Hrvatski podatkovni znanstvenici pobijedili na 1. europskom Big Data Hackathonu

Hrvatski podatkovni znanstvenici pobijedili na 1. europskom Big Data Hackathonu

Tim podatkovnih znanstvenika, iz tvrtke IN2 i Visokog učilišta Algebra, u sastavu Leo Mršić, Robert Kopal i Igor Kaluđer, odabran javnim pozivom Državnog zavoda za statistiku, odnio je pobjedu na prvom europskom Big Data hackathonu koji su u Bruxellesu organizirali Europska komisija i Eurostat.

Pobjednički tim čine podatkovni znanstvenici iz grupe IN2 dr. sc. Leo Mršić, mr. sc. Igor Kaluđer i doc. dr. sc. Robert Kopal.

U konkurenciji 22 nacionalna tima, hrvatski predstavnici odnijeli su pobjedu na prvom europskom Big Data hackathonu održanom ovaj tjedan u Bruxellesu. Pri tome su oduševili oba ocjenjivačka tima, statistički i tehnološki, podatkovnim rješenjem naziva EU Jobs i Skills Explorer koji je predstavljen u obliku internet aplikacije smještene u cloudu.

Pobjednički tim čine dr. sc. Leo Mršić i mr. sc. Igor Kaluđer  koji su podatkovni znanstvenici u IN2, a ujedno i predavači na diplomskom studiju digitalnog marketinga Visokog učilišta Algebra. Treći član tima je doc. dr. sc. Robert Kopal koji obnaša dužnost prodekana za istraživanje i razvoj na istom visokom učilištu. Hrvatski tim jedini je koji je na hackathon došao iz privatnog sektora, a odabran je na temelju prijava na javni poziv Državnog zavoda za statistiku, odnosno temeljem odluka stručnog ocjenjivačkog suda, o čemu je Netokracija već pisala.

Razvijena internetska aplikacija pruža uvid u karakteristike tržišta rada, odnosno prikazuje regionalni raskorak u trenutnim vještinama osoba u potrazi za zaposlenjem i potrebama pojedinih radnih mjesta širom EU, osigurava smjernice razvoja vještina posloprimcima, ali i prikazuje projekcije budućih potreba za vještinama u europskim regijama. Navedeno rješenje bazira se na upotrebi ogromne količine podataka iz različitih statističkih istraživanja i javno dostupnih izvora te ih prikazuje i vizualizira uz mogućnost interakcije od strane korisnika. Sustav je razvijen u dva dana neprekidnog rada korištenjem najmodernijih analitičkih i vizualizacijskih softverskih alata.

Isprobavanje aplikacije na licu mjesta

Govoreći o dojmovima s hackathona, Leo Mršić je istaknuo kako su podignuli ljestvicu jako visoko te da je Europska komisija dobila rješenje koje na kreativan i inovativan način pokazuje što se može napraviti s podacima.

Imamo strast prema podacima i mislim da smo to pokazali našim rješenjem. Do kraja smo inzistirali na interakciji, prezentirali smo prototip koji radi na živim podacima i napravili smo jednu interesantnu stvar, naime, žiri je na licu mjesto, zajedno s publikom mogao aktivirati aplikaciju.

U pripremi rješenja korišteni su podaci iz nekoliko milijuna oglasa za posao preuzetih od Europskog centra za razvoj strukovnog obrazovanja – CEDEFOP,  a korišteni su i oglasi za posao objavljeni na Europskom portalu za radnu mobilnost – EURES. Također, iz istog izvora korišteni su podaci iz 4,7 milijuna životopisa. Uz to, hrvatski tim je koristio i različita anketna istraživanja te Eurostatove podatkovne setove na razini statističkih regija.

Matematika i statistika kao najmanje zastarjele vještine

Hrvatski tim pobijedio je zemlje koje u ovom području ulažu ogromne resurse, rečeno je na konferenciji.

Igor Kaluđer je naglasio kako je osnovni cilj bio osmisliti alat koji će policy makerima pomoći u donošenju odluka vezanih za tržište rada. Stoga su htjeli razumjeti ponudu i potražnju vještina na tržištu rada, jaz između njih te vidjeti kako se on može zatvoriti. Također, razvili su i projekcije vještina koje će u budućnosti biti tražene na pojedinim geografskim područjima. No, zanimljivo je da su se prema dobivenim podacima matematika i statistika pokazale kao najmanje zastarjele vještine.

Završna verzija rješenja hrvatskog tima oslanja se na inteligentnu vizualizaciju koja se u podlozi služi pripremljenim setovima podataka. Zanimljivo je spomenuti  kako su pojedine baze podataka obuhvaćale preko 245 gigabajta podataka i sadržavale više od milijardu zapisa. Rješenje je bazirano na cloudu, uz primjenu pretežno open source alata, a od programskih jezika korišten je pretežno Python i R.

Put za buduće projekte

Marko Krištof, ravnatelj Državnog zavoda za statistiku, rekao je kako je hackathon dio projekta unaprjeđenja europskog statističkog sustava i njegove modernizacije kako bi odgovorio na sve potrebe šireg društva.

Ova pobjeda nas je moram priznati iznenadila, a pokazuje da se u kombinaciji javnoga i privatnog sektora mogu riješiti veliki problemi, da ta sinergija može dobro funkcionirati i stvarno vjerujem da će ova suradnja otvoriti put za buduće projekte i da će definitivno utjecati i na percepciju službene statistike kao institucije koja moderno i otvoreno pristupa novim trendovima i izvorima podataka i ne bježi od suradnje s tržištem i spremna je prihvatiti i ova rješenja.

Dodao je da su se timu potrudili pružiti svu moguću pomoć, od pripremnih sastanaka do stavljanje na raspolaganje cijelog tima metodologa. Tim su u Bruxellesu pratili stručnjaci DZS-a, Mario Gavrić i Vesna Lipavić te Maja Pekeč, koordinatorica aktivnosti vezanih za projekt DIGICOM iz kojeg je i proizašla ideja o hackathonu.

Kakva je budućnost rješenja?

Za kraj, postavlja se pitanje što će se dalje događati s rješenjem. Kako je rečeno, tek se čeka feedback Europske komisije koja će donijeti odluku o primjenjivosti najboljih koncepata i predloženih aplikativnih rješenja na području obrazovanja i tržišta rada. No, budući da je već odabirom teme EK pokazala značaj koji pridaje toj tematici, aplikacija koju je razvio hrvatski tim lako bi se mogla naći i u – stvarnoj primjeni.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Tehnologija

Kako sam od osobe koja regrutira programere sama postala programerka?

Prije otprilike godinu dana intenzivno sam guglala “kako postati (samouki) developer”. Danas sam u situaciji da sama pišem o tome. Iako je svačije iskustvo drugačije, nadam se da će ono što sam putem naučila biti korisno i inspirativno svima koji koketiraju s programiranjem i razmišljaju o karijeri u IT-u.

Mobilno

Kako je Njuškalo uz pomoć foto-prepoznavanja za 70% ubrzao predaju oglasa u mobilnoj aplikaciji

Foto-prepoznavanje predmeta u samom je vrhu svjetskih trendova i primjene umjetne inteligencije, a mi smo odlučili upravo tu tehnologiju uvrstiti u Njuškalovu aplikaciju prilikom predavanja oglasa. Kako je proces izgledao u praksi, na koje smo izazove naišli i što su planovi za budućnost, otkrivamo.

Intervju

Što korisnici žele i očekuju od vaših proizvoda i usluga zna podatkovna znanstvenica

Iako je njezin karijerni put krenuo u smjeru računovodstva i financija, Maja Copak Smolčić vrlo je brzo shvatila kako ju više zanima statistika i analiza podataka. Bila je spremna na novi početak i učenje programiranja i novih vještina. Danas u A1 vodi odjel zadužen za poslovnu analitiku i data science.

Što ste propustili

Kultura 2.0

Ne smijemo dozvoliti da nam se djeca pogube u virtualnoj stvarnosti igara

Prije nekoliko godina dala sam intervju za Netokraciju na temu virtualne (VR) i proširene stvarnosti (AR). Koju sam tada vrlo naivno zagovarala. Sad ju više ne zagovaram. Dapače, povlačim se iz profesionalnog djelovanja u polju digitalnih medija i filma. Ali prije nego se povučem, želim opozvati svoje previše olako dane osvrte.

Intervju

Good Game Nikole Stolnika osigurao 2,2 milijuna kuna, među investitorima Sacha Dragić, Ivan Klarić i Bruno Kovačić

Esport organizacija Good Game nedavno je osigurala svoju prvu veliku investiciju od 300 tisuća eura, na krilima grupe investitora koja uključuje Ivana Klarića, Brunu Kovačića i Sachu Dragića.

Gaming

Od Google Stadije do Apple Arcadea: Provjerili smo (nama) najvažnije gaming događaje 2019.

U novoj gaming epizodi Netokracija Podcasta prisjećamo se bitnih prošlogodišnjih vijesti iz najveće zabavne industrije, a o već tekućoj 2020. komentiramo poznate najave i naslove koje željno iščekujemo.

Tehnologija

Kako sam od osobe koja regrutira programere sama postala programerka?

Prije otprilike godinu dana intenzivno sam guglala “kako postati (samouki) developer”. Danas sam u situaciji da sama pišem o tome. Iako je svačije iskustvo drugačije, nadam se da će ono što sam putem naučila biti korisno i inspirativno svima koji koketiraju s programiranjem i razmišljaju o karijeri u IT-u.

Startupi i poslovanje

Christina Calje, od direktorske pozicije u Goldman Sachsu do vlastitog AI startupa

Prije nešto više od četiri godine, Christina je iz financijske posve prešla u tehnološku industriju. Danas kao osnivačica startupa Autheos, koji uz pomoć AI optimizira video kampanje, sudjeluje i u projektima za definiranje pravnih okvira odgovornosti AI sustava, a upravo ju je to, kao vrsnu stručnjakinju i uspješnu ženu dovelo na LEAP Women konferenciju nakon koje sam s njom pričala o AI-u, marketinškim strategijama, društvenim mrežama, GDPR-u i video trendovima.

Društvene mreže

Filip Zavadlav: Kako je ubojica podrškom na online mrežama postao simbol borbe za pravdu?

Uspoređuju ga s Jokerom i Punisherom, prozivaju ga herojem, a ne ubojicom. Priča o Filipu Zavadlavi, 25-godišnjaku koji je počinio trostruko ubojstvo u Splitu, puni sve medije već nekoliko dana. Ali i društvene mreže.