Što poželjni poslodavci rade drugačije? Poslušali smo iskustva 6 domaćih tvrtki

Što poželjni poslodavci rade drugačije? Poslušali smo iskustva 6 domaćih tvrtki

Više od 150 sudionika skupilo se u srijedu na konferenciji istovjetnog naziva kako bi u potražili odgovore na ta pitanja, a možda i postali poslodavci iz naslova.

Statistike su ovakve: U radno sposobnom stanovništvu Hrvatske, njih 45,7% je zaposleno, 5,3% je nezaposleno, dok je 49% ekonomski neaktivno. Ako se prisjetimo koliki je mali postotak visokoobrazovanih, koliko ih se svake godine odseli, koliko je teško zaposliti stranog državljanina i koliko ljudi ima iskustva u specijaliziranim ulogama kakve traži dobar dio poslodavaca, onda znate i koliko je gusta tržišna utakmica za najbolje talente… ili talente uopće.

Na konferenciji koju su zajedno organizirali TalentLyft, Netokracija i Algebra okupili smo predavače i paneliste koji su podijelili svoje napore da budu, postanu ili ostanu poželjan poslodavac. Ovo je ono što rade drukčije.

Foreo: Tradicionalni HR alati na drukčiji način

Krešimir Strahonja

Ova tvrtka, koja se bavi prodajom gadgeta za njegu lica i zubi, ima sjedište u Švedskoj, među ostalima, ured u Zagrebu, te vrlo internacionalni tim koji se ne dobije uvijek priliku upoznati licem u lice.

Foreova Iva Međugorac ispričala nam kako Foreo modernizira uobičajene HR aktivnosti. Kako bi osigurali da se zaposlenici koji ne dijele urede, pa čak ni zemlje u kojima i iz kojih rade, interne komunikacije su im iznimno bitne. Osim bloga, na kojem se redovito predstavljaju zaposlenici u rubrici Employee Spotlight, preuzeli su i skoro zaboravljenu praksu velikih korporacija – tiskani glasnik, Foreo International Times, koji u uvelike milenijalskoj tvrtki ima potpuno novi šarm.

No jedna od meni najzanimljivijih praksi je što Foreovi HR-ovci nisu internacionalni tim shvatili samo kao izazov, već i prednost koju su itekako iskoristili. Tako jedanput tjedno imaju nastavu stranih jezika koju vode sami zaposlenici – izvorni govornici.

A što se tiče zapošljavanja, i tu su se odlučili poigrati s tradicionalnim kampanjama u kojima zaposlenici pričaju o prednostima rada, a ova anti-kampanja priskrbila im je 30% više prijava:

Nanobit: Ne tražite pozicije, nego ljude

Naše tržište rada je malo, a još je manje ako se bavite gamingom, istaknula je Nanobitova Ana Spasojević dok je prepričavala sljedeći scenarij:

Mi se bavimo gamingom. Mobile gamingom. Casual mobile gamingom. Free-to-play casual mobile gamingom. I oglašavamo pozicije kao što su “Story Director”.

Što se dogodi kad tražite Story Directora? Dobijete prijave direktora prodaje, direktora nabave, direktora proizvodnje, ali ne i nekoga tko može voditi tim od 12 ljudi kroz kreiranje priče za mobilne igre, definirati ton, režirati igru – što je Nanobit zapravo tražio. Šanse da ćete naći nekoga tko ima iskustva na ovoj poziciji u Hrvatskoj gotovo su nikakve, pa je Nanobitov HR tim izvukao glavnu karakteristiku koju je smatrao da osoba za ovu poziciju treba imati:

Ne samo da su našli pravu osobu za posao, pronašli su ih četiri i pridružili svom timu.

Bayer: Za svježe ideje trebaju i svježi umovi i novi projekti

Bayer znamo ili po lijekovima koje proizvodi, proizvodima za kućne ljubimce ili za poljoprivredu. I zasigurno nitko nikad nije rekao “Kako ne bih znao Bayer, oni se bave razvojem aplikacija!” No, upravo se to odvijalo u posljednjih godinu dana uz pomoć agencije ENTG, čija je osnivačica Ida Pandur predstavila projekt Spot.One, web platformu za studentske poslove.

Kako je došlo do toga da Bayer radi vlastitu platformu? Shvatili su da njima samima studenti ne trebaju samo za povremene posliće, već i da donesu svježu perspektivu i ideje. Tako su se odvažili na razvoj platforme Spot.One, a sam projekt, netipičan za Bayer, potaknuo je ostatak tima u Hrvatskoj i BiH da razmišljaju na drukčiji način, rekla je Ida:

U ovaj projekt, koji im je bio nov, uključili su se svi, svi su željeli znati kako napreduje, kako ide proces razvoja, naučili su nešto novo i dobili inovacijski mindset jer su se upustili u nešto potpuno drukčije.

Addiko: Marketing i HR trebaju raditi zajedno

Jedan od problema s kojima se suočavamo mi u medijima, koji surađujemo s marketinškim i HR odjelima, je činjenica da se, kako je na konferenciji rekao naš Ivan Brezak Brkan, ne zna tko pije tko plaća – i tko što želi. Marketing i HR često ne surađuju jedni s drugima, do te mjere da marketing zakupljuje oglašavanje za employer branding, a HR ne zna ništa o tome, niti ima priliku komunicirati svoje želje i potrebe.

Marina Grabar-Giljević ispričala nam je kako su doskočili tome, iako njihov pristup neće biti svima primjenjiv, jer je Addiko imao tu dobru i lošu sreću da je morao iz korijena promijeniti brend:

Mi smo morali stvoriti cijeli novi brend i potpuno se odmaknuti od starog, osmisliti kakva banka želimo biti, koji će nam biti pristup, koje digitalne proizvode želimo nuditi. Cijeli brending kompanije krenuo “from the top” i nastavio se u području employer brenda. Odlučili smo da želimo biti banka koja jasno komunicira i to se odrazilo i na naš pristup zapošljavanju.

Pevec: Treba vam samo jedan uspješan projekt

Sve to zvuči super, novi projekti, glasnici, anti-kampanje, ali kako nagovoriti upravu da vam sve to ne samo odobri, nego i financira? Pevec je tvrtka koja je itekako puno uložila u svoj imidž kao poslodavca i preokrenula ga iz temelja – dapače, imaju dediciranu osobu upravo za employer branding.

Kako su im to sve odobrili? Pa, kako kaže Andrea Tomšić, inzistirali su na svojim projektima dok uprava nije odlučila zažmiriti na jedno oko i dopustiti im da isprobaju jedan od njih. Kad su dobili prve rezultate – i to pozitivne rezultate – dobili su zeleno svjetlo za dalje. No to je tek početak, upozorava Andrea:

Jedna od naših vrijednosti je dosljednost. Možemo na internetske stranice napisati što god želimo, ali ako to ne živimo u praksi i ako naši zaposlenici naše vrijednosti ne potvrđuju svakodnevno nismo ništa napravili. Ne vidimo to kao trošak, nego ulaganje. Vidimo rezultate ulaganja u ljude i u kandidate.

Algebra: Hajde da u budućnosti dio EB-a bude transparentnost

A što bismo mogli očekivati u budućnosti? Time se pozabavila Algebrina Ines Bezjak Kožnjak, koja je pozvala na transparentnost koja nije samo buzzword:

Nadam se da ćemo u budućnosti vidjeti da se kompanije malo otvore. Zašto ne bismo u budućnosti otvoreno pričali o svojim izazovima? Problemima koje tek trebamo riješiti? Možda bismo tako zapravo privukli “problem solvere”.

Ines je svakako na dobrom tragu, jer prema nedavno provedenom istraživanju, jedna od stavki na popisu razloga zbog kojih (novi) zaposlenici razmišljaju o promjeni posla je kada shvate da uvjeti u tvrtki nisu onakvi kakvi su bili u oglasu – možda je to lošija organizacija nego su očekivali ili manje prijateljska atmosfera no što su slike odavale. Ako se izazovi komuniciraju na početku, možda imate šansu privući ljude koji će vam ih pomoći riješiti, a nećete se morati suočavati s problemom razočaranih novozaposlenih.

“Google paket” je novi “stol za stolni tenis”

Usvojili neki od ovih savjeta ili ne, za kraj ću vam ostaviti misao iz uvodnog predavanja našeg Ivana Brezaka Brkana – nemojte si kao poslodavci dozvoliti da budete “kul” u svojoj glavi jer nudite zaposlenicima “Google paket” povlastica, čokoladice, kavu, čajeve i Xbox i ne obraćate pažnju na to što vaši zaposlenici zapravo žele. Jer Google paket nije najbolje što im možete ponuditi, nego ono što vam je bilo najjednostavnije za napraviti – a možete i trebate bolje.

ponuda

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Novost

Ni WiFi pojačivači vam ne pomažu? MESHtar pokriva svaki kut stana ili kuće, bez po muke.

Stabilan Wi-Fi je nevjerojatno teško postići, pogotovo ako imate nezgodan tlocrt prostorija ili više kvadrata. Srećom, postoje sustavi koji te probleme mogu zaobići.

Kultura 2.0

Treba li vam teta u Pošti pretvoriti Bitcoin u kune?

Hrvatska Pošta pokrenula je projekt mjenjačnica za kriptovalute u suradnji s tvrtkom Electrocoin i time može postati jedna od najprogresivnijih tvrtki u Hrvatskoj. Pitanje je - hoće li?

Tehnologija

Više od 100 inženjera Instituta RT-RK u Osijeku razvija softver za BMW, Audi i Mercedes

Tvrtka Institut RT-RK Osijek broji više od stotinu zaposlenika, a stalno su u potrazi za novim kadrom do kojeg uspješno dolaze stipendiranjem studenata u Osijeku.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Superbet akvizirao Axilis Brune Kovačića – Zagreb postaje inovacijski centar digitalnog klađenja

Bruno Kovačić za Netokraciju ekskluzivno otkriva kako je softversku agenciju koju je osnovao kao student preuzeo Superbet, a koji je nedavno osigurao 175 milijuna eura za širenje.

Startupi i poslovanje

Dati otkaz zaposleniku u mješovitoj stvarnosti dobar je PR, ali XR doista pomaže razvoju mekih vještina

Zamislite dan kad svojim zaposlenicima nećete plaćati tečajeve već će te ih poslati u susjednu sobu da prođu simulaciju - taj dan mogao bi biti veoma blizu, a evo i što od njega očekivati.

Intervju

Adriana Bandl, PMI: ‘Digitalnu transformaciju i CX treba demistificirati unutar same tvrtke’

Kako studij psihologije može pomoći u karijeri razvoja korisničkog iskustva i digitalne transformacije ispričala nam je Adriana Bandl iz tvrtke PMI.

Društvene mreže

Zašto neki i dalje dijele lančane statuse očito lažnog sadržaja na Facebooku?

Zašto su neki od nas brzoprsti, skloni dijeljenju lančanih Facebook statusa i poruka koje sadrže lažne informacije, kao što je to nedavno napravio direktor Hrvatske turističke zajednice? Iza svega stoji fenomen star koliko i čovječanstvo - iskonski strah.

Kultura 2.0

Što je za vas Instagram bez (broja) lajkova? Manji pritisak, bolji sadržaj

Instagram pomalo po svijetu povlači zavjesu svoje verzije bez lajkova, a dojmovi su i par mjeseci nakon još podijeljeni. Pa iako influenceri plaču jače – korisnici će biti oni na koje će promjena utjecati najviše.

Kultura 2.0

Jesu li video igre – u svijetu i u Hrvatskoj – umjetnost?

Ako je i limenka umjetnikovog izmeta umjetnost, zašto ne bi umjetnost bile i linije kodova uz prateću računalnu grafiku? Razmatrajući odabrane teorije umjetnosti istražujem mogu li se videoigre smatrati umjetnošću.