Hrvatski podatkovni znanstvenici pobijedili na 1. europskom Big Data Hackathonu

Hrvatski podatkovni znanstvenici pobijedili na 1. europskom Big Data Hackathonu

Tim podatkovnih znanstvenika, iz tvrtke IN2 i Visokog učilišta Algebra, u sastavu Leo Mršić, Robert Kopal i Igor Kaluđer, odabran javnim pozivom Državnog zavoda za statistiku, odnio je pobjedu na prvom europskom Big Data hackathonu koji su u Bruxellesu organizirali Europska komisija i Eurostat.

Pobjednički tim čine podatkovni znanstvenici iz grupe IN2 dr. sc. Leo Mršić, mr. sc. Igor Kaluđer i doc. dr. sc. Robert Kopal.

U konkurenciji 22 nacionalna tima, hrvatski predstavnici odnijeli su pobjedu na prvom europskom Big Data hackathonu održanom ovaj tjedan u Bruxellesu. Pri tome su oduševili oba ocjenjivačka tima, statistički i tehnološki, podatkovnim rješenjem naziva EU Jobs i Skills Explorer koji je predstavljen u obliku internet aplikacije smještene u cloudu.

Pobjednički tim čine dr. sc. Leo Mršić i mr. sc. Igor Kaluđer  koji su podatkovni znanstvenici u IN2, a ujedno i predavači na diplomskom studiju digitalnog marketinga Visokog učilišta Algebra. Treći član tima je doc. dr. sc. Robert Kopal koji obnaša dužnost prodekana za istraživanje i razvoj na istom visokom učilištu. Hrvatski tim jedini je koji je na hackathon došao iz privatnog sektora, a odabran je na temelju prijava na javni poziv Državnog zavoda za statistiku, odnosno temeljem odluka stručnog ocjenjivačkog suda, o čemu je Netokracija već pisala.

Razvijena internetska aplikacija pruža uvid u karakteristike tržišta rada, odnosno prikazuje regionalni raskorak u trenutnim vještinama osoba u potrazi za zaposlenjem i potrebama pojedinih radnih mjesta širom EU, osigurava smjernice razvoja vještina posloprimcima, ali i prikazuje projekcije budućih potreba za vještinama u europskim regijama. Navedeno rješenje bazira se na upotrebi ogromne količine podataka iz različitih statističkih istraživanja i javno dostupnih izvora te ih prikazuje i vizualizira uz mogućnost interakcije od strane korisnika. Sustav je razvijen u dva dana neprekidnog rada korištenjem najmodernijih analitičkih i vizualizacijskih softverskih alata.

Isprobavanje aplikacije na licu mjesta

Govoreći o dojmovima s hackathona, Leo Mršić je istaknuo kako su podignuli ljestvicu jako visoko te da je Europska komisija dobila rješenje koje na kreativan i inovativan način pokazuje što se može napraviti s podacima.

Imamo strast prema podacima i mislim da smo to pokazali našim rješenjem. Do kraja smo inzistirali na interakciji, prezentirali smo prototip koji radi na živim podacima i napravili smo jednu interesantnu stvar, naime, žiri je na licu mjesto, zajedno s publikom mogao aktivirati aplikaciju.

U pripremi rješenja korišteni su podaci iz nekoliko milijuna oglasa za posao preuzetih od Europskog centra za razvoj strukovnog obrazovanja – CEDEFOP,  a korišteni su i oglasi za posao objavljeni na Europskom portalu za radnu mobilnost – EURES. Također, iz istog izvora korišteni su podaci iz 4,7 milijuna životopisa. Uz to, hrvatski tim je koristio i različita anketna istraživanja te Eurostatove podatkovne setove na razini statističkih regija.

Matematika i statistika kao najmanje zastarjele vještine

Hrvatski tim pobijedio je zemlje koje u ovom području ulažu ogromne resurse, rečeno je na konferenciji.

Igor Kaluđer je naglasio kako je osnovni cilj bio osmisliti alat koji će policy makerima pomoći u donošenju odluka vezanih za tržište rada. Stoga su htjeli razumjeti ponudu i potražnju vještina na tržištu rada, jaz između njih te vidjeti kako se on može zatvoriti. Također, razvili su i projekcije vještina koje će u budućnosti biti tražene na pojedinim geografskim područjima. No, zanimljivo je da su se prema dobivenim podacima matematika i statistika pokazale kao najmanje zastarjele vještine.

Završna verzija rješenja hrvatskog tima oslanja se na inteligentnu vizualizaciju koja se u podlozi služi pripremljenim setovima podataka. Zanimljivo je spomenuti  kako su pojedine baze podataka obuhvaćale preko 245 gigabajta podataka i sadržavale više od milijardu zapisa. Rješenje je bazirano na cloudu, uz primjenu pretežno open source alata, a od programskih jezika korišten je pretežno Python i R.

Put za buduće projekte

Marko Krištof, ravnatelj Državnog zavoda za statistiku, rekao je kako je hackathon dio projekta unaprjeđenja europskog statističkog sustava i njegove modernizacije kako bi odgovorio na sve potrebe šireg društva.

Ova pobjeda nas je moram priznati iznenadila, a pokazuje da se u kombinaciji javnoga i privatnog sektora mogu riješiti veliki problemi, da ta sinergija može dobro funkcionirati i stvarno vjerujem da će ova suradnja otvoriti put za buduće projekte i da će definitivno utjecati i na percepciju službene statistike kao institucije koja moderno i otvoreno pristupa novim trendovima i izvorima podataka i ne bježi od suradnje s tržištem i spremna je prihvatiti i ova rješenja.

Dodao je da su se timu potrudili pružiti svu moguću pomoć, od pripremnih sastanaka do stavljanje na raspolaganje cijelog tima metodologa. Tim su u Bruxellesu pratili stručnjaci DZS-a, Mario Gavrić i Vesna Lipavić te Maja Pekeč, koordinatorica aktivnosti vezanih za projekt DIGICOM iz kojeg je i proizašla ideja o hackathonu.

Kakva je budućnost rješenja?

Za kraj, postavlja se pitanje što će se dalje događati s rješenjem. Kako je rečeno, tek se čeka feedback Europske komisije koja će donijeti odluku o primjenjivosti najboljih koncepata i predloženih aplikativnih rješenja na području obrazovanja i tržišta rada. No, budući da je već odabirom teme EK pokazala značaj koji pridaje toj tematici, aplikacija koju je razvio hrvatski tim lako bi se mogla naći i u – stvarnoj primjeni.

ponuda

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Bez VC investicije, TalentLyft je školski primjer samofinanciranog SaaS startupa

Bez ikakve veće investicije, TalentLyft, domaći regrutacijski alat koji koriste Five, HT, Span i mnoge druge tvrtke, izašao je s novom konkurentnom verzijom kojom planira globalno širenje uz pomoć inbound marketinga.

Startupi i poslovanje

Domaći startup Valut nastoji eliminirati visoke provizije na bankomatima i mjenjačnicama

Ako vam bankomati i mjenjačnice na putovanjima uzimaju prevelike naknade kod promjene valuta, možda je upravo za vas Valut, domaći startup koji radi na tome da konverzija bude što dostupnija i povoljnija, posebice na mjestima na kojima to do sada nije bilo tako.

Tehnologija

iPhone 11 – je li dovoljno dobar da me otjera s Androida?

Želite li dobiti autentično Apple iskustvo ne morate dati 15 tisuća kuna za iPhone 11 Pro Max, velike su šanse da će za veliku većinu ljudi i iPhone 11 biti vrlo dobar odabir.

Što ste propustili

Izvještaj

Znate li otkud vam dolaze najbolji kandidati i kako se prijavljuju na vaše oglase?

O kandidatima, načinu kako se prijavljuju na poslove i kako uspješno doći do onih najkvalificiranijih otkrili smo više na Employer Branding konferenciji uz domaći regrutacijski alat TalentLyft.

Startupi i poslovanje

Toni Trivković, Split Tech City: Nismo htjeli slušati da se ne može, već pokazati da se može

“U Splitu je uvijek izazovno okupiti mlade na neko događanje. Njih dvjestotinjak na kišno subotnje jutro može značiti samo jedno - zaista su željeli motivaciju”.

Kolumna

Što vrh ima s time?

Kad te pozovu na panel s naslovom “Promjene dolaze s vrha (i kako do njega doći)?”, počneš opsesivno razmišljati o toj riječi - vrh.

Startupi i poslovanje

TransferWise: Klijentima štedimo više od milijardu funti bankarskih naknada godišnje, ali preostaje nam još 199 milijardi

Svojim jedinstvenim rješenjem za plaćanje u stranim valutama diljem svijeta, TransferWise bio je sreća za mnoge potrošače, ali godinama trn u oku mnogih banaka. Danas su upravo banke i druge velike korporacije poslovanja kojima se okreću u želji da do 2025. postanu vodeće infrastrukturno rješenje za međunarodna plaćanja. Kako planiraju u tome uspjeti, saznala sam od njihovog Alastaira Thompsona.

Nesortirano

Kako razviti aplikaciju koja će od “strašnog” e-Računa učiniti bezopasnog psića?

Poduzetnike oblijeva hladan znoj kada se sjete e-Računa, ali zamislite kako je onima koji stvaraju aplikacije za njegovo izdavanje? Čini se, ne tako strašno.

Sponzorirano

Koliko dobar WiFi u kafiću treba biti da bi gosti bili zadovoljni?

Na redu je i zadnja epizoda serijala Digitalni kafići kroz koji se bavimo ključnim stavkama na koje jedan uspješan kafić treba paziti u digitalno vrijeme. U 4. epizodi otkrivamo zašto je kafićima bitno istaknuti se dobrom WiFi vezom.