Na ovogodišnjem FERConnectu razgovaralo se o europskoj digitalnoj suverenosti i o tome koliko Europa može samostalno razvijati tehnologiju na kojoj počivaju umjetna inteligencija i superračunala.
Europa ulaže milijarde eura u umjetnu inteligenciju, podatkovne centre i digitalnu infrastrukturu, no ključni procesori koji pokreću te sustave i dalje se velikim dijelom razvijaju i proizvode izvan europskih granica. Koliko Europa doista može biti digitalno suverena ako ovisi o tuđim čipovima?
To je bilo jedno od ključnih pitanja konferencije FERConnect na Fakultetu elektrotehnike i računarstva (FER), na kojoj su predstavnici akademske zajednice, europskih institucija i industrije raspravljali o tome kako izgraditi vlastite tehnološke kapacitete.
Program je otvorio Mladen Pejković, predsjednik Alumni odbora FER-a, nakon čega je okupljene pozdravio dekan FER-a, prof. dr. sc. Vedran Bilas. Uslijedila su izlaganja Damira Habijana, ministra pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, profesora Marija Kovača s FER-a, Jarija Kinareta iz europskog zajedničkog poduzeća Chips JU te Vincenta Casillasa, tehničkog direktora tvrtke SiPearl.
Europa želi veću kontrolu nad vlastitom digitalnom infrastrukturom
U izlaganju o europskoj digitalnoj suverenosti ministar je govorio o hrvatskim prioritetima i ulozi javnih politika u jačanju domaćih kapaciteta. Jedan je od važnih koraka razvoj Hrvatskog centra kompetencija za poluvodiče, koji koordinira FER, kao i ulaganje u infrastrukturu za umjetnu inteligenciju.
Prema podacima iz izlaganja, za razvoj AI tvornice predviđena su 39 milijuna eura iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Takvi projekti trebali bi ojačati istraživačke kapacitete i omogućiti poduzećima i istraživačima pristup računalnoj infrastrukturi potrebnoj za razvoj naprednih digitalnih rješenja.
No javna ulaganja sama po sebi ne rješavaju pitanje suverenosti. Europa mora osigurati da se znanje razvijeno na sveučilištima i u istraživačkim centrima može pretvoriti u proizvode koji će se koristiti u industriji.
Europa želi vlastite procesore i snažniji tehnološki ekosustav
Profesor Mario Kovač s FER-a u izlaganju Can Europe Shape Its Own Digital Future? upozorio je na europsku ovisnost o digitalnoj infrastrukturi i procesorima koji se razvijaju izvan Europe. Budući da napredni sustavi umjetne inteligencije, podatkovni centri i superračunala zahtijevaju sve više računalne snage, razvoj vlastitih procesora ključan je za dugoročnu tehnološku neovisnost i konkurentnost Europe.
Na važnost povezivanja istraživanja i industrije nadovezao se Jari Kinaret, izvršni direktor zajedničkog poduzeća Chips JU. Kroz inicijative povezane s Europskim aktom o čipovima, Europska unija razvija pilot-linije, platforme za dizajn čipova i mrežu nacionalnih centara kompetencija. Cilj je olakšati put od istraživanja i prototipa do industrijske primjene, posebno za mala i srednja poduzeća.
No razvoj tehnologije nije dovoljan sam po sebi. Europi su potrebni i veći proizvodni kapaciteti, dostupno financiranje te kupci spremni koristiti domaća rješenja. Upravo će sposobnost pretvaranja istraživanja u konkurentne proizvode odrediti može li Europa smanjiti ovisnost o globalnim dobavljačima.
Europski procesor, ali Made in Taiwan
Najkonkretniji primjer pokušaja stvaranja europske procesorske alternative predstavio je Vincent Casillas, tehnički direktor francuske tvrtke SiPearl. Tvrtka je nastala iz Europske procesorske inicijative, pokrenute s ciljem razvoja procesora koji bi se koristili u europskim sustavima visokih performansi.
SiPearl je osnovan 2019. godine, a prema Casillasovu izlaganju danas ima oko 200 zaposlenih te je kroz tri kruga financiranja prikupio ukupno približno 130 milijuna eura. Razvoj takvog proizvoda zahtijeva mnogo više od samog dizajna procesora: potrebno je razviti pripadajuću platformu, osigurati specijalizirane alate i računalne resurse te okupiti stručnjake iz različitih tehničkih područja.
Vincent je pritom istaknuo da se europski problem ne može svesti na brzinu rada inženjera. Prepreka je i nedostatak kapitala koji bi omogućio dovoljno brzo širenje timova i razvoj proizvoda:
Kad govorimo o tome da smo spori, nije riječ o tome da radimo sporo. Problem je što nemamo dovoljno kapaciteta za ulaganje, u opremu, licence, alate, računalnu infrastrukturu i inženjere koji bi ubrzali razvoj, poručio je.
Vincentov primjer pokazuje i granice današnje europske samostalnosti. Iako SiPearl razvija vlastiti procesor i pripadajuću tehnologiju, proizvodnja čipa odvija se u tvornicama tajvanskog TSMC-a. Prema njegovu objašnjenju, Europa trenutačno nema proizvodne kapacitete potrebne za izradu čipa takve vrste.
To je važna razlika. Razvoj europskog procesora ne znači automatski da se cijeli proizvodni lanac nalazi u Europi. Digitalna suverenost zato se ne može postići jednim projektom, nego zahtijeva šire kapacitete. Od dizajna i proizvodnje do pakiranja, testiranja i integracije u gotove sustave.
Vincent je naveo da je prvi primjerak čipa stigao u svibnju 2026. te da je nakon početnog testiranja uspješno radio. Takav rezultat posebno je važan za projekt koji se oslanja na opsežnu provjeru prije proizvodnje kako bi se smanjio rizik skupih naknadnih izmjena:
Možemo to napraviti. Ali trebamo dosljednu strategiju i viziju, ulaganja te suradnju različitih dijelova ekosustava, istaknuo je.
Sljedeći izazov: pronaći kupce i razvijati nove primjene
Procesor SiPearla namijenjen je europskim sustavima visokih performansi, a prema Vincentovu izlaganju već je isporučen prvom kupcu. Planirano je da se integrira u superračunalo Jupiter u Njemačkoj. Takvi projekti mogu poslužiti kao početna tržišna potvrda da europski procesori mogu zadovoljiti zahtjeve stvarnih računalnih sustava.
Tvrtka ujedno razmatra primjene u drugim područjima, uključujući svemirsku industriju, telekomunikacije i podatkovne centre. Za takve primjene nije uvijek potreban isti procesor u istom pakiranju; moguće je prilagoditi tehnologiju različitim zahtjevima i povezivati komponente različitih partnera.
Ipak, uspjeh prve generacije nije dovoljan za dugoročnu tržišnu poziciju. Vincent je naglasio da je za konkurentnost u industriji poluvodiča potrebno razviti više generacija proizvoda. To znači kontinuirano ulaganje i prihvaćanje činjenice da prvi čip ne mora odmah biti najjeftiniji ili najkonkurentniji na tržištu. Posebno je važna i odluka kupaca. Ako europski proizvođači razviju vlastitu tehnologiju, ali korisnici i dalje odabiru ustaljene dobavljače jer su njihova rješenja jednostavnija za nabavu ili integraciju, teško će izgraditi održivo poslovanje.
Digitalna suverenost traži dugoročnu strategiju
FER Connect pokazao je da se europska digitalna suverenost ne svodi na jedan tehnološki proizvod ni na jednu političku inicijativu. Potrebna je povezana strategija koja uključuje javna ulaganja, istraživačke institucije, industriju, proizvodne kapacitete i kupce spremne koristiti europska rješenja.
Za Hrvatsku je u tom procesu važna uloga institucija poput FER-a, koje povezuju istraživanje, razvoj kompetencija i europske tehnološke inicijative. No konačan će se učinak mjeriti time hoće li se znanje pretvoriti u proizvode, hoće li poduzeća moći financirati njihov razvoj i hoće li postojati dovoljno kupaca da ti proizvodi opstanu na globalnom tržištu.
Europska tehnološka neovisnost, drugim riječima, ne počinje tek kad čip izađe iz tvornice. Kako bismo ju ostvarili, potrebno je izgraditi cijeli sustav koji ga može osmisliti, financirati, proizvesti, primijeniti i nastaviti razvijati.


Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.
Pravila ponašanja
Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:
Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.
Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.