Što Hrvatska čeka s pristupom Europskoj svemirskoj agenciji?

Što Hrvatska čeka s pristupom Europskoj svemirskoj agenciji?

Posljednjih nekoliko godina u Hrvatskoj se sve više prate svemirske teme, kako po medijima, tako i u školama i na fakultetima. Osim priča o astronautima, lansiranju raketa i satelita, kolonizaciji Marsa, često se pojavljuje pitanje: "A gdje je tu Hrvatska?" Odgovor na to pitanje nije baš jednostavan.

nasa-hrvatska
NASA (Michael Benson)

Hrvatska ima pojedince, znanstvenike i stručnjake, koji rade ili su radili u svemirskoj industriji, bilo za same agencije, bilo za podizvođače koji sudjeluju u svemirskim projektima. Na primjer, osobno poznajem gospodina iz okolice Županje koji je radio izravno na nosećoj konstrukciji teleskopa Hubble, a uglavnom je ostao nepoznat kod nas (g. Antun Vođinac). U prošlim smo vremenima imali, a imamo i danas, dosta stručnjaka koji su radili za svemirske agencije, poglavito NASA-u (George M. Skurla, Jacob Matijevic, Josip Kotnik, Mike Vucelich). Imamo odlične astronome i astrofizičare (npr. Korado Korlević, Vernesa Smolčić, Željko Ivezić, Marina Brozović i Marko Jurić). Imamo sudionike Synergy Moon Teama koji namjeravaju lansirati mali rover na Mjesec, a imamo i ekipe natjecatelja u okviru natječaja Odysseus II organiziranog u suradnji s Europskom komisijom i Europskom svemirskom agencijom. Ipak, Hrvatska nema svoj službeni svemirski program. Doduše, Hrvatska je članica ili korisnica nekoliko organizacija povezanih sa svemirom, kao što je EUMETSAT (Europska organizacija za korištenje meteoroloških satelita) ili neke od komercijalnih tvrtki koje upravljaju i raspolažu kapacitetima telekomunikacijskih satelita (npr. EUTELSAT).

Svemirska agencija nije samo NASA

Kada se u običnom razgovoru spominje svemirska agencija, većini ljudi prvo padne na pamet NASA. Ipak, danas mnoge države imaju svoje nacionalne svemirske agencije, od kojih su neke svemirske velesile ili barem značajni igrači u svemirskoj branši. Osim NASA-e, najpoznatije svemirske agencije su ESA, Roscosmos, JAXA (Japan), CNSA (Kina), Canadian Space Agency (Kanada), ISRO (Indija), SUPARCO (Pakistan) i mnoge druge manje agencije. Države koje imaju svoje svemirske programe su potpisnice Povelje o miroljubivom korištenju svemira i članice su UN Komiteta za miroljubivo korištenje svemira (UN COPUOS). Poslovima povezanim sa svemirom upravlja UN Ured za poslove vanjskog svemira (UN OOSA).

Hrvatska nije članica UN Komiteta za miroljubivo korištenje svemira (UN COPUOS), niti je članica Europske svemirske agencije (ESA). Bivša država, SFRJ, je bila članica UN Ureda za poslove svemira i Komiteta za miroljubivo korištenje svemira (UN OOSA i COPUOS) od 1977. godine, kada je primljena prema rezoluciji Generalne skupštine UN, broj 32/196 i odluci A/32/499. Republika Hrvatska nije obnovila to članstvo, iako je procedura vrlo jednostavna i ne iziskuje dodatne troškove (osim dolaska predstavnika na sjednice u Beč, barem jednom godišnje u lipnju). RH se može pojaviti i u statusu promatrača uz jednostavno podnošenje zahtjeva UN COPUOS-u  prije sjednice jednog od podkomiteta ili glavne godišnje sjednice COPUOS-a u lipnju.

Što Hrvatska čeka s pristupom ESA-i?

Članice i pridružene članice, te države s kojima se vode pregovori o pristupu ESA-i.
Članice i pridružene članice, te države s kojima se vode pregovori o pristupu ESA-i. ESA

U UN COPUOS predstavljam World Space Week Asocijaciju i podnosim izvješaje o godišnjem radu Asocijacije. Na redovitom zasjedanju Znanstveno tehničkog podkomiteta u veljači 2014. godine susreo sam se s jednim od admistratora u Odjelu za međunarodne odnose Europske svemirske agencije, g. Jean-Charlesom Bigotom, kada smo u pauzi redovne sjednice komentirali i status Hrvatske u ESA-i i UN COPUOS-u. Gospodin Bigot mi je napomenuo kako je Europska svemirska agencija zainteresirana za pristup Hrvatske. Tijekom drugog susreta u 2015. na istom mjestu u UN-u, upitao me:

Što Hrvatska čeka s pristupom?

ESA je donijela formalnu odluku o pokretanju pregovora s Republikom Hrvatskom u studenom 2014. godine, što je vidljivo iz dokumenta ESA/C-M/CCXLVII/Res.3 (Final), str. 6, točka 18 (c), gdje na engleskom piše: “discussions to establish formal cooperation with Bulgaria and Croatia” – “razgovori o uspostavljanju formalne suradnje s Bugarskom i Hrvatskom”. Bugarska je ostvarila pristup 2015. godine, samo nekoliko mjeseci nakon započetih pregovora.

G. Anabelle Fonseca iz ESA-e me obavijestila kako su uspostavili kontakt s Vladom RH, te da je kao kontakt točka za pregovore imenovano Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa RH (danas Ministarstvo znanosti i obrazovanja), a osoba zadužena za pregovore je gospodin Alan Hrvoje Pavletić. Kontaktirao sam gospodina Pavletića i pokušao saznati u kojoj su fazi pregovori. Dobio sam informaciju da će prvi sastanak s predstavnicima ESA-e biti održan u svibnju 2015. u Zagrebu. Početkom siječnja 2017. sam se ponovo čuo s g. Fonseca i saznao da tijekom 2015. i 2016. godine nije bilo značajnijeg pomaka u pregovorima.

Faze pristupa Europskoj svemirskoj agenciji

Pristup države Europskoj svemirskoj agenciji se sastoji od tri faze:

  1. Sporazum o suradnji (Cooperation Agreement)
  2. European Cooperating State (ECS) – država dobiva status zemlje suradnice i pristup u Plan europskih država – sudionica u suradnji (PECS)
  3. Punopravno članstvo u ESA-i

U prvoj fazi država je potpisnica Sporazuma o suradnji (Cooperation Agreement). U tom razdoblju nije dužna plaćati financijski doprinos agenciji, a što je moguće i prolongirati. U tom razdoblju RH može razmjenjivati informacije s ESA-om putem sastanaka, radionica, programa obuke i kroz primjenu specifičnih podataka. U toj fazi moguće je i koristiti pomoć ESA-e u sastavljanju nacionalne svemirske strategije. Nakon potpisivanja ugovora o suradnji, država dobiva status promatrača i u tom svojstvu predstavnici RH mogu sudjelovati na sastancima PECS Odbora u svojstvu promatrača.

Proračun Europske svemirske agencije za 2017. godinu prema doprinosu država.
Proračun Europske svemirske agencije za 2017. godinu prema doprinosu država. ESA

Potpisivanjem ugovora o suradnji bi se olakšala razmjena znanstvenika i inženjera, te razmjena informacija kao i kontakata između zainteresiranih industrija. Dodatno bi se omogućile dodjele stipendija koje bi omogućile obrazovanje, usavršavanje ili bilo koje druge znanstvene i tehničke aktivnosti pri ustanovama obiju strana; razmjena stručnjaka za sudjelovanje u studijama; održavanje zajedničkih simpozija i konferencija; zajednička promocija korištenja proizvoda i usluga razvijenih u okviru programa Agencije; promicanje obrazovnih aktivnosti iz znanosti i tehnologije svemira; pružanje stručnih mišljenja i pomoći u upravljanju svemirskim projektima i slično. Jedna od zanimljivijih aktivnosti je i međunarodna suradnja u proučavanju pravnih pitanja od zajedničkog interesa koja mogu nastati u istraživanju i korištenju svemira.

Ono što se također omogućava RH u ovoj fazi, jest prisustvovanje sastancima Vijeća Agencije koji se održavaju na ministarskoj razini u svojstvu promatrača i dobivanje nacrta dnevnog reda i relevantnih dokumenata dostupnih drugim državama članicama kako bi predstavnici RH mogli aktivno sudjelovati u tim sastancima. Dakle, u prvoj fazi država treba iskoristiti vrijeme i mogućnosti za upoznavanje s funkcioniranjem Europske svemirske agencije i njezinih programa te pripremiti vlastite resurse za sudjelovanje u programima ESA-e.

U drugoj fazi država potpisnica dobiva status države suradnice, tj. European Cooperating State (ECS) i samo države s tim statusom mogu sudjelovati u aktivnostima unutar PECS programa. Ta faza također traje pet godina, uz mogućnost produžetka. Država sudjeluje u obveznim i opcionalnim programima unutar Agencije. Jedna od stavki u pregovorima je i iznos godišnjeg doprinosa koji država uplaćuje za provođenje zajedničkih programa s Agencijom za vrijeme sudjelovanja u PECS programu. Prema važećoj i dostupnoj dokumentaciji samog programa, minimalni godišnji doprinos iznosi 1 milijun eura, što znači 5 milijuna eura u periodu od pet godina, a sredstva se ulažu u zajedničke programe definirane posebnim planom. Svakako treba imati na umu povrat sredstava kroz korištenje dostupnih programa u kojima će sudjelovati znanstvenici, stručnjaci i industrija.

No, koji su stvarni benefiti pristupa Europskoj svemirskoj agenciji?

Proračun Europske svemirske agencije za 2017. godinu prema aktivnostima i programima.
Proračun Europske svemirske agencije za 2017. godinu prema aktivnostima i programima. ESA

Među područjima na kojima bi se surađivalo, navedena su sljedeća: znanost o svemiru, naročito astronomija i astrofizika, istraživanje Sunčevog sustava i solarne zemaljske fizike; istraživanja i primjene promatranja Zemlje, naročito praćenje stanja okoliša, meteorologije, aeronomije i geoinformatike te upravljanje katastrofama; telekomunikacije, uključujući i demonstracije usluga, kao i satelitsku navigaciju; istraživanja mikrogravitacije, naročito biologije i medicine svemira te obrade materijala; razvoj tehnologije, uključujući softver i hardver; inženjerstvo i korištenje infrastrukture na tlu.

Iskustva novih članica Europske svemirske agencije, a koje su prošle kroz program PECS su slična. Češka i Mađarska su iznijele svoja iskustva, koja nama mogu biti od velike koristi i pomoći nam da izbjegnemo probleme koje su oni imali.

Primjer Češke

Češka je potpisala ugovor o suradnji 1995. godine, a ušla je u PECS program 2005. godine, uz određena iskustva kroz sudjelovanje u svemirskim programima Čehoslovačke i Sovjetskog saveza. Prvobitni svemirski program je bio zasnovan na političkoj propagandi, uz nešto znanstvenih ciljeva, i Česi su se našli u problemima kada su ušli u sredinu punu konkurencije, a tražili su se ekonomska održivost i povrat ulaganja u projekte. Tako je prvi cilj bila temeljita promjena cijelog svemirskog koncepta, uz prilagođavanje znanosti industriji, i obrnuto, u svrhu uključenja znanosti u istraživanje i razvoj za potrebe industrije. No, zbog sporosti shvaćanja i uvođenja promjena, u prvih četiri godine članstva u PECS-u osnovano je samo jedno novo poduzeće kao rezultat programa PECS i koje je sudjelovalo u svemirskim projektima (imali su 5 poduzeća od ranije, neka su osnovana i prije 1990. godine). U sljedećem četverogodišnjem razdoblju, od 2009. do 2012. kada su upoznali sve prednosti sudjelovanja u programima Europske svemirske agencije i potpisali ugovor o punopravnom članstvu u Europskoj svemirskoj agenciji, osnovano je 12 novih poduzeća koja su sklopila ugovore s ESA-om.

esa-1

U prvom četverogodišnjem razdoblju, za vrijeme članstva u PECS programu, Češki doprinos je bio 12 milijuna eura (dakle 3 milijuna eura godišnje): 50% u svemirske znanosti, 25% u svemirske tehnologije, 22% u promatranje Zemlje, te 3% u navigaciju. Povrat (ROI) kroz dobitke u tim programima je bio 2,7 puta veći od uloženog. U kasnijim godinama ROI je nešto pao, ali se povećao broj aktivnosti i poduzeća koja su sudjelovala u projektima i programima javne nabave ESA-e.

esa-2
Češka je od 2009. godine povećala godišnje investiranje u programe povezane s Europskom svemirskom agencijom, od 7 milijuna eura 2009. do 14,5 milijuna eura 2013. godine. Czech Space Alliance

Promjene su vidljive i kroz vođenje Češke kroz suradnju s Europskom svemirskom agencijom. PECS program je vodilo privatno neprofitno društvo Czech Space Office (Češki svemirski ured) čiji rad nije bio u potpunosti transparentan, nisu imali pisana pravila i njihove aktivnosti su često ad-hoc organizirane. Nije bilo koordinacije između znanosti i industrije, što je često imalo za posljedicu nerazumijevanje i otpor, te neusklađenost istraživanja i razvoja i same industrije. Također nisu sudjelovale ni ekonomski orijentirane organizacije kao što je Czech Space Alliance.

Czech Space Alliance je privatna asocijacija malih i srednjih poduzetnika, osnovana još 2006. godine kao izvozno udrušenje s podrškom ministarstva industrije i trgovine, te ima 15 članica. Tvrtke pod vodstvom CSA su ostvarile većinu ugovora čeških tvrtki s Europskom svemirskom agencijom, i predstavlja 80% češkog poslovnog svijeta u ESA-i.

Kako je članstvo u Europskoj svemirskoj industriji pomoglo značajnom rastu češkog gospodarstva? Ukratko, postavljena su jasna pravila poslovanja, nove tvrtke su brzo stekle dobre reference za nastupe na tržištu, formiran je tim koji je pomogao izgraditi odnose čeških tvrtki s iskusnim partnerima, dok su i same tvrtke povećale svoje sudjelovanje u opcionalnim programima ESA-e. Najveći izazovi s kojima su se susreli nakon ulaska u punopravno članstvo su: stroga, ali jasna i pisana pravila; jaka konkurencija među sudionicima; i borba s vlastitom političkom strukturom u državi, te zaostalim stavovima iz prošlih vremena.

2014. godine su Česi napravili novi Nacionalni svemirski program u čijem pisanju je sudjelovalo više autora i organizacija, no Czech Space Office nije sudjelovao.

Odmah povezati znanost i industriju

Početkom veljače sam se susreo s voditeljicom Mađarskog svemirskog ureda  (Hungarian Space Office), Dr. Fruzsinom Tari, koja nam je ponudila suradnju i pomoć u pristupu Europskoj svemirskoj agenciji, s obzirom na to da su oni bili u programu od 2003. godine (pregovore su započeli još 1991.), a od 15. studenog 2015. su punopravna članica Europske svemirske agencije i imaju bogato iskustvo u tome (dobra i loša iskustva, koja bi barem trebalo saslušati). Njihova su iskustva vrlo slična onima iz Češke, te je dr. Tari dala savjet da se odmah u startu povežu znanost i industrija, kako bi nakon pet godina sudjelovanja u PECS programu svi bili što spremniji za sudjelovanje u programima Europske svemirske agencije koji su otvoreni za punopravne članice.

Svakako treba uzeti u obzir ekonomsku korist pristupa, zatim korist u usvajanju novih znanja i tehnologija, i mogućnost sudjelovanja naših tvrtki u natječajima javne nabave Europske svemirske agencije.

Za studente i pripravnike je otvoren veći broj natječaja u Europskoj svemirskoj agenciji, kao i radionice za učitelje iz osnovnih i srednjih škola, no ti programi su dostupni samo sudionicima iz država članica i država potpisnica ugovora o suradnji.

Početkom veljače 2017. godine sam se ponovo susreo s predstavnicima Europske svemirske agencije u UN-u u Beču i pozvan sam posjetiti sjedište ESA-e u Parizu u ožujku ove godine, službeno predstavljajući svjetsku Asocijaciju u kojoj djelujem, no svakako će biti govora i o pristupu RH u program PECS.

Treća faza pristupa ESA-i nastupa tek nakon najmanje pet godina suradnje u okviru PECS programa (sudjelovanje u PECS programu je moguće produžiti ili otkazati) i više je naklonjena industriji nego samo i isključivo znanosti.

Parlamentarni izbori usporili integraciju u ESA-u

"Discussions are ongoing with Croatia" – zadnji redak na slajdu. Prezentaciju je održao g. Jean-Charles Bigot, administrator u odjelu za međunarodne odnose ESA-e, početkom veljače 2017. u Beču
“Discussions are ongoing with Croatia” – zadnji redak na slajdu. Prezentaciju je održao g. Jean-Charles Bigot, administrator u odjelu za međunarodne odnose ESA-e, početkom veljače 2017. u Beču Goran Nikolašević

Na upit Ministarstvu znanosti i obrazovanja RH o statusu pregovora s Europskom svemirskom agencijom, njihov odgovor od 15. 2. 2017. glasi:

Očigledno, parlamentarni izbori u dva navrata, u manje od dvije godine, rezultirali su ponešto sporijom integracijom u ESA-u. No, s obzirom na stabilizaciju političkih okolnosti, nadamo se brzom nastavku postupka integracije RH u ESA-u. Po tom pitanju, o daljnjim aktivnostima Ministarstva znanosti i obrazovanja, bit ćete obaviješteni.

Gospodin Pavletić se također izjasnio pozitivno glede nastavka pregovora s Europskom svemirskom agencijom:

Kako god bilo, jedino što bih ja ponovno jasno naglasio, navrh nešto službenijeg odgovora koji ste već primili, jest to da su pregovori između RH i ESA-e u tijeku i da na operativnoj razini poduzimamo korake koji će – duboko se nadam – dovesti do što skorijeg potpisivanja prvog Sporazuma.

Znate i sami da je u određenim okolnostima nezahvalno davati prognoze o datumu potpisivanja, pa mi dopustite da se u to ne upuštam. Ali, svakako imam razloga izraziti svoj osobni optimizam da će do potpisivanja doći čim prije.

U svakom slučaju, Ministarstvo znanosti i obrazovanja održava redovite kontakte s ESA-om, a Vi budite slobodni obratiti se meni u narednih par mjeseci kako bih i Vas upoznao s bilo kakvim novostima oko ulaska RH u ESA-u.

Na predstavnicima Vlade RH i Ministarstva znanosti i obrazovanja koje je imenovano nositeljem pregovora s Europskom svemirskom agencijom, jest da nastave pregovore i službeno uvedu Hrvatsku u svemirske programe 21. stoljeća, a na znanosti i gospodarstvu je da iskoriste ovu priliku za rast i razvoj

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Umjetna inteligencija

Najvažniji dio Rimčevog Vernea nije robotaksi, već iskustvo?

Ovaj tjedan rebrendirana u Verne, Project 3 Mobility, tvrtka koju su 2019. godine osnovali Mate Rimac, Adriano Mudri te Marko Pejković, danas napokon ima prvo “opipljivo” predstavljanje onog što su razvijali. No, je li robotaksi usluga zbilja najvažnije što mogu ponuditi?

Veliki intervjui

Platformski rad u Hrvatskoj: Na 4 digitalne platforme i 1500 agregatora rasporedilo se 16 tisuća “gigera”

Od početka godine u sustavu JEER evidentirano je 16.000 osoba koje su u nekom razdoblju radile putem digitalnih radnih platformi i 1500 agregatora koji su ih zapošljavali. Nijednoj od tih osoba neka od 4 aktivne platforme nije direktno dala ugovor o radu.

Tvrtke i poslovanje

ROI i ROAS su mrtvi. Sahranite ih.

“ROI je mrtav: sada ga sahranite” glasio je naziv članka koji je ove godine doživio desetljeće postojanja, a koji je podigao (i još uvijek podiže) marketinšku prašinu još od kada je izašao iz uma i pera Tima Amblera iz London Business School.

Što ste propustili

Analiza

“Sličnih hakerskih incidenata bit će još mnogo”

Mjesec dana kibernetičkih prijetnji. Nakon što su krajem lipnja hakeri napali nekoliko web stranica hrvatskih institucija, meta je postala i najveća hrvatska bolnica - zagrebačko Rebro. Nedugo zatim uslijedio je novi sigurnosni incident s HZZO-om, a sve je kulminiralo s hakerskim napadom na zračnu luku Sveti Jeronim u Splitu. Što nas čeka dalje?

Netokracijin Playbook IT industrije

Kako smo Hrvate naučili kupovati online? “Dugo nam je konkurencija bio telefon…”

S ecommerce veteranima i digitalnim stručnjacima razgovaramo o tome kako se razvijao segment online plaćanja i kupovine u Hrvatskoj te kako su određene digitalne prakse i proizvodi utjecali na naše potrošačke navike.

Veliki intervjui

Platformski rad u Hrvatskoj: Na 4 digitalne platforme i 1500 agregatora rasporedilo se 16 tisuća “gigera”

Od početka godine u sustavu JEER evidentirano je 16.000 osoba koje su u nekom razdoblju radile putem digitalnih radnih platformi i 1500 agregatora koji su ih zapošljavali. Nijednoj od tih osoba neka od 4 aktivne platforme nije direktno dala ugovor o radu.

Prikaz

Book&Zvook: Jeste probali audioknjige na hrvatskom?

...bolje nego da trčimo za njima i vičemo: „Pa vi ništa ne čitate!“, kažu Ljubica Letinić i Lana Deban iz Book&Zvooka koje su nam objasnile kako nastaju audioknjige - na hrvatskom.

Novost

Euromoney proglasio RBA najboljom digitalnom bankom u Hrvatskoj

Jedan od vodećih europskih časopisa u području financija i bankarstva Euromoney, proglasio je Raiffeisenbank Hrvatska najboljom digitalnom bankom u Hrvatskoj. Ova se nagrada svake godine dodjeljuje banci s vodećom ponudom digitalnih proizvoda i usluga.

Pametni automobili

Direktor Vernea tvrdi da su granice između 4. i 5. razine autonomije nejasne – što kažu stručnjaci?

Peta razina autonomnosti vozila svojevrstan je sveti gral industrije, no je li uopće dostižna i potrebna?