Što je zajedničko ljudima, čimpanzama i emotikonima?

Što je zajedničko ljudima, čimpanzama i emotikonima?

Iako se već po navici svako malo hvatamo jedne ili druge tipkovnice, društvene mreže ili servisa za dopisivanje i komunikaciju pisanim putem smatramo najnormalnijom stvari na svijetu, svjesni smo da slova nisu dovoljna. Već smo davno naučili- metodom pokušaja, pogreške i kojeg manjeg živčanog sloma zbog pogrešno protumačenog tona natipkanih riječi- da razmjena replika preko tipkovnica ima svoje nedostatke, no našli smo i načine kako da za to kompenziramo. Našli smo emotikone.

Ilustracija: dashburst.com
Ilustracija: dashburst.com

Iako se već po navici svako malo hvatamo jedne ili druge tipkovnice, društvene mreže ili servisa za dopisivanje, a komunikaciju pisanim putem smatramo najnormalnijom stvari na svijetu, svjesni smo da slova nisu dovoljna. Već smo davno naučili – metodom pokušaja, pogreške i kojeg manjeg živčanog sloma zbog pogrešno protumačenog tona natipkanih riječi – da razmjena replika preko tipkovnica ima svoje nedostatke, no našli smo i načine kako da za to kompenziramo.

Smajliji, emotikoni, emojiji i naljepnice sredstva su koja koristimo da emotivno obojimo vrlo bezbojne nizove slova na zaslonu, a koristimo ih pritom i iznimno velikodušno: tijekom 5 mjeseci u 2013. emojiji su na Twitteru, primjerice, korišteni 1,7 milijardi puta. Štoviše, (vrlo sofisticirana i nadasve znanstvena) istraživanja pokazuju kako će više od 80 posto ljudi posegnuti za emotikonima u pisanoj komunikaciji te biti zadovoljniji komunikacijskim iskustvom od onih koji to nisu učinili.

Starih se navika teško riješiti

Izrazi lica ne razlikuju se mnogo, čak ni kad je riječ o ljudima i gorilama
Izrazi lica ne razlikuju se mnogo, čak ni kad je riječ o ljudima i gorilama.

Veliko pitanje je naravno – zašto? A odgovor je prilično jednostavan. Tajna je u tome što je, koliko god se hvalili svojim evolucijskim napretkom, naš komunikacijski sustav vrlo nalik onom ostalih primata. Majmuni svih vrsta i veličina temelje svoju komunikaciju na vokalizaciji, gestikulaciji, izrazima lica, tjelesnim kretnjama i mirisu, a upravo isto radimo i mi. Dok komunikacija olfaktornim putem nije više naša jača strana, sve ostalo smatramo “neverbalnom komunikacijom” i vrlo bitnim dijelom svakodnevne interakcije s drugima.

No velik dio toga što smatramo “neverbalnom komunikacijom” instinktivan je i univerzalan, ne samo među ljudima već i ostalim primatima. Neovisno o kulturi iz koje potječu ili jeziku koji govore, ljudi mogu na licima drugih prepoznati neke osnovne emocije poput ljutnje, tuge, prijetnje, znatiželje ili uživanja. Zagledate li se pak u lice čimpanze, koje od vašeg dijeli 6 do 7 milijuna godina evolucije u različitim smjerovima, vrlo ćete lako s njega moći iščitati iste osjećaje.

Skoknimo sada par geoloških razdoblja unaprijed,  uzmimo u ruke mobitel i krenimo natipkati poruku – radnja koja nam je najprirodnija na svijetu. Pa ipak, iako nam se čini da smo navikli na ovakav način komunikacije i na crne riječi na bijelim ekranima, nekih se starijih navika teško otarasiti. Primjerice, nekoliko milijuna godina starih navika da dio značenja nečije poruke čitamo s lica osobe koja nam govori.

Ovdje očito ulaze u igru emotikoni (i sve varijacije na tu temu). Kao i naš izraz lica, oni uvelike utječu na način na koji percipiramo ono što nam je natipkano, emotivno  bojaju i pojačavaju poruku koju želimo poslati i, ništa manje bitno, naglašavaju kada nismo ozbiljni. Emotikonima se može savršeno dobro animirati glazbeni video i prenijeti kompleksni koncepti, poput života, ljubavi i smrti, kao što je to učinio eksperimentalni glazbenik Daniel Lopatin, poznat i kao Oneohtrix Point Never.

[vimeo]http://vimeo.com/82021800[/vimeo]

🙂 nije isto što i (-:

S jedne strane, emotikoni su dogovoreni, čitamo ih kao što čitamo riječi jer smo im naučili značenje – no nije tako sa svima. Istraživači na Sveučilištu Flinders u Australiji otkrili su kako neki emotikoni u našem mozgu aktiviraju dijelove zadužene za prepoznavanje lica, čak i kada je riječ tek o dvotočki i zagradi. Iako se ne aktiviraju u istoj mjeri kao kad gledate u drugu osobu, vaš će mozak 🙂 prepoznati kao lice, i još ktome nasmiješeno, potičući niz drugih reakcija koje će vas ostaviti nešto boljeg raspoloženja –  jer ipak svi volimo osmijehe.

No nije svejedno kako emotikon natipkate – dok će  vaš mozak 🙂 „prepoznati“ kao lice ( i shodno tome reagirati), (-: će ostati samo mrtva interpunkcija na zaslonu, a nije na odmet ni znati da grafički prikazi emotikona imaju snažniji utjecaj na raspoloženje od onih ispisanih znakovima, pokazuje drugo istraživanje.

Emotikoni utječu na naše raspoloženje čak i kada ih ne prepoznajemo kao ljudska lica (izvor: Things With Faces)
Emotikoni utječu na naše raspoloženje čak i kada ih ne prepoznajemo kao ljudska lica (izvor: Things With Faces)

Osim emocija, emotikoni se vežu i uz intimnost i ćešće ih koristimo s ljudima koje poznajemo no sa strancima, češće u pozitivnom, no u negativnom kontekstu , a mijenjamo njihovu upotrebu u skladu s društvenim kontekstom i komunikacijskim partnerom. To posebno vrijedi za muškarce, koji emotikone znatno manje koriste u komunikaciji jedan na jedan s istim spolom, no kada se društvo pomiješa u grupnim porukama emotikoni se opet dijele šakom i kapom. Implikacije toga ostavit ćemo na raspravu psiholozima.

Zašto toliko volimo i koristimo emotikone? Jednostavno, jer su oni naš mali evolucijski i emotivni hackjednostavan i efikasan način na koji uz tek nekoliko udaraca po tipkovnici možemo premostiti geografsku i emotivnu udaljenost i zadovoljiti milijune godina staru naviku. To zbilja nije loš pothvat za nekoliko  interpunkcijskih znakova. 😉

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Tehnologija

Nove osobne iskaznice: Zbogom čitaču kartica, dobar dan biometriji

Iako su pametne osobne iskaznice u Hrvatsku stigle 2013., od danas nam je dostupna nova verzija s novim značajkama.

Digitalni mediji

Kroz 3 godine hrvatski mediji morat će odlučiti: Više oglašavanja ili naplata sadržaja!

2020. pamtit ćemo po mnogo toga, ali i po činjenici da je naplaćivanje online sadržaja u Hrvatskoj napokon ozbiljno krenulo, a kakva su iskustva nakon prvog razdoblja provođenja - otkrivamo u razgovoru s 24sata, Telegramom te Večernjim i Jutarnjim listom.

Tehnologija

Nakon Googleovog natječaja, cilj im je pomoći izgraditi 100.000 solarnih krovova u Hrvatskoj do 2030. godine!

Nije ni bitno isticati koliko je prelazak na solarnu energiju važan, ali tko na tome radi u Hrvatskoj? ZEZ odnosno Zelena energetska zadruga koja želi pomoći građanima u razvoju, investiranju i korištenju obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj, evo kako...

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Mikrotvornica uz europska sredstva želi pomicati granice 3D printanja

Hrvatska tvrtka mogla bi promijeniti kako 3D printamo! Pred njima je godinu dana eksperimentiranja u kojem sudjeluju Institut Ruđer Bošković, Centar za informatiku i računarstvo te Yotta Advanced Computing.

Kultura 2.0

Hrvat(i) o e-biciklima i e-romobilima: Manje stresa, a uzbudljivije od vožnje automobilom!

Zašto sam se odlučio na laka električna vozila i zašto biste i vi trebali - saznajte iz osobnog iskustva i podataka najnovijeg hrvatskog istraživanja na temu.

Startupi i poslovanje

Deutsche Bahn Digital Ventures pridružio se investicijama u Gideon Brothers

Investicijski odjeljak njemačke željezničke tvrtke Deutsche Bahna pridružio se dokapitalizacijskoj rundi investicija u Gideon Brothers.

Startupi i poslovanje

Što za hrvatske znanstvenike znači EIF-ov, HBOR-ov i SID-ov 40 milijuna eura vrijedan VC fond

Hrvatska banka za obnovu i razvitak prošli je tjedan s Europskim investicijskim fondom (EIF) i slovenskom razvojnom i izvoznom bankom (SID), službeno uspostavila prvu regionalnu platformu koja će pomoći da se hrvatske znanstvene inovacije lakše razviju u punokrvna poslovanja. Neki već imaju velike planove, stoga smo provjerili kolike.

Tehnologija

Nove osobne iskaznice: Zbogom čitaču kartica, dobar dan biometriji

Iako su pametne osobne iskaznice u Hrvatsku stigle 2013., od danas nam je dostupna nova verzija s novim značajkama.

Tehnologija

Demistificirani DevOps: To je kultura tvrtke, a ne pojedinac superheroj!

Kako osigurati da operativci i programeri rade kao cjelina? Kojim metodama DevOps može pomoći srušiti nevidljivi zid između ta dva tima te što je najpotrebnije stručnjacima koji bi tu ulogu trebali preuzeti... evo jedne perspektive koja bi vam mogla dati odgovore.