EU 'Cookie' zakon: Zašto se Unija boji da posjetiteljima ne 'pojedete' sve kolačiće?

EU ‘Cookie’ zakon: Zašto se Unija boji da posjetiteljima ne ‘pojedete’ sve kolačiće?

Ukoliko ste se nadali da su ulaskom u Europsku uniju zbog suludih zakona o veličini rajčica, dužini tikvica i zakrivljenosti banana pogođeni samo ratari, trebali biste ozbiljnije obratiti pažnju na europsku Direktivu o privatnosti i elektroničkim komunikacijama, poznatiju kao Zakon EU o web "kolačićima" (EU Cookie Law).

cookies_cookieUkoliko ste se nadali da su ulaskom u Europsku uniju zbog suludih zakona o veličini rajčica, dužini tikvica i zakrivljenosti banana pogođeni samo ratari, trebali biste ozbiljnije obratiti pažnju na europsku Direktivu o privatnosti i elektroničkim komunikacijama, poznatiju kao Zakon EU o web “kolačićima” (EU Cookie Law).

Što je Zakon EU o web “kolačićima”?

Zakon EU o web “kolačićima” kolokvijalni je naziv za EU direktivu donesenu kako bi se zaštitila privatnost posjetitelja internetskih stranica. Cilj direktive je osvijestiti korisnike o načinima na koji web stranice prikupljaju osobne podatke, kao i o mogućnostima pristanka na njihovu razmjenu. Ona sama po sebi nije zakon, ali je dokument na temelju kojega svaka zemlja članica može definirati svoje zakone o pristanku korisnika za ubacivanjem internetskih kolačića.

Kolačići su termin skovan još 1994. za komadić podataka koji se sprema unutar web pretraživača dok korisnik surfa web stranicom. Dizajnirani su kako bi omogućili mnoge korisne funkcije, poput autentifikacije korisnika, spremanja postavki, vođenja statistike o posjećenosti, preciznijeg ciljanja oglasa i ostalog. Iako nisu štetni, niti mogu nositi viruse, mogu se upotrijebiti za praćenje vašeg kretanja po webu.

Osim za kolačiće, pravila vrijede i za ostale tehnologije korištene za spremanje podataka u internetskom pregledniku, kao što su HTML5 Local Storage ili Flash.

Na koga se Zakon sve odnosi?

Informacije dostupne na webu u pogledu ovog zakona često su kontradiktorne, ali uglavnom postoji konsenzus da pravila vrijede ukoliko:

  • imate stranicu na poslužitelju u nekoj od zemalja EU;
  • imate stranicu na poslužitelju izvan EU, ali usmjeren posjetiteljima EU (destinacijske stranice ili sadržaj prilagođen pristupu iz neke od zemalja EU, npr. Njemačkoj);
  • imate mobilnu aplikaciju koju nudite u nekoj od europskih trgovinama aplikacijama.

cookies_wanted

Kako biste uskladiti svoju web stranicu s propisima Europske Unije, trebali biste se napraviti sljedeće:

  • Osvježiti stranicu s uvjetima privatnosti kako biste informirali posjetitelje o načinu na koji koristite kolačiće.
  • Upitati posjetitelja za dozvolu korištenja kolačića. U nekim je državama, npr. u UK, umjesto eksplicitne potvrde dovoljan i implicitni pristanak, tj. obavijest da se na stranici kolačići koriste (primjer: www.ico.org.uk).
  • Obavijest nije potrebno prikazivati ukoliko kolačiće koristite samo za spremanje informacija nužnih za funkcioniranje stranice, poput login informacija ili proizvoda u košarici.
  • Ukoliko kolačiće koristite za neesencijalne potrebe, poput praćenja statistike ili kontekstualnog oglašavanja, obavijest je potrebno prikazati, odnosno zatražiti dozvolu korisnika.

Provodi li se EU zakon u Hrvatskoj?

U Hrvatskoj su odredbe direktive ugrađene u Zakon o elektroničkim komunikacijama još 10. kolovoza 2011. U članku 97. spomenutog Zakona stoji:

Korištenje elektroničkih komunikacijskih mreža za pohranu podataka ili za pristup već pohranjenim podacima u terminalnoj opremi pretplatnika ili korisnika usluga dopušteno je samo u slučaju kada je taj pretplatnik ili korisnik usluga dao svoju privolu, nakon što je dobio jasnu i potpunu obavijest u skladu s posebnim propisima o zaštiti osobnih podataka, i to osobito o svrhama obrade podataka. Time se ne može spriječiti tehnička pohrana podataka ili pristup podacima isključivo u svrhu obavljanja prijenosa komunikacija putem elektroničke komunikacijske mreže, ili, ako je to nužno, radi pružanja usluga informacijskog društva na izričit zahtjev pretplatnika ili korisnika usluga.

cookies_cat

Zakon o izmjenama i dopunama potaknuo je u tom trenutku raspravu među domaćim web profesionalcima o samoj nedorečenosti domaćeg zakonodavstva. Raspravu je Toni Đugum sažeo u svom članku Gorak (okus) web kolačića, savjetujući vlasnicima internetskih stranica da se strpe dok se preciznije ne odredi što se smije, a što ne. Vlada je u međuvremenu putem Twittera u svom odgovoru Lili Rodić, Viboru Cipanu i Ivanu Nikoliću objavila dodatno objašnjenje nadležnog ministarstva po kojem se ipak čini da, ukoliko želite svoju stranicu uskladiti sa Zakonom, ipak korisnike trebate pitati za dozvolu korištenja kolačića.

Umjesto zaključka…

Kao i uvijek kod novih zakona, ostaje pitanje njihovog smisla. Ne možemo se ne zapitati: Ima li ikakve svrhe obavještavati korisnika kako stranica koju posjećuje koristi kolačiće, kad je očito da je obavijest namijenjena upravo onima koji o kolačićima pojma nemaju?

Usprkos povećim kaznama za nepridržavanje zakona (u Velikoj Britaniji kazna može iznositi i do pola milijuna funti), većina europskih web stranica još uvijek nije uskladila funkcionalnost s novim propisima zaštite privatnosti. Planirate li uskladiti svoju?

ponuda

Komentari

  1. Vladimir

    Vladimir

    26. 07. 2013. u 4:00 pm Odgovori

    To sam primjetio da mi iskače na sve više stranica i prilično je iritantno. Pa moderne stranice ne mogu funkcionirati bez cookiea.
    Upravo naletio na jednoj domaćoj stranici kao pita da li želiš kolačiće, ali već učita bez pitanja:
    – gemius
    – google analytics
    – google ads
    – facebook
    – i lokalni ajax post na /stats/ gdje šalje hrpu nekih kriptiranih podataka

    idem ih tužiti!

    Uostalom, postoji vrlo jednostavno rješenje koje mora biti inicirano od strane korisnika: inkognito iliti private window.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Analiza

Telekom Bankarstvo: Zabi prosječna bankarska aplikacija, HT-u dodatan izvor prihoda

Telekom bankarstvo Hrvatskog telekoma i Zagrebačke banke ne pruža kvalitetnije korisničko iskustvo ni od hrvatskih konkurenata ni od Revoluta, ali najavljuje agresivnu marketinšku kampanju kakvu prosječna banka ne bi pokrenula.

Startupi i poslovanje

Ne uništavaju paušalni obrti IT industriju, već ogromna davanja na plaće

O problematici paušalnih obrta u IT industriji već se dugo govori tiho, a od ovog vikenda i glasno. No čini se da dobar dio rasprave, koja je buknula preko vikenda, ali i budućih poreznih promjena, koje nas očekuju iduće godine, idu u krivom smjeru - prema jačem oporezovanju samostalnog rada, a ne rasterećenju nesamostalnog, odnosno plaća.

Startupi i poslovanje

Dati otkaz zaposleniku u mješovitoj stvarnosti dobar je PR, ali XR doista pomaže razvoju mekih vještina

Zamislite dan kad svojim zaposlenicima nećete plaćati tečajeve već će te ih poslati u susjednu sobu da prođu simulaciju - taj dan mogao bi biti veoma blizu, a evo i što od njega očekivati.

Što ste propustili

Internet marketing

Kovačević, Vrdoljak, Ackermann i Brkan na WMF-u otkrivaju zadnjih 10 godina digitalnog marketinga

Kako je izgledao digitalni sektor prije deset godina i kako se u njemu dan danas snalaze neki od najpoznatijih digitalaca saznat ćemo ove subote na Weekend Media Festivalu.

Startupi i poslovanje

Hubbig Dragane Lipovac kreće u nove pobjede s milijunskom investicijom i novom savjetnicom

Bili vi mali ili veliki uvoznik, naručivali iz Kine ili SAD-a, Hubbig vam može olakšati život, a da to ovom mladom startupu ide dobro potvrdila je i nedavna milijunska investicija koju je orkestrirala Monika Mikac, bivša operativna direktorica u Rimac Automobilima.

Startupi i poslovanje

Paušalci, prikriveni rad opet nije dobro definiran u Općem poreznom zakonu, uključite se u e-Savjetovanje!

Prema trenutnom prijedlogu izmjena Općeg poreznog zakona, koji bi trebao stupiti na snagu 1. 1. 2020., i dalje nije dovoljno jasno definirana razlika između samostalnog i nesamostalnog rada, što bi se moglo obiti o glavu paušalnim obrtnicima i tvrtkama koje ih angažiraju.

Intervju

Tko to zna sa softverom, dobro zarađuje i utječe na velike sustave? IT Konzultant!

Kao što mnogi bježe od matematike i STEM-ovci nerijetko bježe od "mekih vještina", no upravo se u tom spoju kriju odlične karijerne opcije. Kako ispolirati te vještine učimo od FER-ovca, dugogodišnjeg konzultanta i danas direktora, mStartovog Emina Subašića.

Tehnologija

Programeri u prosjeku zarađuju 10.000 kuna, najbolje su plaćeni iOS developeri

Stigli su nam novi rezultati ankete Tomislava Grubišića o plaćama developera u Hrvatskoj za 2019. godinu, donosimo pregled najzanimljivijih podataka na osnovu tehnologija i godina iskustva.

Startupi i poslovanje

Ne uništavaju paušalni obrti IT industriju, već ogromna davanja na plaće

O problematici paušalnih obrta u IT industriji već se dugo govori tiho, a od ovog vikenda i glasno. No čini se da dobar dio rasprave, koja je buknula preko vikenda, ali i budućih poreznih promjena, koje nas očekuju iduće godine, idu u krivom smjeru - prema jačem oporezovanju samostalnog rada, a ne rasterećenju nesamostalnog, odnosno plaća.