Facebook je danas napunio 17 godina

4. veljače 2004. godine lansirana je društvena mreža TheFacebook namijenjena studentima Harvarda i drugih sveučilišta takozvane Ivy Lige. Danas se već dobro zna da je svemu prethodio Facesmash, web stranica koja je omogućavala studentima da ocijene svoje kolege prema tome koliko su im atraktivni, a upravo je to inspiriralo Marka Zuckerberga da omogući kreiranje vlastitog digitalnog profila što je danas toliko postao standard da je već passé. Ili?

Srećom, prije nekoliko dana objavljeni su poslovni rezultati posljednjeg kvartala 2020. godine koji nam mogu dati uvid u ono što se događa sa samom tvrtkom.

Prije brojki, preletimo okolnosti u kojima su one nastale

We think our decision to suspend former President Trump was right, but we don’t think we should make these calls on our own. Given the significance, we referred this decision to the @OversightBoard. During review, Mr. Trump’s access will remain suspended. https://t.co/CnMa2PYoDq

— Facebook Newsroom (@fbnewsroom) January 21, 2021

A događaja koji utječu na ovu društvenu mrežu i na koje ona utječe uvijek je mnoštvo – ako ćemo krenuti s političkima, ne možemo zaobići blokadu Donalda Trumpa. I blokadu samog Facebooka – trenutno u Mianmaru, s obzirom na to da je tamošnja nova vlada ocijenila da ova mreža utječe na nestabilnost u toj zemlji.

Tu je i FTC, odnosno Savezna trgovinska komisija SAD-a, koja i dalje želi odvojiti Instagram i WhatsApp od Facebooka, a da su i sami korisnici osjetljivi na prejako zbližavanje ove tri platforme, pokazuje i reakcija korisnika koji su na promjenu uvjeta korištenja WhatsAppa počeli bježati na druge platforme.

Ako ćemo nastaviti s poslovne strane događaja, ne može se zaobići zaoštravanje odnosa s Appleom, koji mijenja postavke privatnosti na iOS-u koji će, iz perspektive Facebooka, negativno utjecati na targetiranje oglasa. A kad smo kod oglašavanja, ne trebamo zaboraviti akciju #StopHateForProfit putem koje su oglašivači prijetili da će smanjiti ili preseliti svoje budžete drugdje ako se ova društvena mreža ne pozabavi više govorom mržnje i ostalim problematičnim sadržajem s kojim se susreće.

Povećan broj aktivnih korisnika, ali i prihod, i to ne samo od oglašavanja

Usprkos svemu tome, brojke su i dalje u pozitivi. Evo presjeka:

1. Broj dnevno aktivnih korisnika u prosincu 2020. je bio 1,84 milijarde, što je povećanje od 11% u odnosu na godinu prije.
2. Broj mjesečno aktivnih korisnika bio je 2,8 milijardi 31. prosinca, što je povećanje od 12% u odnosu na godinu ranije.
3. Prihod je iznosio 28,072 milijuna dolara (većinom od oglašavanja koje nosi 27,187 milijuna dolara).
4. Prihod po korisniku iznosio je 10,14 dolara na globalnoj razini, dok je u kvartalu prije bio 7,89 dolara.

Pandemija utjecala na pozitivne trendove…

Glavni Facebookov financijski direktor, David Wehner, navodi i što je najviše utjecalo na pozitivne trendove:

Vjerujemo da su nam koristila dva ekonomska trenda koja su se događala tijekom pandemije. Prvi je pomak prema ecommerceu, a drugi su promjene u navikama korisnika koji sve više traže proizvode, a manje usluge. Vjerujemo da je to utjecalo na pojačano oglašavanje u drugoj polovici 2020. godine.

…ali regulatori (i Apple!) mogli bi na negativne

Kako se u prvoj polovici 2020. osjetio pad u prihodima od oglašavanja zbog pandemije, tako će prva polovica 2021. biti osjetno bolja od istog perioda godine prije, predviđa Wehner, ali najavljuje i negativne trendove koji će poprilično utjecati na poslovanje Facebooka:

Utjecaj promjene platformi, posebice iOS-a 14, kao i pojačana regulativa, utjecat će na targetiranje oglasa. Također, postoji određena nesigurnost oko transatlantskih prijenosa podataka, s obzirom na posljednje događaje u Europskoj uniji, a poput ostalih tvrtki iz naše industrije, pratimo kako će sve to utjecati na naše poslovanje u Europi.

Ako ne znate o čemu govori, provjerite što smo pisali o padu Štita privatnosti.

Da ne bude da je samo Europska unija trn u oku Facebooka, treba spomenuti i Australiju, zemlju koja želi natjerati Facebook (i Google) da plaćaju pravednu naknadu medijima za korištenje njihovog sadržaja. Dok se Facebook i Google žestoko protive takvoj praksi, njihova konkurencija tu vidi svoju priliku – recimo, Microsoft!

Budućnost Facebooka nije Facebook, ali…

Ovo je jasno već nekoliko godina. Društvena mreža kao takva se mijenja, a Facebook Inc, krovna tvrtka čije je ova najpopularnija društvena mreža dio, ima druge adute – Instagram, ali i privatne poruke (putem već spomenutog Instagrama, ali i Messengera te WhatsAppa), a sudeći prema činjenici da prihod krajem 2020. konačno nije došao isključivo od oglašavanja, treba uprti oči i u virtualnu stvarnost – prihodi koji dolaze iz “drugih” izvora, odnose se najviše na prodaju uređaja Oculus Quest 2.

Početkom 2020., još prije pandemije, Zuckerberg je prekinuo sa svojim godišnjim izazovima, primjerice, da nauči mandarinski u godinu dana, i odlučio se posvetiti desetogodišnjem cilju za Facebook.

Razumije on da broj korisnika u SAD-u, glavnom tržištu, barem po zaradi, polako pada. Mijenja se i demografija korisnika, mijenjaju se njihove navike – mnogima je sve draže privatno dopisivanje ili dopisivanje u uskom, specijaliziranom krugu (zato su Facebook grupe sve veći hit!), nego javno, na profilima. Stoga nije čudno što je najavio da vidi budućnost u “malim, privatnim društvenim platformama”.

Glavni adut su i dalje korisnici, pardon – kupci

Možda vam je promaknula vijest da je Facebook kupio startup koji se bavi odnosima s korisnicima, Kustomer, i to za milijardu dolara.

Kad je prije gotovo deset godina kupio Instagram za sličan iznos, to je bila ogromna vijest, a ova je pomalo prošla ispod radara. No, to i dalje ne umanjuje njen značaj koji pokazuje kamo Facebook želi ići – u poboljšavanje usluga za korisnike od kojih najviše ima koristi, a to su biznisi koji se oglašavaju, koji prodaju putem ove platforme, a uz Kustomer bi mogli imati i bolje odnose sa svojim krajnjim korisnicima.

Uz oglašavanje i prodaju, budućnost je i odnos s korisnicima

Oglašavanje, prodaja i odnosi s korisnicima – Facebook se kroz cijelu svoju povijest najviše usmjeravao na prvu stavku, u posljednje vrijeme se fokusira na drugu, a sada je vrijeme i za treću. Već se WhatsApp predstavljao kao potencijal za biznise koji mogu putem ove platforme organizirati službu za korisnike, a uz Kustomer će se to zasigurno pojačavati.

Ili, kako je to WhatsAppov COO Matt Idema postavio:

Instagram i Facebook su izlozi. WhatsApp je blagajna.

Kad se stvari postave tako, nije ni čudo da Facebook, odnosno Facebook Inc., želi sve svoje platforme što više zbližiti jer samostalno čine poprilično slabiji ulog u budućnost, u kojoj će ova društvena mreža uskoro postati punoljetna.

Pandemija je kumovala tome da ta budućnost postane sve izvjesnija, još samo da nije tih regulatora i konkurenata koji se u sve miješaju…