DESI: Hrvati skupo plaćaju spor internet

Hrvati skupo plaćaju spor internet – i ostali naši ‘digitalni’ problemi prema EU

Prema Digital Economy and Society Index (DESI), koji je Europska komisija jučer predstavila, Hrvatska je zasjela na prilično nisko 24. mjesto od njih 28. Dok je ovo istraživanje pokazalo kako ima mnogo područja na kojima trebamo ozbiljno poraditi, izvješća za Hrvatsku imaju i nekih svijetlih trenutaka, pa se tako i dogodi da se u nekim elementima digitalizacije nađemo iznad europskog prosjeka.

Neki obrasci našeg digitalnog ponašanja uvelike se razlikuju od ostalih država članica.
Neki obrasci našeg digitalnog ponašanja uvelike se razlikuju od ostalih država članica.

Opći pregled digitalizacije pokazao je kako se nalazimo na samom začelju kolone, no trebalo bi pogledati i odnos elemenata digitalne kulture. On je više-manje proporcionalan u svim državama članicama, s pokojim izuzetkom.

Sve države EU po digitalnosti (Kliknite za detaljni pregled)
Sve države EU po digitalnosti (Kliknite za detaljni pregled)

Hrvatska tako u odnosu na susjedne države na ljestvici neproporcionalno zaostaje kada je riječ o povezivosti – iako se hvalimo kako imamo bolju pokrivenost internetom no opskrbom vodom, stvari u praksi nisu tako bajne. Razbijemo li to na segmente, vidjet ćemo da smo podbacili i s mobilnim mrežama i širokopojasnim internetom, da imamo nižu brzinu interneta od europskog prosjeka te da nas povezanost na internet više košta. Ukratko, skupo plaćamo spor internet.

internet

Kada je riječ o vještini kojom koristimo blagodati interneta, kakav god on bio, u svakom pogledu blago zastajemo: bilo da je riječ o osnovnim vještinama, broju korisnika interneta ili ICT stručnjaka – zanimljivo je ipak da je najmanje odstupanje od europskog prosjeka upravo u naprednim računalnim vještinama i developmentu, pa zahvalimo našim stručnjacima što nam popravljaju prosjek.

Dobra digitalna vlada, loši digitalni građani?

Nekoliko je i dobrih vijesti: u integraciji digitalnih tehnologija možemo se pohvaliti desetim mjestom na ljestvici, ali i prilično neobičnom situacijom u kojoj nam je ecommerce jača strana od digitalizacije poslovanjaslučaj je to još u Češkoj, Njemačkoj i Estoniji.

Kliknuti za veći prikaz.
Integracija digitalnih tehnologija (Kliknuti za veći prikaz).

I u digitalizaciji javnih usluga (e-vlade i e-zdravstva) pratimo europski napredak, što možemo ponajviše zahvaliti činjenici da nam dobar dio digitalizacije “nametnut” Digitalnom agendom Europske unije i njenim zakonodavnim okvirima o upotrebi informacija javnog sektora. No napredak ne znači ujedno i da imamo europske rezultate – poprilično smo se popravili, no da dostignemo razinu digitalizacije javnih usluga morat ćemo ubrzati tempo.

Centralni portal gov.hr, otvaranje podataka – zahvaljujući i ovim projektima ne zaostajemo toliko za Unijom, iako bismo ipak mnogo mogli naučiti od drugih država, poput Estonije koja pokazuje znatno veću razinu digitalizacije javnih službi u odnosu na svoj digitalni indeks. No osim statistika i prosjeka, podaci ukazuju na jedan društveni fenomen – čini se da bismo malo za promjenu optužujući prst trebali maknuti s države, koja je svoj danak digitalizaciji dala i prati europske standarde, ako je vjerovati podacima koje pruža DESI.

Malo je još korisnika usluga eGrađanstva, no ipak je riječ o novoj usluzi (Kliknuti za veći prikaz)
Malo je još korisnika usluga e-Građanstva, no ipak je riječ o novitetu koji se tek treba primiti. (Kliknuti za veći prikaz)

Trebamo ga okrenuti na sebe, jer kao umreženo pučanstvo zaostajemo u korištenju mogućnosti koje nam pruža e-građanstvo. Tu ulaze i usluge koje smo digitalizacijom nekih procesa dobili, ali i korištenje javno dostupnih podataka, o čemu se pričalo prošlog petka na konferenciji Principi vlasti za 21. stoljeće.

Digitalizacija zdravstva područje je gdje smo zauzeli visoko sedmo mjesto i to zahvaljujući samo jednom aspektu – u korištenju elektronskih recepata i uputnica apsolutno prednjačimo, no transfer informacija digitalnim putem, prilično bitan za zdravstvo i za brze i informirane reakcije pri liječenju, na niskim je granama.

Kliknuti za veći prikaz.
Transfer informacija u zdravstvu boljka je koju se treba brzo riješiti. (Kliknuti za veći prikaz)

Skloni smo online transakcijama, ali ne i kupnji preko interneta

Najveća svjetla točka je već spomenuta integracija digitalnih tehnologija, što uključuje i internetsku trgovinu kojom se bavi Netokracijina konferencija OMGcommerce. Podaci pokazuju kako sve više manjih i srednjih poduzeća koristi e-trgovinu u Hrvatskoj, a taj pozitivan trend znatno nadilazeći europski prosjek. To se može objasniti činjenicom da je Hrvatska sama po sebi malo tržište pa je logično posegnuti za onim većim europskim, kada je tek nekoliko klikova udaljeno, ali i činjenicom da se digitalizacija trgovine u drugim europskim državama dogodila ranije pa nema ni toliko prostora za rast.

Mala i srednja poduzeća sve se više okreću ecommerceu. (kliknuti za veći prikaz)
Mala i srednja poduzeća sve se više okreću ecommerceu. (Kliknuti za veći prikaz)

S druge strane, u kupovini preko interneta smo ipak smo još sramežljivi, a o zadrškama koje u tome imamo prošle je godine na OMGcommerceu pričao Tonino Picula – riječ je ponajprije o nepovjerljivosti, ali i o drukčijim i nepovoljnijim pravilima za hrvatske kupce u odnosu na druge građane EU.

Jedna je ipak situacija prilično neobična – dok u Europskoj uniji online bankarenje bilježi blagi, ali konstantan rast, u Hrvatskoj je učestalost takvih transakcija nešto manja od prosjeka, no još je zanimljiviji podatak da je broj ljudi koji koriste neku vrstu e-bankarenja u blagom padu.

ebankarenje ecommerce

To nas stavlja na prilično čudno i usamljeno mjesto na grafu (pogled na jedinu točku u donjem desnom kutu) koje pokazuje kako ecommerce volimo više od prosjeka, ali ne i transakcije preko interneta koje nam ga olakšavaju.

Sve u svemu, prostora za razvoj ima napretek i u gotovo svakom području, a na mjestima gdje ipak u digitalizaciji nadilazimo prosjek morat ćemo se potruditi da to tako i ostane. Treba ipak imati na umu da je ovo prva godina u kojoj smo uvršteni u ovaj indeks – dok je to dobar pokazatelj trenutačnog stanja u odnosu na druge zemlje članice, kako se snalazimo u digitalizaciji biti će najbolje vidljivo u sljedećim izvješćima, gdje ćemo moći vidjeti napredujemo li ili nazadujemo.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Jadranko Benko

    Jadranko Benko

    25. 02. 2015. u 3:22 pm Odgovori

    Eh nažalost ja sam na krajnjem sjeveru Hrvatske Međimurje,Sveti Martin i samo mogu konstatirati da je pogotovo u zadnjih par tjedana internet veza jako,jako lošai slab a i da ujutro kad se ulogiram moram čekati po pola sata da mi dođe internet i što je najžalosnije preko dana a pogotovo navečer mi često puca veza i nemam internet po par minuta i to više puta dnevno a platim korištenje interneta kao i onaj u Zagrebu koji ima kudikamo bbolju i kvalitetniju internet vezu.

    • Marija

      Marija

      08. 03. 2015. u 12:26 pm Odgovori

      Nema veze u kojem si dijelu Hr, ja sam u širem centru Zagreba i iskon Internet mi je koma, a tcom uopće ne želi sklopiti ugovor za Internet i tv jer kažu da mi ne bi mogli osigurati kvalitetan signal. Toliko o povezanosti i kvaliteti signala.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Tehnologija

Facebook je postao Meta, ali… želimo li stvarno da nam novu digitalnu eru kroji Mark Zuckerberg?

Može jedan metaverse bez Meta? Napredni umreženi virtualni svjetovi naša su budućnost, oko toga nema sumnje, no Mark smatra da će upravo oni biti ti koji će pripomoći da se to dogodi što prije. Koliko imaju u tome šanse i želimo li uopće da Meta u tome predvodi?

Startupi i poslovanje

Dvije strane Porscheovog ulaganja u Greyp: Mali ulagači ljuti i nezadovoljni dok se Neufund hvali povijesnim exitom

Iza najave da Porsche preuzima većinski udio u Greyp Bikes krije se priča malih ulagača koji su 2019. u Greyp uložili kroz Equity Token Offering i sad se osjećaju - izigrano i izgurano.

Novost

Developeri, recite što doista želite: šareni ured, pivo petkom, veliku plaću, dobrog šefa….

Traženi, maženi, paženi i razmaženi. Tako mediji i društvo u zadnje vrijeme doživljavaju developere. Zagrebačka IT tvrtka odlučila je provjeriti jesu li doista takvi te pitati developere što oni doista žele.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

4 hrvatske tvrtke nalaze se u 50 najbržih rastućih tehnoloških tvrtki Srednje Europe

Three of them najbrže je rastuća hrvatska tehnološka tvrtka Deloitteovog natječaja technology Fast 50 Srednje Europe, a uz nju u prvih 50 tu su i Flow and Form, Async Lab i Reactor Studio.

Novost

Plus nudi 30% popusta na hosting pakete za vašu web stranicu

Ako ste čekali pravu priliku da zakupite hosting, nema bolje od Crnog petka.

Startupi i poslovanje

Pametni ormarići kao platforma? Bloq.it uz investiciju od 250 tisuća eura ima klijente od Francuske do Egipta!

Kada bismo i htjeli vezati ovu tvrtku za neku lokaciju, ne bismo mogli. Osnivač Bloq.ita je Slovenac, sjedište tvrtke nalazi se u Lisabonu, a ured je od nedavno otvoren i u Zagrebu. Kako se planiraju natjecati na tržištu koje će buknuti u narednim godinama?

Startupi i poslovanje

Zašto iskusni developeri vole raditi u (Software) Sauni? Jer se manje znoje, a rade na boljim projektima

Kad Finac vodi agenciju u Hrvatskoj, developeri ne preskaču pisanje testova, mogu se prebacivati s tehnologija - i ne manje važno - mogu odbiti projekt.

Startupi i poslovanje

Dvije strane Porscheovog ulaganja u Greyp: Mali ulagači ljuti i nezadovoljni dok se Neufund hvali povijesnim exitom

Iza najave da Porsche preuzima većinski udio u Greyp Bikes krije se priča malih ulagača koji su 2019. u Greyp uložili kroz Equity Token Offering i sad se osjećaju - izigrano i izgurano.

Startupi i poslovanje

Mate Knezović: Kako sam uvjerio i majku i klijente da je agrotech budućnost?

Od korisnika softvera postao je investitor, a od investitora - menadžer. Mate Knezović danas je COO AGRIVI softvera za upravljanje poljoprivrednom proizvodnjom. No, lako je osvojiti mlađe generacije tehnologijom, što je sa starijima - jesu li se okolnosti promijenile u zadnjih par godina?