Hrvatski podatkovni znanstvenici pobijedili na 1. europskom Big Data Hackathonu

U konkurenciji 22 nacionalna tima, hrvatski predstavnici odnijeli su pobjedu na prvom europskom Big Data hackathonu održanom ovaj tjedan u Bruxellesu. Pri tome su oduševili oba ocjenjivačka tima, statistički i tehnološki, podatkovnim rješenjem naziva EU Jobs i Skills Explorer koji je predstavljen u obliku internet aplikacije smještene u cloudu.

Pobjednički tim čine dr. sc. Leo Mršić i mr. sc. Igor Kaluđer  koji su podatkovni znanstvenici u IN2, a ujedno i predavači na diplomskom studiju digitalnog marketinga Visokog učilišta Algebra. Treći član tima je doc. dr. sc. Robert Kopal koji obnaša dužnost prodekana za istraživanje i razvoj na istom visokom učilištu. Hrvatski tim jedini je koji je na hackathon došao iz privatnog sektora, a odabran je na temelju prijava na javni poziv Državnog zavoda za statistiku, odnosno temeljem odluka stručnog ocjenjivačkog suda, o čemu je Netokracija već pisala.

Razvijena internetska aplikacija pruža uvid u karakteristike tržišta rada, odnosno prikazuje regionalni raskorak u trenutnim vještinama osoba u potrazi za zaposlenjem i potrebama pojedinih radnih mjesta širom EU, osigurava smjernice razvoja vještina posloprimcima, ali i prikazuje projekcije budućih potreba za vještinama u europskim regijama. Navedeno rješenje bazira se na upotrebi ogromne količine podataka iz različitih statističkih istraživanja i javno dostupnih izvora te ih prikazuje i vizualizira uz mogućnost interakcije od strane korisnika. Sustav je razvijen u dva dana neprekidnog rada korištenjem najmodernijih analitičkih i vizualizacijskih softverskih alata.

Isprobavanje aplikacije na licu mjesta

Govoreći o dojmovima s hackathona, Leo Mršić je istaknuo kako su podignuli ljestvicu jako visoko te da je Europska komisija dobila rješenje koje na kreativan i inovativan način pokazuje što se može napraviti s podacima.

Imamo strast prema podacima i mislim da smo to pokazali našim rješenjem. Do kraja smo inzistirali na interakciji, prezentirali smo prototip koji radi na živim podacima i napravili smo jednu interesantnu stvar, naime, žiri je na licu mjesto, zajedno s publikom mogao aktivirati aplikaciju.

U pripremi rješenja korišteni su podaci iz nekoliko milijuna oglasa za posao preuzetih od Europskog centra za razvoj strukovnog obrazovanja – CEDEFOP,  a korišteni su i oglasi za posao objavljeni na Europskom portalu za radnu mobilnost – EURES. Također, iz istog izvora korišteni su podaci iz 4,7 milijuna životopisa. Uz to, hrvatski tim je koristio i različita anketna istraživanja te Eurostatove podatkovne setove na razini statističkih regija.

Matematika i statistika kao najmanje zastarjele vještine

Igor Kaluđer je naglasio kako je osnovni cilj bio osmisliti alat koji će policy makerima pomoći u donošenju odluka vezanih za tržište rada. Stoga su htjeli razumjeti ponudu i potražnju vještina na tržištu rada, jaz između njih te vidjeti kako se on može zatvoriti. Također, razvili su i projekcije vještina koje će u budućnosti biti tražene na pojedinim geografskim područjima. No, zanimljivo je da su se prema dobivenim podacima matematika i statistika pokazale kao najmanje zastarjele vještine.

Završna verzija rješenja hrvatskog tima oslanja se na inteligentnu vizualizaciju koja se u podlozi služi pripremljenim setovima podataka. Zanimljivo je spomenuti  kako su pojedine baze podataka obuhvaćale preko 245 gigabajta podataka i sadržavale više od milijardu zapisa. Rješenje je bazirano na cloudu, uz primjenu pretežno open source alata, a od programskih jezika korišten je pretežno Python i R.

Put za buduće projekte

Marko Krištof, ravnatelj Državnog zavoda za statistiku, rekao je kako je hackathon dio projekta unaprjeđenja europskog statističkog sustava i njegove modernizacije kako bi odgovorio na sve potrebe šireg društva.

Ova pobjeda nas je moram priznati iznenadila, a pokazuje da se u kombinaciji javnoga i privatnog sektora mogu riješiti veliki problemi, da ta sinergija može dobro funkcionirati i stvarno vjerujem da će ova suradnja otvoriti put za buduće projekte i da će definitivno utjecati i na percepciju službene statistike kao institucije koja moderno i otvoreno pristupa novim trendovima i izvorima podataka i ne bježi od suradnje s tržištem i spremna je prihvatiti i ova rješenja.

Dodao je da su se timu potrudili pružiti svu moguću pomoć, od pripremnih sastanaka do stavljanje na raspolaganje cijelog tima metodologa. Tim su u Bruxellesu pratili stručnjaci DZS-a, Mario Gavrić i Vesna Lipavić te Maja Pekeč, koordinatorica aktivnosti vezanih za projekt DIGICOM iz kojeg je i proizašla ideja o hackathonu.

Kakva je budućnost rješenja?

Za kraj, postavlja se pitanje što će se dalje događati s rješenjem. Kako je rečeno, tek se čeka feedback Europske komisije koja će donijeti odluku o primjenjivosti najboljih koncepata i predloženih aplikativnih rješenja na području obrazovanja i tržišta rada. No, budući da je već odabirom teme EK pokazala značaj koji pridaje toj tematici, aplikacija koju je razvio hrvatski tim lako bi se mogla naći i u – stvarnoj primjeni.