EU ‘Cookie’ zakon: Zašto se Unija boji da posjetiteljima ne ‘pojedete’ sve kolačiće?

Ukoliko ste se nadali da su ulaskom u Europsku uniju zbog suludih zakona o veličini rajčica, dužini tikvica i zakrivljenosti banana pogođeni samo ratari, trebali biste ozbiljnije obratiti pažnju na europsku Direktivu o privatnosti i elektroničkim komunikacijama, poznatiju kao Zakon EU o web "kolačićima" (EU Cookie Law).

cookies_cookieUkoliko ste se nadali da su ulaskom u Europsku uniju zbog suludih zakona o veličini rajčica, dužini tikvica i zakrivljenosti banana pogođeni samo ratari, trebali biste ozbiljnije obratiti pažnju na europsku Direktivu o privatnosti i elektroničkim komunikacijama, poznatiju kao Zakon EU o web “kolačićima” (EU Cookie Law).

Što je Zakon EU o web “kolačićima”?

Zakon EU o web “kolačićima” kolokvijalni je naziv za EU direktivu donesenu kako bi se zaštitila privatnost posjetitelja internetskih stranica. Cilj direktive je osvijestiti korisnike o načinima na koji web stranice prikupljaju osobne podatke, kao i o mogućnostima pristanka na njihovu razmjenu. Ona sama po sebi nije zakon, ali je dokument na temelju kojega svaka zemlja članica može definirati svoje zakone o pristanku korisnika za ubacivanjem internetskih kolačića.

Kolačići su termin skovan još 1994. za komadić podataka koji se sprema unutar web pretraživača dok korisnik surfa web stranicom. Dizajnirani su kako bi omogućili mnoge korisne funkcije, poput autentifikacije korisnika, spremanja postavki, vođenja statistike o posjećenosti, preciznijeg ciljanja oglasa i ostalog. Iako nisu štetni, niti mogu nositi viruse, mogu se upotrijebiti za praćenje vašeg kretanja po webu.

Osim za kolačiće, pravila vrijede i za ostale tehnologije korištene za spremanje podataka u internetskom pregledniku, kao što su HTML5 Local Storage ili Flash.

Na koga se Zakon sve odnosi?

Informacije dostupne na webu u pogledu ovog zakona često su kontradiktorne, ali uglavnom postoji konsenzus da pravila vrijede ukoliko:

  • imate stranicu na poslužitelju u nekoj od zemalja EU;
  • imate stranicu na poslužitelju izvan EU, ali usmjeren posjetiteljima EU (destinacijske stranice ili sadržaj prilagođen pristupu iz neke od zemalja EU, npr. Njemačkoj);
  • imate mobilnu aplikaciju koju nudite u nekoj od europskih trgovinama aplikacijama.

cookies_wanted

Kako biste uskladiti svoju web stranicu s propisima Europske Unije, trebali biste se napraviti sljedeće:

  • Osvježiti stranicu s uvjetima privatnosti kako biste informirali posjetitelje o načinu na koji koristite kolačiće.
  • Upitati posjetitelja za dozvolu korištenja kolačića. U nekim je državama, npr. u UK, umjesto eksplicitne potvrde dovoljan i implicitni pristanak, tj. obavijest da se na stranici kolačići koriste (primjer: www.ico.org.uk).
  • Obavijest nije potrebno prikazivati ukoliko kolačiće koristite samo za spremanje informacija nužnih za funkcioniranje stranice, poput login informacija ili proizvoda u košarici.
  • Ukoliko kolačiće koristite za neesencijalne potrebe, poput praćenja statistike ili kontekstualnog oglašavanja, obavijest je potrebno prikazati, odnosno zatražiti dozvolu korisnika.

Provodi li se EU zakon u Hrvatskoj?

U Hrvatskoj su odredbe direktive ugrađene u Zakon o elektroničkim komunikacijama još 10. kolovoza 2011. U članku 97. spomenutog Zakona stoji:

Korištenje elektroničkih komunikacijskih mreža za pohranu podataka ili za pristup već pohranjenim podacima u terminalnoj opremi pretplatnika ili korisnika usluga dopušteno je samo u slučaju kada je taj pretplatnik ili korisnik usluga dao svoju privolu, nakon što je dobio jasnu i potpunu obavijest u skladu s posebnim propisima o zaštiti osobnih podataka, i to osobito o svrhama obrade podataka. Time se ne može spriječiti tehnička pohrana podataka ili pristup podacima isključivo u svrhu obavljanja prijenosa komunikacija putem elektroničke komunikacijske mreže, ili, ako je to nužno, radi pružanja usluga informacijskog društva na izričit zahtjev pretplatnika ili korisnika usluga.

cookies_cat

Zakon o izmjenama i dopunama potaknuo je u tom trenutku raspravu među domaćim web profesionalcima o samoj nedorečenosti domaćeg zakonodavstva. Raspravu je Toni Đugum sažeo u svom članku Gorak (okus) web kolačića, savjetujući vlasnicima internetskih stranica da se strpe dok se preciznije ne odredi što se smije, a što ne. Vlada je u međuvremenu putem Twittera u svom odgovoru Lili Rodić, Viboru Cipanu i Ivanu Nikoliću objavila dodatno objašnjenje nadležnog ministarstva po kojem se ipak čini da, ukoliko želite svoju stranicu uskladiti sa Zakonom, ipak korisnike trebate pitati za dozvolu korištenja kolačića.

Umjesto zaključka…

Kao i uvijek kod novih zakona, ostaje pitanje njihovog smisla. Ne možemo se ne zapitati: Ima li ikakve svrhe obavještavati korisnika kako stranica koju posjećuje koristi kolačiće, kad je očito da je obavijest namijenjena upravo onima koji o kolačićima pojma nemaju?

Usprkos povećim kaznama za nepridržavanje zakona (u Velikoj Britaniji kazna može iznositi i do pola milijuna funti), većina europskih web stranica još uvijek nije uskladila funkcionalnost s novim propisima zaštite privatnosti. Planirate li uskladiti svoju?

ponuda

Komentari

  1. Vladimir

    Vladimir

    26. 07. 2013. u 4:00 pm Odgovori

    To sam primjetio da mi iskače na sve više stranica i prilično je iritantno. Pa moderne stranice ne mogu funkcionirati bez cookiea.
    Upravo naletio na jednoj domaćoj stranici kao pita da li želiš kolačiće, ali već učita bez pitanja:
    – gemius
    – google analytics
    – google ads
    – facebook
    – i lokalni ajax post na /stats/ gdje šalje hrpu nekih kriptiranih podataka

    idem ih tužiti!

    Uostalom, postoji vrlo jednostavno rješenje koje mora biti inicirano od strane korisnika: inkognito iliti private window.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Internet marketing

Kako je #PitaZaDvije Mlinaru i agenciji ReRoot donijela internetsku slavu (i kupce)

Osječka agencija ReRoot bavi se gotovo svim digitalnim vještinama; uključujući i memove, a njima možete zahvaliti za krumpirušu od dvije kune u Mlinaru.

Kolumna

Zašto bi svakom marketingašu trebalo biti važno što sam 7 sati proveo na računalu – simulirajući sastavljanje računala

Dobrodošli u prvi serijal o simulacijskim igrama u Hrvatskoj (zapravo, igdje) u kojem ja, Ivan, govorim ozbiljne stvari o igrama za koje vi mislite da su glupe i nezanimljive.

Društvene mreže

Facebook i njegova “obitelj aplikacija” bit će s nama i idućih 15 godina

Facebook danas slavi 15. rođendan, a iako su mu posljednji dani, tjedni, mjeseci popunjeni skandalima povezanima s upravljanjem privatnim podatcima svojih korisnika, njegov rekordan prihod pokazuje kako ništa od toga nije bitno.

Što ste propustili

Novost

Nastavlja se rast jednog od rijetkih domaćih esport turnira; CSadria Clan Championship igra se za 30.000 kuna

CSAdria Clan Championship ulazi u svoju treću sezonu i donosi veći nagradni fond i priliku za gledanje ponajboljeg regionalnog Counter Strikea.

Intervju

Brendovi izvan gaminga ulažu milijune u esport. Gdje su prilike za regiju saznajemo od vodeće analitičke tvrtke.

Kako se brendovi snalaze u esportu i zašto i najveće svjetske tvrtke odlučuju investirati u igre? Odgovore znaju u Newzoo, najpoznatijoj tvrtki za analizu gaming i esport tržišta.

Intervju

Nakon 20. izdanja WordPressa meetupa: Kako unaprijediti jedan od najstarijih meetupa u Hrvatskoj?

WordPress Meetup jedan je od najdugovječnijih meetupa u Hrvatskoj koji već broji svoje 21. izdanje, a s novim vodstvom stižu i novi planovi za buduća.

Startupi i poslovanje

Blockchain from the Bloc(k) podcast: Stiže 2. epizoda o osnovama blockchain tehnologije!

Što je to blockchain tehnologija i koje mogućnosti otvara? Više saznajte od Ivana i Luke u drugoj epizodi Blockchain from the Bloc(k) podcasta.

Internet marketing

Zabrinjavajuće je (a možda i protuzakonito) što nam domaći ‘influenceri’ promoviraju upitne kredite

“Influencanje” je postao pravi biznis, a pravi znak za to je to što dio njih već mjesecima na Instagramu reklamira - kredite. I to od internetske banke s Malte. Zabrinjavajuće je to, a možda i ne baš u skladu sa zakonima, iz više razloga. Na um mi, na prvu, padaju tri.

Intervju

DOTA PIT stiže u Split: Splićanima bi najveći regionalni esport turnir trebao biti važan kao ULTRA

U Splitu se ovog travnja održava 300.000 dolara vrijedan esport turnir koji može postati jedan od važnih brendova Dalmacije i Hrvatske općenito.