Što je zajedničko ljudima, čimpanzama i emotikonima?

Što je zajedničko ljudima, čimpanzama i emotikonima?

Iako se već po navici svako malo hvatamo jedne ili druge tipkovnice, društvene mreže ili servisa za dopisivanje i komunikaciju pisanim putem smatramo najnormalnijom stvari na svijetu, svjesni smo da slova nisu dovoljna. Već smo davno naučili- metodom pokušaja, pogreške i kojeg manjeg živčanog sloma zbog pogrešno protumačenog tona natipkanih riječi- da razmjena replika preko tipkovnica ima svoje nedostatke, no našli smo i načine kako da za to kompenziramo. Našli smo emotikone.

Ilustracija: dashburst.com
Ilustracija: dashburst.com

Iako se već po navici svako malo hvatamo jedne ili druge tipkovnice, društvene mreže ili servisa za dopisivanje, a komunikaciju pisanim putem smatramo najnormalnijom stvari na svijetu, svjesni smo da slova nisu dovoljna. Već smo davno naučili – metodom pokušaja, pogreške i kojeg manjeg živčanog sloma zbog pogrešno protumačenog tona natipkanih riječi – da razmjena replika preko tipkovnica ima svoje nedostatke, no našli smo i načine kako da za to kompenziramo.

Smajliji, emotikoni, emojiji i naljepnice sredstva su koja koristimo da emotivno obojimo vrlo bezbojne nizove slova na zaslonu, a koristimo ih pritom i iznimno velikodušno: tijekom 5 mjeseci u 2013. emojiji su na Twitteru, primjerice, korišteni 1,7 milijardi puta. Štoviše, (vrlo sofisticirana i nadasve znanstvena) istraživanja pokazuju kako će više od 80 posto ljudi posegnuti za emotikonima u pisanoj komunikaciji te biti zadovoljniji komunikacijskim iskustvom od onih koji to nisu učinili.

Starih se navika teško riješiti

Izrazi lica ne razlikuju se mnogo, čak ni kad je riječ o ljudima i gorilama
Izrazi lica ne razlikuju se mnogo, čak ni kad je riječ o ljudima i gorilama.

Veliko pitanje je naravno – zašto? A odgovor je prilično jednostavan. Tajna je u tome što je, koliko god se hvalili svojim evolucijskim napretkom, naš komunikacijski sustav vrlo nalik onom ostalih primata. Majmuni svih vrsta i veličina temelje svoju komunikaciju na vokalizaciji, gestikulaciji, izrazima lica, tjelesnim kretnjama i mirisu, a upravo isto radimo i mi. Dok komunikacija olfaktornim putem nije više naša jača strana, sve ostalo smatramo “neverbalnom komunikacijom” i vrlo bitnim dijelom svakodnevne interakcije s drugima.

No velik dio toga što smatramo “neverbalnom komunikacijom” instinktivan je i univerzalan, ne samo među ljudima već i ostalim primatima. Neovisno o kulturi iz koje potječu ili jeziku koji govore, ljudi mogu na licima drugih prepoznati neke osnovne emocije poput ljutnje, tuge, prijetnje, znatiželje ili uživanja. Zagledate li se pak u lice čimpanze, koje od vašeg dijeli 6 do 7 milijuna godina evolucije u različitim smjerovima, vrlo ćete lako s njega moći iščitati iste osjećaje.

Skoknimo sada par geoloških razdoblja unaprijed,  uzmimo u ruke mobitel i krenimo natipkati poruku – radnja koja nam je najprirodnija na svijetu. Pa ipak, iako nam se čini da smo navikli na ovakav način komunikacije i na crne riječi na bijelim ekranima, nekih se starijih navika teško otarasiti. Primjerice, nekoliko milijuna godina starih navika da dio značenja nečije poruke čitamo s lica osobe koja nam govori.

Ovdje očito ulaze u igru emotikoni (i sve varijacije na tu temu). Kao i naš izraz lica, oni uvelike utječu na način na koji percipiramo ono što nam je natipkano, emotivno  bojaju i pojačavaju poruku koju želimo poslati i, ništa manje bitno, naglašavaju kada nismo ozbiljni. Emotikonima se može savršeno dobro animirati glazbeni video i prenijeti kompleksni koncepti, poput života, ljubavi i smrti, kao što je to učinio eksperimentalni glazbenik Daniel Lopatin, poznat i kao Oneohtrix Point Never.

[vimeo]http://vimeo.com/82021800[/vimeo]

🙂 nije isto što i (-:

S jedne strane, emotikoni su dogovoreni, čitamo ih kao što čitamo riječi jer smo im naučili značenje – no nije tako sa svima. Istraživači na Sveučilištu Flinders u Australiji otkrili su kako neki emotikoni u našem mozgu aktiviraju dijelove zadužene za prepoznavanje lica, čak i kada je riječ tek o dvotočki i zagradi. Iako se ne aktiviraju u istoj mjeri kao kad gledate u drugu osobu, vaš će mozak 🙂 prepoznati kao lice, i još ktome nasmiješeno, potičući niz drugih reakcija koje će vas ostaviti nešto boljeg raspoloženja –  jer ipak svi volimo osmijehe.

No nije svejedno kako emotikon natipkate – dok će  vaš mozak 🙂 „prepoznati“ kao lice ( i shodno tome reagirati), (-: će ostati samo mrtva interpunkcija na zaslonu, a nije na odmet ni znati da grafički prikazi emotikona imaju snažniji utjecaj na raspoloženje od onih ispisanih znakovima, pokazuje drugo istraživanje.

Emotikoni utječu na naše raspoloženje čak i kada ih ne prepoznajemo kao ljudska lica (izvor: Things With Faces)
Emotikoni utječu na naše raspoloženje čak i kada ih ne prepoznajemo kao ljudska lica (izvor: Things With Faces)

Osim emocija, emotikoni se vežu i uz intimnost i ćešće ih koristimo s ljudima koje poznajemo no sa strancima, češće u pozitivnom, no u negativnom kontekstu , a mijenjamo njihovu upotrebu u skladu s društvenim kontekstom i komunikacijskim partnerom. To posebno vrijedi za muškarce, koji emotikone znatno manje koriste u komunikaciji jedan na jedan s istim spolom, no kada se društvo pomiješa u grupnim porukama emotikoni se opet dijele šakom i kapom. Implikacije toga ostavit ćemo na raspravu psiholozima.

Zašto toliko volimo i koristimo emotikone? Jednostavno, jer su oni naš mali evolucijski i emotivni hackjednostavan i efikasan način na koji uz tek nekoliko udaraca po tipkovnici možemo premostiti geografsku i emotivnu udaljenost i zadovoljiti milijune godina staru naviku. To zbilja nije loš pothvat za nekoliko  interpunkcijskih znakova. 😉

Komentari

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Mobilno

Kako je Njuškalo uz pomoć foto-prepoznavanja za 70% ubrzao predaju oglasa u mobilnoj aplikaciji

Foto-prepoznavanje predmeta u samom je vrhu svjetskih trendova i primjene umjetne inteligencije, a mi smo odlučili upravo tu tehnologiju uvrstiti u Njuškalovu aplikaciju prilikom predavanja oglasa. Kako je proces izgledao u praksi, na koje smo izazove naišli i što su planovi za budućnost, otkrivamo.

Intervju

Što korisnici žele i očekuju od vaših proizvoda i usluga zna podatkovna znanstvenica

Iako je njezin karijerni put krenuo u smjeru računovodstva i financija, Maja Copak Smolčić vrlo je brzo shvatila kako ju više zanima statistika i analiza podataka. Bila je spremna na novi početak i učenje programiranja i novih vještina. Danas u A1 vodi odjel zadužen za poslovnu analitiku i data science.

Startupi i poslovanje

Je li Hrvatska nacija jeftine IT radne snage ili prepoznajemo vlastite (proizvodne) potencijale?

Ne treba nam da budemo jeftina tehnološka radna snaga, pa ni radna snaga za 8000 eura! Možemo više - i to smo već dokazali...

Što ste propustili

Tehnologija

Kako sam od osobe koja regrutira programere sama postala programerka?

Prije otprilike godinu dana intenzivno sam guglala “kako postati (samouki) developer”. Danas sam u situaciji da sama pišem o tome. Iako je svačije iskustvo drugačije, nadam se da će ono što sam putem naučila biti korisno i inspirativno svima koji koketiraju s programiranjem i razmišljaju o karijeri u IT-u.

Startupi i poslovanje

Christina Calje, od direktorske pozicije u Goldman Sachsu do vlastitog AI startupa

Prije nešto više od četiri godine, Christina je iz financijske posve prešla u tehnološku industriju. Danas kao osnivačica startupa Autheos, koji uz pomoć AI optimizira video kampanje, sudjeluje i u projektima za definiranje pravnih okvira odgovornosti AI sustava, a upravo ju je to, kao vrsnu stručnjakinju i uspješnu ženu dovelo na LEAP Women konferenciju nakon koje sam s njom pričala o AI-u, marketinškim strategijama, društvenim mrežama, GDPR-u i video trendovima.

Društvene mreže

Filip Zavadlav: Kako je ubojica podrškom na online mrežama postao simbol borbe za pravdu?

Uspoređuju ga s Jokerom i Punisherom, prozivaju ga herojem, a ne ubojicom. Priča o Filipu Zavadlavi, 25-godišnjaku koji je počinio trostruko ubojstvo u Splitu, puni sve medije već nekoliko dana. Ali i društvene mreže.

Startupi i poslovanje

Komentiramo kriterije nesamostalnog rada: Hoće li ih i vaš paušalni obrt zadovoljiti?

Ministarstvo financija objavilo je kriterije po kojima se određuje je li nešto nesamostalni rad i trebaju li za njega biti plaćeni svi doprinosi i porezi kao na plaću. No, koliko su ti kriteriji jasni i primjenjivi na IT?

Startupi i poslovanje

Alan Sumina: U 11 godina Nanobit je izdao više od 20 igara, a živi od samo njih tri

CEO Nanobita Alan Sumina jedan je od najpoznatijih domaćih poduzetnika, a mi smo provjerili kako danas gleda na 11 godina njegove tvrtke te izazove na koje se nailazilo putem.

Intervju

Što korisnici žele i očekuju od vaših proizvoda i usluga zna podatkovna znanstvenica

Iako je njezin karijerni put krenuo u smjeru računovodstva i financija, Maja Copak Smolčić vrlo je brzo shvatila kako ju više zanima statistika i analiza podataka. Bila je spremna na novi početak i učenje programiranja i novih vještina. Danas u A1 vodi odjel zadužen za poslovnu analitiku i data science.