EU 'Cookie' zakon: Zašto se Unija boji da posjetiteljima ne 'pojedete' sve kolačiće?

EU ‘Cookie’ zakon: Zašto se Unija boji da posjetiteljima ne ‘pojedete’ sve kolačiće?

Ukoliko ste se nadali da su ulaskom u Europsku uniju zbog suludih zakona o veličini rajčica, dužini tikvica i zakrivljenosti banana pogođeni samo ratari, trebali biste ozbiljnije obratiti pažnju na europsku Direktivu o privatnosti i elektroničkim komunikacijama, poznatiju kao Zakon EU o web "kolačićima" (EU Cookie Law).

cookies_cookieUkoliko ste se nadali da su ulaskom u Europsku uniju zbog suludih zakona o veličini rajčica, dužini tikvica i zakrivljenosti banana pogođeni samo ratari, trebali biste ozbiljnije obratiti pažnju na europsku Direktivu o privatnosti i elektroničkim komunikacijama, poznatiju kao Zakon EU o web “kolačićima” (EU Cookie Law).

Što je Zakon EU o web “kolačićima”?

Zakon EU o web “kolačićima” kolokvijalni je naziv za EU direktivu donesenu kako bi se zaštitila privatnost posjetitelja internetskih stranica. Cilj direktive je osvijestiti korisnike o načinima na koji web stranice prikupljaju osobne podatke, kao i o mogućnostima pristanka na njihovu razmjenu. Ona sama po sebi nije zakon, ali je dokument na temelju kojega svaka zemlja članica može definirati svoje zakone o pristanku korisnika za ubacivanjem internetskih kolačića.

Kolačići su termin skovan još 1994. za komadić podataka koji se sprema unutar web pretraživača dok korisnik surfa web stranicom. Dizajnirani su kako bi omogućili mnoge korisne funkcije, poput autentifikacije korisnika, spremanja postavki, vođenja statistike o posjećenosti, preciznijeg ciljanja oglasa i ostalog. Iako nisu štetni, niti mogu nositi viruse, mogu se upotrijebiti za praćenje vašeg kretanja po webu.

Osim za kolačiće, pravila vrijede i za ostale tehnologije korištene za spremanje podataka u internetskom pregledniku, kao što su HTML5 Local Storage ili Flash.

Na koga se Zakon sve odnosi?

Informacije dostupne na webu u pogledu ovog zakona često su kontradiktorne, ali uglavnom postoji konsenzus da pravila vrijede ukoliko:

  • imate stranicu na poslužitelju u nekoj od zemalja EU;
  • imate stranicu na poslužitelju izvan EU, ali usmjeren posjetiteljima EU (destinacijske stranice ili sadržaj prilagođen pristupu iz neke od zemalja EU, npr. Njemačkoj);
  • imate mobilnu aplikaciju koju nudite u nekoj od europskih trgovinama aplikacijama.

cookies_wanted

Kako biste uskladiti svoju web stranicu s propisima Europske Unije, trebali biste se napraviti sljedeće:

  • Osvježiti stranicu s uvjetima privatnosti kako biste informirali posjetitelje o načinu na koji koristite kolačiće.
  • Upitati posjetitelja za dozvolu korištenja kolačića. U nekim je državama, npr. u UK, umjesto eksplicitne potvrde dovoljan i implicitni pristanak, tj. obavijest da se na stranici kolačići koriste (primjer: www.ico.org.uk).
  • Obavijest nije potrebno prikazivati ukoliko kolačiće koristite samo za spremanje informacija nužnih za funkcioniranje stranice, poput login informacija ili proizvoda u košarici.
  • Ukoliko kolačiće koristite za neesencijalne potrebe, poput praćenja statistike ili kontekstualnog oglašavanja, obavijest je potrebno prikazati, odnosno zatražiti dozvolu korisnika.

Provodi li se EU zakon u Hrvatskoj?

U Hrvatskoj su odredbe direktive ugrađene u Zakon o elektroničkim komunikacijama još 10. kolovoza 2011. U članku 97. spomenutog Zakona stoji:

Korištenje elektroničkih komunikacijskih mreža za pohranu podataka ili za pristup već pohranjenim podacima u terminalnoj opremi pretplatnika ili korisnika usluga dopušteno je samo u slučaju kada je taj pretplatnik ili korisnik usluga dao svoju privolu, nakon što je dobio jasnu i potpunu obavijest u skladu s posebnim propisima o zaštiti osobnih podataka, i to osobito o svrhama obrade podataka. Time se ne može spriječiti tehnička pohrana podataka ili pristup podacima isključivo u svrhu obavljanja prijenosa komunikacija putem elektroničke komunikacijske mreže, ili, ako je to nužno, radi pružanja usluga informacijskog društva na izričit zahtjev pretplatnika ili korisnika usluga.

cookies_cat

Zakon o izmjenama i dopunama potaknuo je u tom trenutku raspravu među domaćim web profesionalcima o samoj nedorečenosti domaćeg zakonodavstva. Raspravu je Toni Đugum sažeo u svom članku Gorak (okus) web kolačića, savjetujući vlasnicima internetskih stranica da se strpe dok se preciznije ne odredi što se smije, a što ne. Vlada je u međuvremenu putem Twittera u svom odgovoru Lili Rodić, Viboru Cipanu i Ivanu Nikoliću objavila dodatno objašnjenje nadležnog ministarstva po kojem se ipak čini da, ukoliko želite svoju stranicu uskladiti sa Zakonom, ipak korisnike trebate pitati za dozvolu korištenja kolačića.

Umjesto zaključka…

Kao i uvijek kod novih zakona, ostaje pitanje njihovog smisla. Ne možemo se ne zapitati: Ima li ikakve svrhe obavještavati korisnika kako stranica koju posjećuje koristi kolačiće, kad je očito da je obavijest namijenjena upravo onima koji o kolačićima pojma nemaju?

Usprkos povećim kaznama za nepridržavanje zakona (u Velikoj Britaniji kazna može iznositi i do pola milijuna funti), većina europskih web stranica još uvijek nije uskladila funkcionalnost s novim propisima zaštite privatnosti. Planirate li uskladiti svoju?

Komentari

  1. Vladimir

    Vladimir

    26. 07. 2013. u 4:00 pm Odgovori

    To sam primjetio da mi iskače na sve više stranica i prilično je iritantno. Pa moderne stranice ne mogu funkcionirati bez cookiea.
    Upravo naletio na jednoj domaćoj stranici kao pita da li želiš kolačiće, ali već učita bez pitanja:
    – gemius
    – google analytics
    – google ads
    – facebook
    – i lokalni ajax post na /stats/ gdje šalje hrpu nekih kriptiranih podataka

    idem ih tužiti!

    Uostalom, postoji vrlo jednostavno rješenje koje mora biti inicirano od strane korisnika: inkognito iliti private window.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Saša Fišter platformom Sliceer planira dobiti gem, set i meč digitalizacije teniskih klubova

Aplikacija za digitaliziranje teniskih klubova i gemifikaciju igranja tenisa Sliceer danas ima više od 1400 aktivnih korisnika koji putem nje organiziranju mečeve i turnire.

Društvene mreže

Treći svjetski rat borit će se… influencer marketingom (pa i u Hrvatskoj)

Dok se pitamo koliko će eskalirati #blacklivesmatter prosvjedi u SAD-u, jedno je sigurno: Influenceri koje prate Millenials i Gen Z bit će oružje propagande svih uključenih strana!

Tehnologija

Kako otvoriti webshop? Važan korak je odabir platforme – što nudi WooCommerce?

Došla je pandemija i odjednom vam je pokretanje web trgovine postalo glavni prioritet? Važna odluka koja vas čeka je odabir platforme na temelju koje ćete napraviti svoje eCommerce carstvo. U moru alata čudnih imena, jedan iskače više od drugih - WooCommerce.

Što ste propustili

Izvještaj

FOI, Neuralab, Infobip i Flow and Form na Digitalnoj karijeri: “Dobar mentor će vam pomoći 10%, ne više”

Na jučerašnjem online izdanju Digitalne karijere govorilo se o krizi, praksama, mentorstvu i - pisanju.

Startupi i poslovanje

Hrvatski Farseer, pobjednik Podima, planira postati Excel na steroidima

Promiče li se na obzoru još jedan uspješan domaći SaaS? Farseer je aplikacija za financijsko planiranje koja ubrzano izrasta u Excel na steroidima i pobire nagrade u inozemstvu.

Startupi i poslovanje

Ruski gaming div Playrix akvizirao hrvatski Cateia Games

Hrvatska game dev scena, a posebno Cateia Games, dobiva ozbiljno pojačanje ulaskom ruskog diva, Playrixa na domaće tržište. Hrvatska podružnica upogonjena domaćim stručnjacima već radi na novom naslovu.

Kultura 2.0

Treniranje od doma: Najisplativija dugoročna investicija u vašem sjedilačkom životu

Kao i svako zlo, koronavirus nam je donio i nešto dobro – svjesnost o važnosti redovite tjelesne aktivnosti i njenog utjecaja na snažan imunitet. Jeste li razmišljali o opremanju kućnog gyma?

Startupi i poslovanje

Jan de Jong, splitski zet i poduzetnik: Uvijek jednim okom gledam na Nizozemsku, ali ideje primjenjujem u Hrvatskoj

Iako smo svi naviknuli na loše vijesti o odlasku ljudi iz Hrvatske, uvijek je lijepo saznati za obrnute situacije. Nema boljeg primjera od Nizozemca koji je kao student pokrenuo biznis i zaposlio 35 ljudi tijekom prve godine života u Hrvatskoj.

Intervju

Zašto smo angažirali virtualnog asistenta, iako to nismo planirali?

Krajem 2019. tražili smo novu osobu koja će se pridružiti našem timu, a koja će biti zadužena za administraciju. Kako smo manja tvrtka, nismo imali potrebu za zapošljavanjem takve osobe na puno radno vrijeme, stoga smo se nadali da ćemo naći nekoga tko bi bio voljan raditi pola radnog vremena.