s tim ima košarka?

Netokracija Podcast

Maja Bilić iz Googlea savjetuje kako se pripremiti za ukidanje kolačića treće strane

U novoj epizodi Netokracijinog podcasta ugostila sam - svoju sestru! Ne samo jer mi je sestra :D, nego jer je Maja odlična sugovornica na temu o kojoj intenzivno razmišljaju svi koji se bave digitalnim marketingom, e-commerceom ili rade u digitalnim medijima.