Dok se mi “zabavljamo” GDPR-om, EU uvodi “porez na linkove” i filtriranje naših sadržaja

20. i 21. lipnja ključni su datumi u donošenju nove direktive o zaštiti autorskih prava EU, koja sa sobom nosi nekoliko spornih stvari - takozvani porez na linkove, gdje bi se mogle plaćati naknade za dijeljenje poveznica na sadržaj, te cenzuriranje interneta uz pomoć filtriranja sadržaja koji korisnici učitavaju.

Proteklih nekoliko tjedana ljudi diljem svijeta (m)uče se kako se uskladiti s Uredbom o općoj zaštiti podataka EU-a (GDPR), a mnogi sigurno žale što se nisu uključili u raspravu kada je zakon donesen prije više od dvije godine ili kad je cijeli proces započeo još 2012. Organizacija European Digital Rigts (EDRi), kojoj sam jedina suradnica u Hrvatskoj, ključni je sudionik civilnog društva od početka tog procesa. Kada ste prvi put čuli za GDPR? Što bi bilo da sam vam o tome pričala 2012. godine? Javna rasprava o svim detaljima događa se kada je prekasno za izmjene – izgubljena prilika čak i za zakon koji podržavam.

Što ako vam kažem da se nešto puno više krčka u kuhinji tehnološke politike Europske unije, što bi moglo potkopati osnovnu funkcionalnost weba? Kao što bi Morpheus iz Matrixa rekao: “What if I told you that…” moji i vaši memovi više neće biti dopušteni na internetu? Isto vrijedi i za parodiju, citate, objavljivanje bez dozvole ili dijeljenje linkova besplatno, a svako će učitavanje sadržaja biti pod kontrolom svemoćnih i bezgranično glupih cenzorskih botova. Što ako vam kažem da su i sloboda kolaborativnog kodiranja, open source te sam GitHub upitni nakon ove reforme?

Ugroženo čak i kolaborativno kreiranje softvera?

Roberto Di Cosmo, direktor Software Heritagea (INRIA, Francuska) i profesor računalnih znanosti na Sveučilištu Paris Diderot, odgovara na pitanje: “Zašto ste zabrinuti zbog reforme autorskog prava?” Slijedi spoiler – softver je danas bitan dio našeg društva i razvija se na suradnički način koji je ugrožen reformom autorskog prava. Zato trebamo #FixCopyright!

Djelovati sada, a ne za dvije godine

Sada imamo priliku utjecati na direktivu o zaštiti autorskih prava, a prilika je to koja će biti izgubljena za dvije godine, kada ćemo svi biti “odjednom” suočeni s izazovom implementiranja “filtera učitanog sadržajai “poreza na linkove “ – i s novim ograničenjima korištenja internetskih usluga na koje se svakodnevno oslanjamo. Upravo sam o tome pisala na Netokraciji još prije godinu dana.

U oštrom kontrastu s GDPR-om, stručnjaci su gotovo jednoglasno suglasni da je zakon o reformi autorskog prava stvarno loš. Dok su u slučaju GDPR-a institucije EU-a donijele mnoge promjene unatoč usklađenih lobističkih napora velikih korporacija, u reformi o autorskim pravima, kako se čini, dat će im točno ono što žele. U ovom slučaju govorimo o nezapamćenom pritisku najvećih offline izdavača, posebice njemačkog Axela Springera, kojemu internet nije presudan za poslovanje.

Parlament i Vijeće imali su više od godinu i pol da poprave nedostatke prijedloga Komisije – ali unatoč njihovoj rastućoj složenosti, najnoviji nacrti institucija ne ispunjavaju osnovne pravne standarde obradivosti i proporcionalnosti. 

Vijeće: Svaka zemlja članica određuje što će od linkova biti besplatno

Njihov posljednji prijedlog i dalje će prisiljavati internetske platforme da primjenjuju cenzuru – i napravit će potpuni nered u vidu dodatnog autorskog prava za portale koji objavljuju vijesti, omogućujući svakoj zemlji članici da ga implementira na svoj način.

Ponovimo:

28 različitih poreza na linkove. Svaka zemlja članica EU sama će odlučiti koji će se dio i vrsta linka dijeliti besplatno.

Tako će, primjerice, dijeljenje manje bitnih dijelova članka ostati besplatno, ali države članice mogu odabrati što su to “manje bitni dijelovi” – hoće li to biti isječci koji su manje kreativni ili koji nemaju “neovisno gospodarsko značenje”, bez obzira na dužinu – ili oboje (recital 34 a).

Naravno, ovo u osnovi proturječi cilju stvaranja jedinstvenog digitalnog tržišta s uobičajenim pravilima, koji je upravo u naslovu planiranog zakona. Umjesto jednog zakonodavstva na europskoj razini, imali bismo njih 28, s krajnjim ekstremnim koji će postati de facto standardom. Naime, kako bi izbjegle tužbe, međunarodne internetske platforme bit će motivirane da se pridržavaju najstrože verzije koju provodi bilo koja država članica.

Također, nije jasno hoće li to utjecati na jednostavne linkove, jer oni gotovo uvijek sadrže naslov povezane stranice, a iz njega nije uvijek očito da se članak smatra “manje bitnim”. Pripremite se za izdvojene sudske predmete i godine pravne nesigurnosti oko dijeljenja linkova ako ova verzija teksta postane zakonom. Pripremite se za novu osnaženu verziju ACTA-e, akta koji je prije pet godina izazvao konsternaciju građana i nezapamćenu konsolidaciju kampanja civilnog društva u obrani osnovne slobode interneta diljem Europe.

Ne morate filtrirati sadržaj, ali ćemo vas tužiti ako to ne učinite

Bugarsko predsjedništvo slaže se s ciljem Komisije da prisili internetske platforme za praćenje svih prijenosa sadržaja korisnika kako bi pokušali otkriti kršenje autorskih prava, iako će to nužno dovesti do ukidanja potpuno legalnih oblika izražavanja. No, shvaćaju da je to kršenje postojećeg prava EU i Povelje o temeljnim pravima.

Njihovo “rješenje”: čine platforme izravno odgovornima za sve kršenje autorskih prava od strane svojih korisnika, a zatim im nude mogućnost da izbjegnu tu nerazumnu odgovornost ako mogu dokazati da su učinili sve što je u njihovoj moći da blokira sadržaj zaštićen autorskim pravima – postavljanje filtara za prijenos (članak 13. stavak 4.). To je i dalje potpuno opcionalno, naravno!

Tragično, jedina preostala točka neslaganja u Vijeću jest je li ovaj prijedlog dovoljno loš ili treba pogoršati.

O nedostacima teksta Vijeća za državljane EU-a, institucionalne igrače, startupe i velike tvrtke (osim prava nositelja prava), kao i za umjetnike koji izražavaju svoju kreativnost u digitalnom okruženju, pisano je vrlo detaljno.

Caroline De Cock, koordinatorica koalicije Copyright for Creativity (C4C), kaže:

Velika odgovornost sada je stavljena pred Europski parlament: obrana prava milijuna građana, malih poduzetnika, kreatora, stručnjaka i svih korisnika interneta te osiguravanje da cenzorski botovi i porez na linkove ne uđu u naše živote.

Što kaže Parlament, naši direktno izabrani predstavnici?

MEP Axel Voss nedavno je objavio novu verziju teksta koji želi da Odbor za pravna pitanja odobri od 20. do 21. lipnja. Nakon tog glasovanja, bit će gotovo nemoguće napraviti smislene promjene.

Hokus pokus zakonodavstvo: Kad obavezno filtriranje nije obavezno filtriranje

Najnoviji nacrt g. Vossa proširuje opseg prijedloga botova za cenzuru na sve web platforme (a) čija je svrha “dati pristup sadržaju zaštićenim autorskim pravima koje prenose korisnici” i (b) “optimizirati” taj sadržaj. Što je optimiziranje? Među dugim popisom akcija, otkrivamo da “prikazivanje” prijenosa već čini platforme zakonski odgovornim za kršenje autorskih prava (recital 37 a).

A u njegovoj verziji web usluge ne mogu ni izbjeći odgovornost implementiranjem filtara za prijenos. Kako bi se zaštitili od tužbe, morat će dobiti licence od svih vlasnika autorskih prava koji postoje na planetu prije nego što dopuste prikaz sadržaja, samo u slučaju da on može sadržavati (dijelove) bilo kojeg od njihovih djela.

Također, tvrdi kako provjeravanje svakog novog korisničkog prijenosa za to uključuje li jedan od stotinu ili tisuću specifičnih djela zaštićenih autorskim pravom nekako ne predstavlja “opće praćenje” (recital 39), što bi bilo zabranjeno.

Organizacija EDiMA, koja predstavlja online platforme kao što su Airbnb, Allegro, Amazon EU, Apple, eBay, Expedia, Facebook, Google, King, Microsoft, Mozilla, Oath, OLX, Snap Inc., TripAdvisor, Twitter, Veon Digital i Yelp, time je, dakako, razočarana te zabrinuta što bi to moglo donijeti.

A evo i stava umjetnika i kreativaca:

Što učiniti?

Parlamentarka Julia Reda ima prijedlog:

U sljedećih nekoliko mjeseci Europa će odlučiti hoće li glupi botovi odlučivati što možemo ili ne možemo uploadati, odnosno hoćemo li imati cenzorske mašine u Europi te hoće li naša mogućnost da podijelimo vijesti online biti ograničena tzv. porezom na linkove.

Ako se protivite tim idejama, sada je vrijeme da o tome obavijestite svoje vlade i vaše direktno izabrane predstavnike u Europskom parlamentu. To možete učiniti korištenjem alata Mozilla’s ChangeCopyright!

Osim toga, možete se uključiti u kampanju EDRi-ja. Podsjetimo, glasovanje će se održavati od 20. do 21. lipnja, a cilj je do tada uvjeriti neodlučne parlamentarce da se usprotive cenzuriranju interneta koji će biti filtriran algoritmima pod kontrolom internetskih giganata.

Ako sve propadne, sjetit ćete se ovoga teksta za dvije godine, kad više ne budete smjeli besplatno podijeliti poveznicu na njega.

Uključite se u daljnju raspravu:

ponuda

Komentari

  1. Mirko

    Mirko

    06. 06. 2018. u 7:00 pm Odgovori

    EU ubrzano nadmašuje Kinu po besmislenom cenzoriranju i reguliranju svega. Dalo se naslutiti da besposleni dobro plaćeni uhljebi koji propisuju oblik krastavca ne žele ništa dobro narodima koji ih plaćaju. EU će se raspasti kao i Juga a puno toga je gore nego u Jugi. Držim da je to između ostaloga osveta uspješnim Internet kompanijama iz Amerike, prvo su ih htjeli dostići a pošto su prenesposobni za to počeli su ih blokirati i onemogućavati. Naravno pritom stradavamo svi mi u EU. Možda Britanija ipak zna više nego svi mi pa je na vrijeme izašla

    Da sutra izađemo iz EU ne bi se ništa negativno desilo, možda i to dođe na red.

    • Leina

      Leina

      11. 06. 2018. u 12:01 am Odgovori

      Teško je odoljeti EU skepticizmu kad se ovakve stvari događaju, ali nažalost. upravo nacionalistički i eu skeptički orjentirane stranke desnice glasaju za ovakve stvari i onda to poslije uzimaju kako arguent izlaska iz Europe, a upravo je tako i sa ovim slučajem:(

  2. Lora

    Lora

    07. 06. 2018. u 11:17 am Odgovori

    Nova era definitivno je pokrenula pitanje autorskih prava i ostvarivanja dobiti i priznanja osobama koje proizvode tekstove, glazbu, vijesti, fotografije i tako dalje. Svijet se tehnološki ubrzano razvija, a pravo kao pravo – sporo prati te promjene. Tako, s jedne strane, glazbenici, slikari, fotografi, pisci itd. sve teže zarađuju od svojih ruku i glava djela jer se sve besplatno dijeli i svemu je besplatan pristup. Nekad su se novine kupovale, od čega su izdavači imali koristi; danas se čitaju online, besplatno, uz uvjet pop-up reklama, šarenila i ostalih nametnutih oglasa… S druge strane, imamo dostupnost informacija kao osnovno ljudsko pravo. Tko će odrediti koje su bitne informacije, koje bi trebale biti dostupne i bogatima i siromašnima, besplatno, a koje su sve ostalo, što treba platiti. Jer, knjige, magnetofonske ploče, koncerti i kazališta oduvijek su se plaćala. Iako svaki čovjek ima pravo na kulturno uzdizanje, ne može si ga svatko priuštiti. Hoće li država subvencionirati; jer umjetnici moraju od nečega živjeti? Ovaj tekst je pisan jednostrano, pristrano i skučeno; potrebna je šira slika i potrebno je neko potpuno novo rješenje za jednu potpuno novu situaciju (a to je ubrzano, i sve brže, dijeljenje svih mogućih informacija širom svijeta)…

    • Leina

      Leina

      11. 06. 2018. u 12:32 am Odgovori

      Ova reforma se nažalost samo imenom bavi autorskim pravima, akademici u području autorskih prava (linkovi ispod) kao i autori sami (ne i vlasnici autorskih prava, velike korporacije kojima nikad dosta i koji neovismo o tome koliko imaju potplaćuju autore) su složni u tome da ova direktiva neće pridonjeti prihodu autora (imamo nebrojene studije na tu temu) ali se njih koristi kao izgovor za najveću cenzuru Interneta ikad viđenu u Europi, koja će doprinjeti gašenju legitimnih online nauštrp offline izdanja. Meni je žao što file na kojem radim godinu i po dana i koji ima stotine stranica legalnog teksta svi žele čitati na jednoj stranici, a ovo je najbolje što sam mogla. Kako me nikad nisu zanimala autorska prava, dok se nisu u ovom slučaju počeli koristiti kao izgovor za narušavanje osnovne funkcionalnosti weba, pa sam na silu postala stručnjak u tom području. Sad mi je žao vidjeti da je javnost o njemu jako malo informirana, kao što sam i ja bila, i što se sudovi donose na osnovu općenitih mišljenja koja se mogu sažeti u par rečenica. Smatram da bi svi trebali postati mini ekseprti na tu temu koja zadire u sva područja života.

      Ako sam u krivu, pa ste zaista proveli ozbiljnu količinu vremena na ovom fileu, molim vas pošaljite mi studije, ili dokaze da će ovim profitirati bilo tko osim Axela Springera, najvećeg njemačkog offline izdavača, koji stoji iza cijele ideje rušenja Interneta kao sredstva komunikacije i poslovanja. Naime, cijela Europa nije uspjela naći ni jednog stručnjaka za autorska prava, osim jednog profesora koji radi za Axela Springera i koji je reformu zagovarao, ali sa rezervacijama koje također nisu doprijele do legislatora. Konkrento u ovom slučaju, na što se referirate u tvrdnji da je članak pristran u činjenicama, ne u očiglednoj namjeri da se ova reforma ospori kao iznimno štetna. I ako se sami autori upoznati sa reformom bore (ko lavovi:) protiv toga, u kojem djelu VI vidite da oni mogu od svega toga imati korist?

      “Article 13 (…) is disproportionate and irreconcilable with the fundamental rights guarantees in the Charter [of Fundamental Rights of the EU]” (p. 14) and “contains imbalanced, undefined legal concepts that make it incompatible with the existing acquis”.
      http://copybuzz.com/copyright/50-academics-slam-censorship-filter-join-calls-stop-madness/
      COMMUNIA – More academics speak out against upload filters for online platforms
      IPKat – Recommendation on measures to safeguard fundamental rights and the open internet in the framework of the EU copyright reform

      Academics from all over Europe give a final warning against the ill-conceived plans for the introduction of a new intellectual property right in news.
      https://www.ivir.nl/academics-against-press-publishers-right/
      The proposal would likely impede the free flow of information that is of vital importance to democracy. This is because it would create very broad rights of ownership in news and other information. These rights would be territorial ­­– there would be one for each Member State.
      This proliferation of different rights for established players would make it more expensive for other people to use news content. Transaction costs would be greatly increased,
      That means the proposal would be likely to harm journalists, photographers, citizen journalists and many other non-institutional creators and producers of news, especially the growing number of freelancers.
      The people most likely to benefit would be the big established news institutions. If they should benefit, this is likely to exacerbate existing power asymmetries in media markets that already suffer from worrying levels of concentration in the many Member States, it is not clear that even these big news institutions would benefit. Similar rights introduced in Germany and Spain were not effective.
      The proposed right would provide no protection against ‘fake news’.
      There is no sound economic case for the introduction of such a right. An additional intellectual property right would not change the fundamental problems that news institutions face. They would still have to compete with many other actors for consumer attention, advertisers and hence revenue.
      Kampanja autora & kreatora: https://createrefresh.eu/

  3. Mirko

    Mirko

    11. 06. 2018. u 11:50 pm Odgovori

    Europa po običaju se*e jer ne zna bolje. Od 9 mlrd USD intelektualnih autorskih prava koja se godišnje prikupe u svijetu u EU se prikupi 7,3 mlrd. Pa šta bi oni, da auto prodamo da da im damo još love.

  4. Dario

    Dario

    12. 06. 2018. u 10:04 pm Odgovori

    Ne razumijem priču o ugroženosti “kolaborativnog kreiranja softvera”. Kako su to open source te sam GitHub upitni nakon ove reforme? Te tvrdnje su totalno promašene. Licence kao što su GPL, MIT, Apache, Creative Commons, da nabrojim samo poznatije, su prilično solidne te ih ova reforma ne može ni na koji način dovesti u pitanje, niti cilja na to.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Kultura 2.0

Afera Orašar: Samo hrvatski mediji od baleta mogu napraviti dramu

Cijeli cirkus koji se digao oko kupovine ulaznica za Orašara najmanje govori o Hrvatskom narodnom kazalištu i njegovom sustavu za kupovinu ulaznica, a najviše o domaćim medijima.

Digitalni mediji

RedViewMedia postao većinski vlasnik oglašivačke platforme Linker (Media)

Platforma za otkrivanje sadržaja, Linker.hr, postaje Linker Media, nakon investicije oglašivačke agencije RedViewMedia. Agencija je preuzela 51% vlasništva platforme, a Diana Dumanić, direktorica RV-a, pridružila se u upravu Linker Medije uz dosadašnjeg partnera/suosnivača Branimira Prskala.

Intervju

Di si bio ’97.? Ekipa iz HINLA-e organizirala je prva hrvatska esport natjecanja

Možda niste nikada čuli za HINLA-u, ali ovo natjecanje iz Hrvatske jedno je od prvih punopravnih esport natjecanja u čitavoj Europi.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Startup vs. startup: OmoLab i Silver Monitor dokazuju da je najbolje rješavati probleme iz okoline

OmoLab razvija alate koji olakšavaju, poboljšavaju i potiču čitanje osoba s disleksijom i drugim teškoćama čitanja. Silver Monitor pametna je narukvica i softverska platforma za praćenje zdravlja starijih pacijenata. A njihovi osnivači, Petar Reić i Tihana Petričević, nakratko su napustili uloge startupera i našli se u ulozi novinara.

Novost

Vojska SAD-a imat će svoj esport tim.

Jeste li kad igrali Call of Duty ili Counter Strike i razmišljali kako bi bilo super da to radite zapravo, a ne samo u igri? E, pa sad možete. Super?

Startupi i poslovanje

3D printana golferica Prudence visoka je 1.90m i dolazi iz Zagreba

Koliko sati treba da biste napravili 3D printanu osobu od dva metra? Znaju iz Mikrotvornice gdje su stvorili Prudence, golfericu koja je jedna od najvećih 3D printanih skulptura na ovim prostorima.

Kolumna

Cijelu svoju digitalnu karijeru dugujem(o) igrama poput Warcrafta 3

Otac mi je jednom dobroćudno predvidio da neću zauvijek igrati “igrice”. Nisam tada kao tvrdoglav klinac mogao pretpostaviti koliko će biti u pravu - i koliko će upravo te igre usmjeriti moj život i karijeru.

Intervju

Heureka! Jeftinije.hr postao dio najveće CEE grupe ecommerce platformi za usporednu kupovinu

Platforme poput jeftinije.hr omogućuju pronalazak Best Buy proizvoda za svakoga, ali i veću transparentnost cijena na tržištu. Otkrivamo znači li ulazak u grupaciju Heureka nužno i poboljšanje takvog iskustva.

Startupi i poslovanje

Productive: Kako Infinumov softver za vođenje agencije, uz silnu konkurenciju, uspijeva rasti

Kako izgleda stvarati SaaS proizvod i kako to uspijeva timu koji razvija Productive, Infinumov spinoff?