Facebook blokirao sadržaj medija u Australiji! Hoće li blokirati medije u Hrvatskoj i EU?

Facebook blokirao sadržaj medija u Australiji! Hoće li blokirati medije u Hrvatskoj i EU?

Što biste radili kada ne bi više bilo vijesti na Facebooku? Ne samo Netokracije, nego niti jednog medija iz Hrvatske? Upravo je to ono što se događa u Australiji, koja nastoji biti čvrsta prema velikim tehnološkim tvrtkama, ali za sada joj to ne ide baš najbolje.

Ako niste upoznati sa situacijom oko Australije i njihovih prepiranja s društvenim mrežama i tehnološkim tvrtkama, dozvolite mi da vas vrlo brzo uputim. Sve je počelo kada su prije nekoliko godina države poput Australije, Kanade i zajednice poput EU krenule u procese donošenja zakona kojima bi dijeljenje vijesti na digitalnim platformama bilo poštenije za izdavače – odnosno za autore tih sadržaja. Rezultiralo je to EU Direktivom o autorskim pravima i zakonom o arbitraži u Australiji o kojem danas govorimo, a koji bi trebao biti vrlo dobra stvar za izdavače i autore – no ne tako dobra stvar za tehnološke platforme poput Googlea i Facebooka.

Naime, Australija planira ratificirati zakon kojim bi se tehnološke platforme, između ostalog, trebale dogovoriti s izdavačima i medijima iz Australije kako bi im platile za autorske sadržaje koje inače besplatno dijele (i zbog kojih generiraju promet na svojim platformama). To znači da svaki tekst koji se prikaže na Googleu i podijeli na Facebooku, a dolazi s medija iz Australije, treba biti plaćen, što je u teoriji super za njih – ali bilo bi glupo očekivati da će se Facebook i Google tek tako prilagoditi.

U ovoj priči imamo dvije strane: onu nešto pozitivniju i “mekšu”, čiji je glavni protagonist Google, i onu koja se inati mnogo jače, a koju predstavlja Facebook. Iako se radi o dvije platforme s milijardama korisnika, Facebook si može dopustiti čvrst stav jer oni ne ovise o vijestima i pretrazi kao Google. Ili?

Arbitražom do “poštenja”?

Zakon, punog imena News Media Bargaining Codeželi dati medijima više snage u pregovaranju jer sada mogu direktno dobiti novac za prikazivanje njihovih autorskih djela na ovim platformama. Ovaj zakon će zapravo prisiliti dvije strane (npr. Google i ABC News) u proces arbitraže u kojem će arbitar donijeti odluku o cijeni u slučaju pojedinog medija.

Ovaj proces bolji je za medij, što je razlog zašto druga strana nije najsretnija što ga mora prolaziti. Za sada je Google potpisao odluke s nekoliko velikih izdavača u Australiji; Seven West Media, Nine Entertainment, News Corp i drugi. Tekstovi ovih medija tako će se pojavljivati u Google “News Showcase” dijelu.

Kao što ste vjerojatno i sami upoznati, na Facebooku ima mnogo više stvari od samih vijesti (samo oko četiri posto sadržaja čine vijesti) pa im i nije bilo tako teško jednostavno – ukinuti vijesti. Iako su izjavili kako to čine “teška srca“, ovo je zapravo demonstracija sile koju će najviše osjetiti sami korisnici, a ne političari i oni koji, kako kaže Facebook, “ne razumiju kako Facebook funkcionira”.

Prema tome, ako danas iz Australije otvorite Facebook stanice nekih medija, nećete vidjeti niti jednu objavu – što su neki od korisnika slikovito opisali na Twitteru:

Molimo da prihvatite sve kolačiće kako biste mogli vidjeti ovaj sadržaj

Facebook pokazuje mišiće – algoritmima

Facebook tako pokazuje silu na najbolji (po njih) način – udarit će na korisnike pa će se korisnici žaliti, što će pokrenuti lavinu i lakše lobiranje prema političarima, a koji će onda vjerojatnije utjecati na promjene “u korist Facebooka” ako treba (iako je australski premijer Scott Morrison najavio kako se neće dati zastrašiti ovim potezima).

Ono što je bizarno je to da Facebook nije napravio listu medija iz Australije i rekao “vi ne možete više objavljivati”, nego je to prepustio svojim algoritmima koji su potom maknuli mogućnost dijeljenja i nekim državnim institucijama poput australskog meteorološkog zavoda i niza udruga. Ovo samo pokazuje koliko je lako pogriješiti kada idete široko zagrabiti sve one koji su “krivi” za nešto. Facebook je, zanimljivo, u Velikoj Britaniji postigao dogovor i plaćat će tamošnjim medijima.

Eliminacijom legitimnih medija na Facebooku ostavlja se nešto više prostora za sve one “druge” sadržaje poput memova i lažnih vijesti... Ipak, ako je Facebook jedino mjesto na kojem dolazite do vijesti, gotovo sigurno ne radite nešto kako treba.

Australci će se tako, barem za sada, morati nešto više potruditi kako bi došli do informacija mimo Facebooka, a to samo po sebi nije nešto pretjerano loše. Iako se mediji ondje bune, neki od njih su već započeli snažne kampanje i usmjeravanje prometa kroz newslettere, aplikacije i druge načine promidžbe sadržaja – a ostaju im i druge društvene mreže koje nisu u vlasništvu plavog tima.

Mediji se okreću newsletterima, aplikacijama i drugim načinima sada kada nema Facebooka.

Australija kao presedan za EU i druge zemlje

No, dok se Facebook bori s Australijom trebamo gledati širu sliku, koja se događa nama doslovno pred nosom. EU već mjesecima (i godinama) ima na piku tehnološke tvrtke, a poznato je kako je nekoliko puta kažnjavala Google zbog nepravednih praksi s Androidom i drugih situacija. Ovaj presedan koji je Google dopustio u Australiji pokazuje kako i druge zemlje mogu skočiti i krenuti u istom smjeru – što se već i događa u Kanadi i Uniji.

Direktiva o autorskim pravima iz 2019., koju je donijela Europska Unija nakon niza previranja s uključenim stranama, ima vrlo sličan cilj ovome što se događa u Australiji. Europska direktiva pokrenuta je kako bi, uz ostale autore i kreativce, novinarima omogućila zaradu od svojih autorskih djela koja se pokazuju na tehnološkim platformama.

Ova direktiva postala je zakon u Francuskoj, a tamo se Google već dogovorio s medijima i izdavačima. No, model koji će uskoro doći do svih zemalja EU nije toliko “žestok” kao ovaj u Australiji, ali ako pozorno gledamo na situaciju koja se događa “dolje”, možemo vidjeti što se eventualno može dogoditi u nekim zemljama Unije.

Budući da svaka članica može donositi svoje zakone na tragu ove direktive – postoji mogućnost da će se neki od njih ugledati na australske, pogotovo kada govorimo o zemljama koje su nešto “tvrđe” u svojim pogledima, poput Mađarske.

Pravda za najmanje… malo sutra?

Za kraj, valja reći kako ovaj model koji gura Australija možda uopće ne donese toliko pozitivnog onima koji najviše trebaju taj zakon – samim novinarima.

Kako ne postoji plan kako bi se osiguralo da novac koji će Google platiti medijima arbitražom ode samim novinarima, moguće je da ćemo gledati situaciju u kojoj će velike medijske kuće, poput onih u vlasništvu Murdocha, jednostavno postati još bogatije jer će dobiti dodatan novac od tehnoloških platformi.

Ovaj “reket” koji država Australija radi prema medijima tako bi mogao imati ozbiljne posljedice za one koji nemaju toliko snage i s kojima Facebook i Google jednostavno neće htjeti sjesti za stol nego ih samo ugasiti. Ovo je budućnost koju nitko ne želi.

25.2. 2021. Nakon dugih pregovora, i Facebook je posrnuo pred vladom Australije i pristao platiti oko milijardu dolara medijima u Australiji u idućih nekoliko godina. Facebook je tako vratio medije na Facebook, a oni će dobiti dolare – po zakonu. 

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

eUsluge

Grad Zagreb omogućio potpun uvid u proračun kroz aplikaciju iTransparentnost

Nova aplikacija omogućuje svakom građaninu da detaljno prouči gradski porarčun po različitim parametrima.

Startupi

Što je to R&D potencijal – i kakve veze ima s razvojem startupa?

Je li startup nacija u kojoj su nastali tech giganti kao Skype, Wise, Bolt i Pipedrive to postala slučajno, otkrijte sa mnom na putu u Estoniju.

Nesortirano

Što je Akt o čipovima – i kako će doprinjeti tehnološkom razvitku Hrvatske

Jačanje konkurentnosti Europske unije u industriji poluvodiča prilika je i za Hrvatsku koja u sklopu 43 milijarde eura vrijedne incijative priprema otvaranje edukacijskih centara.

Što ste propustili

Novost

Marko Elezović novi je Head of Engineering u Lemaxu

S 15 godina iskustva u developmentu i vođenju developerskih timova u različitim startupima i scaleupima, Marko Elezović otvara novu (Saa)stranicu u svojoj karijeri.

Netokracija Podcast

Hrvati ne vjeruju influencerima, YouTubeu i blogovima

Kome vjerovati postaje sve važnije pitanje današnjice. Srećom, Hrvati jako vjeruju u svoje sposobnosti prepoznavanja lažnih vijesti. No, jesu li zbilja u tome tako dobri ostaje za vidjeti.

eUsluge

Kako koristiti Portal zdravlja, eLijekove i eHZZO?

Ako niste sigurni što sve digitalno možete obaviti kad su u pitanju javne zdravstvene usluge, niti kako iskoristiti njihove mogućnosti - od pretrage nalaza, izdavanja uputnica do odabira doktora - ovo je tekst za vas.

Panel

Hrvatski game developeri o stvaranju “ozbiljnih” videoigara

S predstavnicima game dev studija, ali i drugih privatnih tvrtki i dobrotvornih organizacija, raspravljamo o razvoju videoigara kojima svrha nije samo zabava, već i edukacija.

Startupi

Ivan Mrvoš: “Include više nije samo ‘onaj mali s pametnim klupama'”

Include, solinski startup poznat po pametnim klupama Steora, okrenuo se razvoju i proizvodnji novih proizvoda. Mrvoš, koji još nema ni 30 godina, a već je iskusni poduzetnik s respektabilnom karijerom, za Netokraciju je ispričao kako se i koliko ta tvrtka promijenila. Nedavno smo mogli pročitati da bi mogli promijeniti i vlasnika...

Esport

Peta sezona SET-a zaključena u Infobipu: Od 22 fakulteta pobjednički je varaždinski FOI

Student Esports Tournament, jedan od najpoznatijih studentskih esport događaja u Hrvatskoj, petu sezonu završio je u spektakularnoj LAN završnici koja se održala u prostorima Infobipa u Zagrebu.