DESI: Hrvati skupo plaćaju spor internet

Hrvati skupo plaćaju spor internet – i ostali naši ‘digitalni’ problemi prema EU

Prema Digital Economy and Society Index (DESI), koji je Europska komisija jučer predstavila, Hrvatska je zasjela na prilično nisko 24. mjesto od njih 28. Dok je ovo istraživanje pokazalo kako ima mnogo područja na kojima trebamo ozbiljno poraditi, izvješća za Hrvatsku imaju i nekih svijetlih trenutaka, pa se tako i dogodi da se u nekim elementima digitalizacije nađemo iznad europskog prosjeka.

Neki obrasci našeg digitalnog ponašanja uvelike se razlikuju od ostalih država članica.
Neki obrasci našeg digitalnog ponašanja uvelike se razlikuju od ostalih država članica.

Opći pregled digitalizacije pokazao je kako se nalazimo na samom začelju kolone, no trebalo bi pogledati i odnos elemenata digitalne kulture. On je više-manje proporcionalan u svim državama članicama, s pokojim izuzetkom.

Sve države EU po digitalnosti (Kliknite za detaljni pregled)
Sve države EU po digitalnosti (Kliknite za detaljni pregled)

Hrvatska tako u odnosu na susjedne države na ljestvici neproporcionalno zaostaje kada je riječ o povezivosti – iako se hvalimo kako imamo bolju pokrivenost internetom no opskrbom vodom, stvari u praksi nisu tako bajne. Razbijemo li to na segmente, vidjet ćemo da smo podbacili i s mobilnim mrežama i širokopojasnim internetom, da imamo nižu brzinu interneta od europskog prosjeka te da nas povezanost na internet više košta. Ukratko, skupo plaćamo spor internet.

internet

Kada je riječ o vještini kojom koristimo blagodati interneta, kakav god on bio, u svakom pogledu blago zastajemo: bilo da je riječ o osnovnim vještinama, broju korisnika interneta ili ICT stručnjaka – zanimljivo je ipak da je najmanje odstupanje od europskog prosjeka upravo u naprednim računalnim vještinama i developmentu, pa zahvalimo našim stručnjacima što nam popravljaju prosjek.

Dobra digitalna vlada, loši digitalni građani?

Nekoliko je i dobrih vijesti: u integraciji digitalnih tehnologija možemo se pohvaliti desetim mjestom na ljestvici, ali i prilično neobičnom situacijom u kojoj nam je ecommerce jača strana od digitalizacije poslovanjaslučaj je to još u Češkoj, Njemačkoj i Estoniji.

Kliknuti za veći prikaz.
Integracija digitalnih tehnologija (Kliknuti za veći prikaz).

I u digitalizaciji javnih usluga (e-vlade i e-zdravstva) pratimo europski napredak, što možemo ponajviše zahvaliti činjenici da nam dobar dio digitalizacije “nametnut” Digitalnom agendom Europske unije i njenim zakonodavnim okvirima o upotrebi informacija javnog sektora. No napredak ne znači ujedno i da imamo europske rezultate – poprilično smo se popravili, no da dostignemo razinu digitalizacije javnih usluga morat ćemo ubrzati tempo.

Centralni portal gov.hr, otvaranje podataka – zahvaljujući i ovim projektima ne zaostajemo toliko za Unijom, iako bismo ipak mnogo mogli naučiti od drugih država, poput Estonije koja pokazuje znatno veću razinu digitalizacije javnih službi u odnosu na svoj digitalni indeks. No osim statistika i prosjeka, podaci ukazuju na jedan društveni fenomen – čini se da bismo malo za promjenu optužujući prst trebali maknuti s države, koja je svoj danak digitalizaciji dala i prati europske standarde, ako je vjerovati podacima koje pruža DESI.

Malo je još korisnika usluga eGrađanstva, no ipak je riječ o novoj usluzi (Kliknuti za veći prikaz)
Malo je još korisnika usluga e-Građanstva, no ipak je riječ o novitetu koji se tek treba primiti. (Kliknuti za veći prikaz)

Trebamo ga okrenuti na sebe, jer kao umreženo pučanstvo zaostajemo u korištenju mogućnosti koje nam pruža e-građanstvo. Tu ulaze i usluge koje smo digitalizacijom nekih procesa dobili, ali i korištenje javno dostupnih podataka, o čemu se pričalo prošlog petka na konferenciji Principi vlasti za 21. stoljeće.

Digitalizacija zdravstva područje je gdje smo zauzeli visoko sedmo mjesto i to zahvaljujući samo jednom aspektu – u korištenju elektronskih recepata i uputnica apsolutno prednjačimo, no transfer informacija digitalnim putem, prilično bitan za zdravstvo i za brze i informirane reakcije pri liječenju, na niskim je granama.

Kliknuti za veći prikaz.
Transfer informacija u zdravstvu boljka je koju se treba brzo riješiti. (Kliknuti za veći prikaz)

Skloni smo online transakcijama, ali ne i kupnji preko interneta

Najveća svjetla točka je već spomenuta integracija digitalnih tehnologija, što uključuje i internetsku trgovinu kojom se bavi Netokracijina konferencija OMGcommerce. Podaci pokazuju kako sve više manjih i srednjih poduzeća koristi e-trgovinu u Hrvatskoj, a taj pozitivan trend znatno nadilazeći europski prosjek. To se može objasniti činjenicom da je Hrvatska sama po sebi malo tržište pa je logično posegnuti za onim većim europskim, kada je tek nekoliko klikova udaljeno, ali i činjenicom da se digitalizacija trgovine u drugim europskim državama dogodila ranije pa nema ni toliko prostora za rast.

Mala i srednja poduzeća sve se više okreću ecommerceu. (kliknuti za veći prikaz)
Mala i srednja poduzeća sve se više okreću ecommerceu. (Kliknuti za veći prikaz)

S druge strane, u kupovini preko interneta smo ipak smo još sramežljivi, a o zadrškama koje u tome imamo prošle je godine na OMGcommerceu pričao Tonino Picula – riječ je ponajprije o nepovjerljivosti, ali i o drukčijim i nepovoljnijim pravilima za hrvatske kupce u odnosu na druge građane EU.

Jedna je ipak situacija prilično neobična – dok u Europskoj uniji online bankarenje bilježi blagi, ali konstantan rast, u Hrvatskoj je učestalost takvih transakcija nešto manja od prosjeka, no još je zanimljiviji podatak da je broj ljudi koji koriste neku vrstu e-bankarenja u blagom padu.

ebankarenje ecommerce

To nas stavlja na prilično čudno i usamljeno mjesto na grafu (pogled na jedinu točku u donjem desnom kutu) koje pokazuje kako ecommerce volimo više od prosjeka, ali ne i transakcije preko interneta koje nam ga olakšavaju.

Sve u svemu, prostora za razvoj ima napretek i u gotovo svakom području, a na mjestima gdje ipak u digitalizaciji nadilazimo prosjek morat ćemo se potruditi da to tako i ostane. Treba ipak imati na umu da je ovo prva godina u kojoj smo uvršteni u ovaj indeks – dok je to dobar pokazatelj trenutačnog stanja u odnosu na druge zemlje članice, kako se snalazimo u digitalizaciji biti će najbolje vidljivo u sljedećim izvješćima, gdje ćemo moći vidjeti napredujemo li ili nazadujemo.

ponuda

Komentari

  1. Jadranko Benko

    Jadranko Benko

    25. 02. 2015. u 3:22 pm Odgovori

    Eh nažalost ja sam na krajnjem sjeveru Hrvatske Međimurje,Sveti Martin i samo mogu konstatirati da je pogotovo u zadnjih par tjedana internet veza jako,jako lošai slab a i da ujutro kad se ulogiram moram čekati po pola sata da mi dođe internet i što je najžalosnije preko dana a pogotovo navečer mi često puca veza i nemam internet po par minuta i to više puta dnevno a platim korištenje interneta kao i onaj u Zagrebu koji ima kudikamo bbolju i kvalitetniju internet vezu.

    • Marija

      Marija

      08. 03. 2015. u 12:26 pm Odgovori

      Nema veze u kojem si dijelu Hr, ja sam u širem centru Zagreba i iskon Internet mi je koma, a tcom uopće ne želi sklopiti ugovor za Internet i tv jer kažu da mi ne bi mogli osigurati kvalitetan signal. Toliko o povezanosti i kvaliteti signala.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Analiza

Telekom Bankarstvo: Zabi prosječna bankarska aplikacija, HT-u dodatan izvor prihoda

Telekom bankarstvo Hrvatskog telekoma i Zagrebačke banke ne pruža kvalitetnije korisničko iskustvo ni od hrvatskih konkurenata ni od Revoluta, ali najavljuje agresivnu marketinšku kampanju kakvu prosječna banka ne bi pokrenula.

Startupi i poslovanje

Ne uništavaju paušalni obrti IT industriju, već ogromna davanja na plaće

O problematici paušalnih obrta u IT industriji već se dugo govori tiho, a od ovog vikenda i glasno. No čini se da dobar dio rasprave, koja je buknula preko vikenda, ali i budućih poreznih promjena, koje nas očekuju iduće godine, idu u krivom smjeru - prema jačem oporezovanju samostalnog rada, a ne rasterećenju nesamostalnog, odnosno plaća.

Startupi i poslovanje

Superbet akvizirao Axilis Brune Kovačića – Zagreb postaje inovacijski centar digitalnog klađenja

Bruno Kovačić za Netokraciju ekskluzivno otkriva kako je softversku agenciju koju je osnovao kao student preuzeo Superbet, a koji je nedavno osigurao 175 milijuna eura za širenje.

Što ste propustili

Internet marketing

Kovačević, Vrdoljak, Ackermann i Brkan na WMF-u otkrivaju zadnjih 10 godina digitalnog marketinga

Kako je izgledao digitalni sektor prije deset godina i kako se u njemu dan danas snalaze neki od najpoznatijih digitalaca saznat ćemo ove subote na Weekend Media Festivalu.

Startupi i poslovanje

Hubbig Dragane Lipovac kreće u nove pobjede s milijunskom investicijom i novom savjetnicom

Bili vi mali ili veliki uvoznik, naručivali iz Kine ili SAD-a, Hubbig vam može olakšati život, a da to ovom mladom startupu ide dobro potvrdila je i nedavna milijunska investicija koju je orkestrirala Monika Mikac, bivša operativna direktorica u Rimac Automobilima.

Startupi i poslovanje

Paušalci, prikriveni rad opet nije dobro definiran u Općem poreznom zakonu, uključite se u e-Savjetovanje!

Prema trenutnom prijedlogu izmjena Općeg poreznog zakona, koji bi trebao stupiti na snagu 1. 1. 2020., i dalje nije dovoljno jasno definirana razlika između samostalnog i nesamostalnog rada, što bi se moglo obiti o glavu paušalnim obrtnicima i tvrtkama koje ih angažiraju.

Intervju

Tko to zna sa softverom, dobro zarađuje i utječe na velike sustave? IT Konzultant!

Kao što mnogi bježe od matematike i STEM-ovci nerijetko bježe od "mekih vještina", no upravo se u tom spoju kriju odlične karijerne opcije. Kako ispolirati te vještine učimo od FER-ovca, dugogodišnjeg konzultanta i danas direktora, mStartovog Emina Subašića.

Tehnologija

Programeri u prosjeku zarađuju 10.000 kuna, najbolje su plaćeni iOS developeri

Stigli su nam novi rezultati ankete Tomislava Grubišića o plaćama developera u Hrvatskoj za 2019. godinu, donosimo pregled najzanimljivijih podataka na osnovu tehnologija i godina iskustva.

Startupi i poslovanje

Ne uništavaju paušalni obrti IT industriju, već ogromna davanja na plaće

O problematici paušalnih obrta u IT industriji već se dugo govori tiho, a od ovog vikenda i glasno. No čini se da dobar dio rasprave, koja je buknula preko vikenda, ali i budućih poreznih promjena, koje nas očekuju iduće godine, idu u krivom smjeru - prema jačem oporezovanju samostalnog rada, a ne rasterećenju nesamostalnog, odnosno plaća.