Facebook blokirao sadržaj medija u Australiji! Hoće li blokirati medije u Hrvatskoj i EU?

Facebook blokirao sadržaj medija u Australiji! Hoće li blokirati medije u Hrvatskoj i EU?

Što biste radili kada ne bi više bilo vijesti na Facebooku? Ne samo Netokracije, nego niti jednog medija iz Hrvatske? Upravo je to ono što se događa u Australiji, koja nastoji biti čvrsta prema velikim tehnološkim tvrtkama, ali za sada joj to ne ide baš najbolje.

Ako niste upoznati sa situacijom oko Australije i njihovih prepiranja s društvenim mrežama i tehnološkim tvrtkama, dozvolite mi da vas vrlo brzo uputim. Sve je počelo kada su prije nekoliko godina države poput Australije, Kanade i zajednice poput EU krenule u procese donošenja zakona kojima bi dijeljenje vijesti na digitalnim platformama bilo poštenije za izdavače – odnosno za autore tih sadržaja. Rezultiralo je to EU Direktivom o autorskim pravima i zakonom o arbitraži u Australiji o kojem danas govorimo, a koji bi trebao biti vrlo dobra stvar za izdavače i autore – no ne tako dobra stvar za tehnološke platforme poput Googlea i Facebooka.

Naime, Australija planira ratificirati zakon kojim bi se tehnološke platforme, između ostalog, trebale dogovoriti s izdavačima i medijima iz Australije kako bi im platile za autorske sadržaje koje inače besplatno dijele (i zbog kojih generiraju promet na svojim platformama). To znači da svaki tekst koji se prikaže na Googleu i podijeli na Facebooku, a dolazi s medija iz Australije, treba biti plaćen, što je u teoriji super za njih – ali bilo bi glupo očekivati da će se Facebook i Google tek tako prilagoditi.

U ovoj priči imamo dvije strane: onu nešto pozitivniju i “mekšu”, čiji je glavni protagonist Google, i onu koja se inati mnogo jače, a koju predstavlja Facebook. Iako se radi o dvije platforme s milijardama korisnika, Facebook si može dopustiti čvrst stav jer oni ne ovise o vijestima i pretrazi kao Google. Ili?

Arbitražom do “poštenja”?

Zakon, punog imena News Media Bargaining Codeželi dati medijima više snage u pregovaranju jer sada mogu direktno dobiti novac za prikazivanje njihovih autorskih djela na ovim platformama. Ovaj zakon će zapravo prisiliti dvije strane (npr. Google i ABC News) u proces arbitraže u kojem će arbitar donijeti odluku o cijeni u slučaju pojedinog medija.

Ovaj proces bolji je za medij, što je razlog zašto druga strana nije najsretnija što ga mora prolaziti. Za sada je Google potpisao odluke s nekoliko velikih izdavača u Australiji; Seven West Media, Nine Entertainment, News Corp i drugi. Tekstovi ovih medija tako će se pojavljivati u Google “News Showcase” dijelu.

Kao što ste vjerojatno i sami upoznati, na Facebooku ima mnogo više stvari od samih vijesti (samo oko četiri posto sadržaja čine vijesti) pa im i nije bilo tako teško jednostavno – ukinuti vijesti. Iako su izjavili kako to čine “teška srca“, ovo je zapravo demonstracija sile koju će najviše osjetiti sami korisnici, a ne političari i oni koji, kako kaže Facebook, “ne razumiju kako Facebook funkcionira”.

Prema tome, ako danas iz Australije otvorite Facebook stanice nekih medija, nećete vidjeti niti jednu objavu – što su neki od korisnika slikovito opisali na Twitteru:

Facebook pokazuje mišiće – algoritmima

Facebook tako pokazuje silu na najbolji (po njih) način – udarit će na korisnike pa će se korisnici žaliti, što će pokrenuti lavinu i lakše lobiranje prema političarima, a koji će onda vjerojatnije utjecati na promjene “u korist Facebooka” ako treba (iako je australski premijer Scott Morrison najavio kako se neće dati zastrašiti ovim potezima).

Ono što je bizarno je to da Facebook nije napravio listu medija iz Australije i rekao “vi ne možete više objavljivati”, nego je to prepustio svojim algoritmima koji su potom maknuli mogućnost dijeljenja i nekim državnim institucijama poput australskog meteorološkog zavoda i niza udruga. Ovo samo pokazuje koliko je lako pogriješiti kada idete široko zagrabiti sve one koji su “krivi” za nešto. Facebook je, zanimljivo, u Velikoj Britaniji postigao dogovor i plaćat će tamošnjim medijima.

Eliminacijom legitimnih medija na Facebooku ostavlja se nešto više prostora za sve one “druge” sadržaje poput memova i lažnih vijesti... Ipak, ako je Facebook jedino mjesto na kojem dolazite do vijesti, gotovo sigurno ne radite nešto kako treba.

Australci će se tako, barem za sada, morati nešto više potruditi kako bi došli do informacija mimo Facebooka, a to samo po sebi nije nešto pretjerano loše. Iako se mediji ondje bune, neki od njih su već započeli snažne kampanje i usmjeravanje prometa kroz newslettere, aplikacije i druge načine promidžbe sadržaja – a ostaju im i druge društvene mreže koje nisu u vlasništvu plavog tima.

Mediji se okreću newsletterima, aplikacijama i drugim načinima sada kada nema Facebooka.

Australija kao presedan za EU i druge zemlje

No, dok se Facebook bori s Australijom trebamo gledati širu sliku, koja se događa nama doslovno pred nosom. EU već mjesecima (i godinama) ima na piku tehnološke tvrtke, a poznato je kako je nekoliko puta kažnjavala Google zbog nepravednih praksi s Androidom i drugih situacija. Ovaj presedan koji je Google dopustio u Australiji pokazuje kako i druge zemlje mogu skočiti i krenuti u istom smjeru – što se već i događa u Kanadi i Uniji.

Direktiva o autorskim pravima iz 2019., koju je donijela Europska Unija nakon niza previranja s uključenim stranama, ima vrlo sličan cilj ovome što se događa u Australiji. Europska direktiva pokrenuta je kako bi, uz ostale autore i kreativce, novinarima omogućila zaradu od svojih autorskih djela koja se pokazuju na tehnološkim platformama.

Ova direktiva postala je zakon u Francuskoj, a tamo se Google već dogovorio s medijima i izdavačima. No, model koji će uskoro doći do svih zemalja EU nije toliko “žestok” kao ovaj u Australiji, ali ako pozorno gledamo na situaciju koja se događa “dolje”, možemo vidjeti što se eventualno može dogoditi u nekim zemljama Unije.

Budući da svaka članica može donositi svoje zakone na tragu ove direktive – postoji mogućnost da će se neki od njih ugledati na australske, pogotovo kada govorimo o zemljama koje su nešto “tvrđe” u svojim pogledima, poput Mađarske.

Pravda za najmanje… malo sutra?

Za kraj, valja reći kako ovaj model koji gura Australija možda uopće ne donese toliko pozitivnog onima koji najviše trebaju taj zakon – samim novinarima.

Kako ne postoji plan kako bi se osiguralo da novac koji će Google platiti medijima arbitražom ode samim novinarima, moguće je da ćemo gledati situaciju u kojoj će velike medijske kuće, poput onih u vlasništvu Murdocha, jednostavno postati još bogatije jer će dobiti dodatan novac od tehnoloških platformi.

Ovaj “reket” koji država Australija radi prema medijima tako bi mogao imati ozbiljne posljedice za one koji nemaju toliko snage i s kojima Facebook i Google jednostavno neće htjeti sjesti za stol nego ih samo ugasiti. Ovo je budućnost koju nitko ne želi.

25.2. 2021. Nakon dugih pregovora, i Facebook je posrnuo pred vladom Australije i pristao platiti oko milijardu dolara medijima u Australiji u idućih nekoliko godina. Facebook je tako vratio medije na Facebook, a oni će dobiti dolare – po zakonu. 

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Startup 101 program BIRD inkubatora obvezna je početnica za sve koji žele ideju pretvoriti u djelo

U organizaciji BIRD inkubatora uskoro kreće edukacijski program Startup 101 koji je osmišljen kako bi prenio osnove svima koji razmišljaju o pokretanju startupa, a nisu sigurni što bi to sve od njih zahtijevalo.

Intervju

Kako je nastao prvi kolektivni ugovor u gaming industriji u Hrvatskoj?

Potpisivanjem prvog kolektivnog ugovora hrvatske gaming industrije, Gamechuck tim je ostvario mirniji san, a prema nekima i "vrli novi svijet".

Tehnologija

Što o praksi agencije FIVE ima reći njezin mentor, a što student?

Zašto se studenti odluče svoje ljeto provesti baš na Boot Campu agencije FIVE, kako se pripremiti za njihovu praksu, što na njoj možete naučiti… saznali smo u razgovoru s developerom i mentorom Ivanom Vargom i bivšim polaznikom Boot Campa odnosno trenutnim zaposlenikom agencije - Branimirom Balogovićem.

Što ste propustili

Tehnologija

Što o praksi agencije FIVE ima reći njezin mentor, a što student?

Zašto se studenti odluče svoje ljeto provesti baš na Boot Campu agencije FIVE, kako se pripremiti za njihovu praksu, što na njoj možete naučiti… saznali smo u razgovoru s developerom i mentorom Ivanom Vargom i bivšim polaznikom Boot Campa odnosno trenutnim zaposlenikom agencije - Branimirom Balogovićem.

Startupi i poslovanje

Nova sezona Grunteka: Prodali su 250 vrtova za obradu “na udaljeno”, planiraju i širenje preko granice

"Isusek, Isusek, kaj mi bu ve Regica rekla!", poznata je izjava Dudeka iz klasika poznatog kao Gruntovčani, a Regica bi definitivno bila iznenađena što više ne bi morala obrađivati svoj grunt, već bi ga prepustila aplikaciji koja je spojila poljoprivredu i IT.

Startupi i poslovanje

CONET Grupa: U Hrvatskoj ne tražimo radnu snagu, nego ravnopravne partnere

Hrvatska podružnica njemačke IT grupacije u 15 mjeseci od osnivanja narasla je na 55 zaposlenika. Tajna uspjeha je u prepoznavanju potencijala svakog od njih, izgradnji dugoročnih odnosa, inovaciji i visokoj razini odgovornosti.

Vodič

Digitalni HR alati: Rastuće globalno tržište osvajaju i hrvatski Jenz, Mealpass, Moontop, Improv3, Appraisly…

Digitalni alati olakšavaju posao HR-ovcima koji u suvremenim organizacijama zaposlenike trebaju privući, izmjeriti i održavati njihovo zadovoljstvo, pohvaliti i usmjeriti te nagraditi.

Startupi i poslovanje

Reorganizirali su ured po aktivnostima zaposlenika i uštedjeli stotine tisuće eura

Novi načini rada utjecali su na to kako koristimo postojeće uredske prostore, a sad je vrijeme da mi utječemo na prostor kako bismo ga prilagodili našim novim navikama i aktivnostima. Vođena tom idejom, IT tvrtka Amplexor iskoristila je priliku napraviti reorganizaciju ureda. Donosimo detaljan uvid kako su ga "iskrojili" po aktivnostima svih timova.

Startupi i poslovanje

“Bez open-sourcea digitalno društvo ne bi moglo funkcionirati, startupi nastajati, developeri razvijati…”

Ususret konferenciji "Dani otvorenih računarskih sustava" razgovaramo s organizatorima, ali i predavačima - dvojicom stručnjaka iz Italije i Nizozemske. Uz njih saznajemo više o tome koliko je otvoreni kod utkan u strukturu današnjih IT rješenja, kako je pomagao nekada te kako pomaže danas mnogim tvrtkama, institucijama i pojedincima.