DESI: Hrvati skupo plaćaju spor internet

Hrvati skupo plaćaju spor internet – i ostali naši ‘digitalni’ problemi prema EU

Prema Digital Economy and Society Index (DESI), koji je Europska komisija jučer predstavila, Hrvatska je zasjela na prilično nisko 24. mjesto od njih 28. Dok je ovo istraživanje pokazalo kako ima mnogo područja na kojima trebamo ozbiljno poraditi, izvješća za Hrvatsku imaju i nekih svijetlih trenutaka, pa se tako i dogodi da se u nekim elementima digitalizacije nađemo iznad europskog prosjeka.

Neki obrasci našeg digitalnog ponašanja uvelike se razlikuju od ostalih država članica.
Neki obrasci našeg digitalnog ponašanja uvelike se razlikuju od ostalih država članica.

Opći pregled digitalizacije pokazao je kako se nalazimo na samom začelju kolone, no trebalo bi pogledati i odnos elemenata digitalne kulture. On je više-manje proporcionalan u svim državama članicama, s pokojim izuzetkom.

Sve države EU po digitalnosti (Kliknite za detaljni pregled)
Sve države EU po digitalnosti (Kliknite za detaljni pregled)

Hrvatska tako u odnosu na susjedne države na ljestvici neproporcionalno zaostaje kada je riječ o povezivosti – iako se hvalimo kako imamo bolju pokrivenost internetom no opskrbom vodom, stvari u praksi nisu tako bajne. Razbijemo li to na segmente, vidjet ćemo da smo podbacili i s mobilnim mrežama i širokopojasnim internetom, da imamo nižu brzinu interneta od europskog prosjeka te da nas povezanost na internet više košta. Ukratko, skupo plaćamo spor internet.

internet

Kada je riječ o vještini kojom koristimo blagodati interneta, kakav god on bio, u svakom pogledu blago zastajemo: bilo da je riječ o osnovnim vještinama, broju korisnika interneta ili ICT stručnjaka – zanimljivo je ipak da je najmanje odstupanje od europskog prosjeka upravo u naprednim računalnim vještinama i developmentu, pa zahvalimo našim stručnjacima što nam popravljaju prosjek.

Dobra digitalna vlada, loši digitalni građani?

Nekoliko je i dobrih vijesti: u integraciji digitalnih tehnologija možemo se pohvaliti desetim mjestom na ljestvici, ali i prilično neobičnom situacijom u kojoj nam je ecommerce jača strana od digitalizacije poslovanjaslučaj je to još u Češkoj, Njemačkoj i Estoniji.

Kliknuti za veći prikaz.
Integracija digitalnih tehnologija (Kliknuti za veći prikaz).

I u digitalizaciji javnih usluga (e-vlade i e-zdravstva) pratimo europski napredak, što možemo ponajviše zahvaliti činjenici da nam dobar dio digitalizacije “nametnut” Digitalnom agendom Europske unije i njenim zakonodavnim okvirima o upotrebi informacija javnog sektora. No napredak ne znači ujedno i da imamo europske rezultate – poprilično smo se popravili, no da dostignemo razinu digitalizacije javnih usluga morat ćemo ubrzati tempo.

Centralni portal gov.hr, otvaranje podataka – zahvaljujući i ovim projektima ne zaostajemo toliko za Unijom, iako bismo ipak mnogo mogli naučiti od drugih država, poput Estonije koja pokazuje znatno veću razinu digitalizacije javnih službi u odnosu na svoj digitalni indeks. No osim statistika i prosjeka, podaci ukazuju na jedan društveni fenomen – čini se da bismo malo za promjenu optužujući prst trebali maknuti s države, koja je svoj danak digitalizaciji dala i prati europske standarde, ako je vjerovati podacima koje pruža DESI.

Malo je još korisnika usluga eGrađanstva, no ipak je riječ o novoj usluzi (Kliknuti za veći prikaz)
Malo je još korisnika usluga e-Građanstva, no ipak je riječ o novitetu koji se tek treba primiti. (Kliknuti za veći prikaz)

Trebamo ga okrenuti na sebe, jer kao umreženo pučanstvo zaostajemo u korištenju mogućnosti koje nam pruža e-građanstvo. Tu ulaze i usluge koje smo digitalizacijom nekih procesa dobili, ali i korištenje javno dostupnih podataka, o čemu se pričalo prošlog petka na konferenciji Principi vlasti za 21. stoljeće.

Digitalizacija zdravstva područje je gdje smo zauzeli visoko sedmo mjesto i to zahvaljujući samo jednom aspektu – u korištenju elektronskih recepata i uputnica apsolutno prednjačimo, no transfer informacija digitalnim putem, prilično bitan za zdravstvo i za brze i informirane reakcije pri liječenju, na niskim je granama.

Kliknuti za veći prikaz.
Transfer informacija u zdravstvu boljka je koju se treba brzo riješiti. (Kliknuti za veći prikaz)

Skloni smo online transakcijama, ali ne i kupnji preko interneta

Najveća svjetla točka je već spomenuta integracija digitalnih tehnologija, što uključuje i internetsku trgovinu kojom se bavi Netokracijina konferencija OMGcommerce. Podaci pokazuju kako sve više manjih i srednjih poduzeća koristi e-trgovinu u Hrvatskoj, a taj pozitivan trend znatno nadilazeći europski prosjek. To se može objasniti činjenicom da je Hrvatska sama po sebi malo tržište pa je logično posegnuti za onim većim europskim, kada je tek nekoliko klikova udaljeno, ali i činjenicom da se digitalizacija trgovine u drugim europskim državama dogodila ranije pa nema ni toliko prostora za rast.

Mala i srednja poduzeća sve se više okreću ecommerceu. (kliknuti za veći prikaz)
Mala i srednja poduzeća sve se više okreću ecommerceu. (Kliknuti za veći prikaz)

S druge strane, u kupovini preko interneta smo ipak smo još sramežljivi, a o zadrškama koje u tome imamo prošle je godine na OMGcommerceu pričao Tonino Picula – riječ je ponajprije o nepovjerljivosti, ali i o drukčijim i nepovoljnijim pravilima za hrvatske kupce u odnosu na druge građane EU.

Jedna je ipak situacija prilično neobična – dok u Europskoj uniji online bankarenje bilježi blagi, ali konstantan rast, u Hrvatskoj je učestalost takvih transakcija nešto manja od prosjeka, no još je zanimljiviji podatak da je broj ljudi koji koriste neku vrstu e-bankarenja u blagom padu.

ebankarenje ecommerce

To nas stavlja na prilično čudno i usamljeno mjesto na grafu (pogled na jedinu točku u donjem desnom kutu) koje pokazuje kako ecommerce volimo više od prosjeka, ali ne i transakcije preko interneta koje nam ga olakšavaju.

Sve u svemu, prostora za razvoj ima napretek i u gotovo svakom području, a na mjestima gdje ipak u digitalizaciji nadilazimo prosjek morat ćemo se potruditi da to tako i ostane. Treba ipak imati na umu da je ovo prva godina u kojoj smo uvršteni u ovaj indeks – dok je to dobar pokazatelj trenutačnog stanja u odnosu na druge zemlje članice, kako se snalazimo u digitalizaciji biti će najbolje vidljivo u sljedećim izvješćima, gdje ćemo moći vidjeti napredujemo li ili nazadujemo.

Komentari

  1. Jadranko Benko

    Jadranko Benko

    25. 02. 2015. u 3:22 pm Odgovori

    Eh nažalost ja sam na krajnjem sjeveru Hrvatske Međimurje,Sveti Martin i samo mogu konstatirati da je pogotovo u zadnjih par tjedana internet veza jako,jako lošai slab a i da ujutro kad se ulogiram moram čekati po pola sata da mi dođe internet i što je najžalosnije preko dana a pogotovo navečer mi često puca veza i nemam internet po par minuta i to više puta dnevno a platim korištenje interneta kao i onaj u Zagrebu koji ima kudikamo bbolju i kvalitetniju internet vezu.

    • Marija

      Marija

      08. 03. 2015. u 12:26 pm Odgovori

      Nema veze u kojem si dijelu Hr, ja sam u širem centru Zagreba i iskon Internet mi je koma, a tcom uopće ne želi sklopiti ugovor za Internet i tv jer kažu da mi ne bi mogli osigurati kvalitetan signal. Toliko o povezanosti i kvaliteti signala.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Tehnologija

Data science u sportu: prof. dr. sc. Marina Ivašić-Kos analizira rukometne akcije uz strojno učenje

Automatsko prepoznavanje događanja na rukometnom terenu može uvelike pomoći trenerima i profesorima.

Vodič

Kako uspješno raditi od kuće, biti produktivan i ne izgubiti živce?

Ukratko - teško. :) Nekad ćete se doista osjećati neuspješno, bit ćete neproduktivni i gubit ćete živce. Ali ima načina da polako doskočite izazovima, jedan po jedan.

Startupi i poslovanje

Hrvatske ekološke tenisice MIRET na Kickstarteru preko noći prešle cilj i skupile 20 tisuća dolara

Nakon nekoliko godina razvoja i usavršavanja, hrvatski brend ekoloških tenisica MIRET zadovoljan svojim inovacijama i certifikatima pokreće Kickstarter kampanju ne bi li što prije proširio dobar glas i osvojio srca ekološki osviještenih kupaca diljem svijeta. U razgovoru s osnivačima otkrivamo i kako...

Što ste propustili

Kultura 2.0

Kreativci Brukete&Žinić&Grey i Brigade inspirirani radom od doma počeli tiskati ružičasti toaletni papir

Krizna vremena zahtijevaju krizne mjere, a koronavirus nikoga nije ostavio ravnodušnim. Absolut Vodka okrenula se sanitetskom alkoholu, Airbus i Jaguar proizvodnji respiratora, a hrvatske kreativne agencije Bruketa&Žinić&Grey i Brigada - toaletnom papiru!

Kultura 2.0

MUP licencirao tehnologiju Pokemon GO-a za praćenje kršitelja samoizolacije!

U doba krize uzrokovane virusom COVID-19, mnoge institucije okreću se nekonvencionalnim rješenjima za suzbijanje širenja pandemije.

Kultura 2.0

Zbog prisilne digitalizacije gospodarstva i društva u izolaciji, Hrvatska prvi put prvak DESI indeksa!

Europska komisija ove godine odlučila je nešto ranije objaviti Indeks gospodarske i društvene digitalizacije (DESI) za 2020. godinu ne bi li oraspoložila građane Europske unije u ovim tmurnim danima - naime, indeksi država članica EU otišli su značajno u vis, a Hrvatska među njima prednjači!

Kultura 2.0

“Niste bili kod kuće” poruke od poštara omogućile Hrvatskoj osvajanje Guinnessa za najduži red na svijetu

Zahvaljujući velikim naporima jako male skupine poštara Hrvatska je postavila novi rekord impresivnim redom u jednom zagrebačkom naselju.

Kultura 2.0

Osnovana crkva Presvetog Rada na Daljinu, već potpisan “Zoomovski ugovor” s Republikom Hrvatskom

Ekskluzivno otkrivamo da je u Zagrebu prije nekoliko dana putem novodigitaliziranih servisa hrvatske javne uprave registrirana nova crkva - Prva crkva "Presvetog 'Remote' Rada'.

Intervju

U iščekivanju drugog paketa mjera: Hoće li se freelancerima i malim poduzetnicima ponuditi slamka spasa?

Vladajući ne shvaćaju problematiku samozaposlenih, malih i mikro poduzetnika. Glasno im to poručuju njihovi predstavnici svakog dana od kada je Vlada predstavila prvi paket mjera za suzbijanje ogromnih posljedica koje za privatni sektor donosi pandemija virusa COVID-19.