Što je zajedničko ljudima, čimpanzama i emotikonima?

Što je zajedničko ljudima, čimpanzama i emotikonima?

Iako se već po navici svako malo hvatamo jedne ili druge tipkovnice, društvene mreže ili servisa za dopisivanje i komunikaciju pisanim putem smatramo najnormalnijom stvari na svijetu, svjesni smo da slova nisu dovoljna. Već smo davno naučili- metodom pokušaja, pogreške i kojeg manjeg živčanog sloma zbog pogrešno protumačenog tona natipkanih riječi- da razmjena replika preko tipkovnica ima svoje nedostatke, no našli smo i načine kako da za to kompenziramo. Našli smo emotikone.

Ilustracija: dashburst.com
Ilustracija: dashburst.com

Iako se već po navici svako malo hvatamo jedne ili druge tipkovnice, društvene mreže ili servisa za dopisivanje, a komunikaciju pisanim putem smatramo najnormalnijom stvari na svijetu, svjesni smo da slova nisu dovoljna. Već smo davno naučili – metodom pokušaja, pogreške i kojeg manjeg živčanog sloma zbog pogrešno protumačenog tona natipkanih riječi – da razmjena replika preko tipkovnica ima svoje nedostatke, no našli smo i načine kako da za to kompenziramo.

Smajliji, emotikoni, emojiji i naljepnice sredstva su koja koristimo da emotivno obojimo vrlo bezbojne nizove slova na zaslonu, a koristimo ih pritom i iznimno velikodušno: tijekom 5 mjeseci u 2013. emojiji su na Twitteru, primjerice, korišteni 1,7 milijardi puta. Štoviše, (vrlo sofisticirana i nadasve znanstvena) istraživanja pokazuju kako će više od 80 posto ljudi posegnuti za emotikonima u pisanoj komunikaciji te biti zadovoljniji komunikacijskim iskustvom od onih koji to nisu učinili.

Starih se navika teško riješiti

Izrazi lica ne razlikuju se mnogo, čak ni kad je riječ o ljudima i gorilama
Izrazi lica ne razlikuju se mnogo, čak ni kad je riječ o ljudima i gorilama.

Veliko pitanje je naravno – zašto? A odgovor je prilično jednostavan. Tajna je u tome što je, koliko god se hvalili svojim evolucijskim napretkom, naš komunikacijski sustav vrlo nalik onom ostalih primata. Majmuni svih vrsta i veličina temelje svoju komunikaciju na vokalizaciji, gestikulaciji, izrazima lica, tjelesnim kretnjama i mirisu, a upravo isto radimo i mi. Dok komunikacija olfaktornim putem nije više naša jača strana, sve ostalo smatramo “neverbalnom komunikacijom” i vrlo bitnim dijelom svakodnevne interakcije s drugima.

No velik dio toga što smatramo “neverbalnom komunikacijom” instinktivan je i univerzalan, ne samo među ljudima već i ostalim primatima. Neovisno o kulturi iz koje potječu ili jeziku koji govore, ljudi mogu na licima drugih prepoznati neke osnovne emocije poput ljutnje, tuge, prijetnje, znatiželje ili uživanja. Zagledate li se pak u lice čimpanze, koje od vašeg dijeli 6 do 7 milijuna godina evolucije u različitim smjerovima, vrlo ćete lako s njega moći iščitati iste osjećaje.

Skoknimo sada par geoloških razdoblja unaprijed,  uzmimo u ruke mobitel i krenimo natipkati poruku – radnja koja nam je najprirodnija na svijetu. Pa ipak, iako nam se čini da smo navikli na ovakav način komunikacije i na crne riječi na bijelim ekranima, nekih se starijih navika teško otarasiti. Primjerice, nekoliko milijuna godina starih navika da dio značenja nečije poruke čitamo s lica osobe koja nam govori.

Ovdje očito ulaze u igru emotikoni (i sve varijacije na tu temu). Kao i naš izraz lica, oni uvelike utječu na način na koji percipiramo ono što nam je natipkano, emotivno  bojaju i pojačavaju poruku koju želimo poslati i, ništa manje bitno, naglašavaju kada nismo ozbiljni. Emotikonima se može savršeno dobro animirati glazbeni video i prenijeti kompleksni koncepti, poput života, ljubavi i smrti, kao što je to učinio eksperimentalni glazbenik Daniel Lopatin, poznat i kao Oneohtrix Point Never.

[vimeo]http://vimeo.com/82021800[/vimeo]

🙂 nije isto što i (-:

S jedne strane, emotikoni su dogovoreni, čitamo ih kao što čitamo riječi jer smo im naučili značenje – no nije tako sa svima. Istraživači na Sveučilištu Flinders u Australiji otkrili su kako neki emotikoni u našem mozgu aktiviraju dijelove zadužene za prepoznavanje lica, čak i kada je riječ tek o dvotočki i zagradi. Iako se ne aktiviraju u istoj mjeri kao kad gledate u drugu osobu, vaš će mozak 🙂 prepoznati kao lice, i još ktome nasmiješeno, potičući niz drugih reakcija koje će vas ostaviti nešto boljeg raspoloženja –  jer ipak svi volimo osmijehe.

No nije svejedno kako emotikon natipkate – dok će  vaš mozak 🙂 „prepoznati“ kao lice ( i shodno tome reagirati), (-: će ostati samo mrtva interpunkcija na zaslonu, a nije na odmet ni znati da grafički prikazi emotikona imaju snažniji utjecaj na raspoloženje od onih ispisanih znakovima, pokazuje drugo istraživanje.

Emotikoni utječu na naše raspoloženje čak i kada ih ne prepoznajemo kao ljudska lica (izvor: Things With Faces)
Emotikoni utječu na naše raspoloženje čak i kada ih ne prepoznajemo kao ljudska lica (izvor: Things With Faces)

Osim emocija, emotikoni se vežu i uz intimnost i ćešće ih koristimo s ljudima koje poznajemo no sa strancima, češće u pozitivnom, no u negativnom kontekstu , a mijenjamo njihovu upotrebu u skladu s društvenim kontekstom i komunikacijskim partnerom. To posebno vrijedi za muškarce, koji emotikone znatno manje koriste u komunikaciji jedan na jedan s istim spolom, no kada se društvo pomiješa u grupnim porukama emotikoni se opet dijele šakom i kapom. Implikacije toga ostavit ćemo na raspravu psiholozima.

Zašto toliko volimo i koristimo emotikone? Jednostavno, jer su oni naš mali evolucijski i emotivni hackjednostavan i efikasan način na koji uz tek nekoliko udaraca po tipkovnici možemo premostiti geografsku i emotivnu udaljenost i zadovoljiti milijune godina staru naviku. To zbilja nije loš pothvat za nekoliko  interpunkcijskih znakova. 😉

Komentari

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Tehnologija

Domaći ININ uz AI “opametio” održavanje cesta i očitavanje brojila u Slavonskom Brodu

Koristimo AI za filtere na Instagramu i razgovaramo s robotima svaki dan. Zašto onda ne bismo koristili umjetnu inteligenciju za bilježenje rupa na cesti? Tvrtka ININ mogla bi imati pravo rješenje.

Društvene mreže

Jeste li mislili da će 16 godina od osnivanja Facebooka na njemu najvažnije biti – grupe?

Pokretači i administratori otkrivaju mi kako su nastala stručna udruženja, pa i poslovna partnerstva, na temelju specijaliziranih Facebook - grupa.

Tehnologija

Podatkovna znanstvenica Ana Dumić otkriva kako su joj podaci spasili sina

Kad je njihovom sinu dijagnosticiran teži oblik epilepsije, Ana Dumić i njen suprug Goran odlučili su iskoristiti svoje znanje i vještine o podatkovnoj znanosti ne bi li otkrili okidače napadaja. Uspjeli su.

Što ste propustili

Kultura 2.0

Hrvati u posljednjih tjedan dana masone na portalima i društvenim mrežama spomenuli više od 6000 puta

Domaća internetska sfera posljednjih dana zaista puno priča o masonima. Komentari, članci i objave na društvenim mrežama vezani uz ovu temu ostvarili su čak 12 milijuna impresija.

Startupi i poslovanje

Potrebni koraci i obrasci: Kako zatvoriti paušalni obrt?

Nakon izmjena Općeg poreznog zakona mnogi su se paušalci našli u nezavidnoj poziciji. Nerijetki su se potom odlučili na zatvaranje obrta, ako i vi razmišljate - ovo su koraci koje trebate poduzeti.

Mobilno

Paniku oko koronavirusa iskoristili i brojni developeri; na Google Playu deseci (loših) aplikacija

Većina "coronavirus" aplikacija nije ni blizu kvaliteti, a služe kako bi kroz paniku "maznuli" po par tisuća skidanja.

Startupi i poslovanje

(Cro)AI ujedinjuje Microblink, Infobip i druge lidere tehnološke industrije u jednom cilju: AI naciji

Hrvatske trenutno nema na AI mapi svijeta. No, uz novoosnovanu udrugu CroAI, među čijim su se članovima našle tvrtke poput Infobipa, Microblinka, Poslovne Inteligencije i mnoge druge, ovdašnja IT zajednica napokon se može okupiti pod zajedničkim krovom kako bi ujedinjeno nastupala i to promijenila.

Intervju

Lude kombinacije hrvatskog CR4ZY-ja: prvo prodali tim, sad osnovali novi uz Ruse i Ukrajince

"CR4ZY je prodao tim", bile su riječi koje su odjekivale krajem prošle godine domaćim esportom, a iako se domaća organizacija sa sjedištem u Berlinu nije ugasila, mnogi su mislili kako se radi o početku kraja.

Tehnologija

Podatkovna znanstvenica Ana Dumić otkriva kako su joj podaci spasili sina

Kad je njihovom sinu dijagnosticiran teži oblik epilepsije, Ana Dumić i njen suprug Goran odlučili su iskoristiti svoje znanje i vještine o podatkovnoj znanosti ne bi li otkrili okidače napadaja. Uspjeli su.