Tko to zna sa softverom, dobro zarađuje i utječe na velike sustave? IT Konzultant!
Foto: Mario Poje

Tko to zna sa softverom, dobro zarađuje i utječe na velike sustave? IT Konzultant!

Kao što mnogi bježe od matematike i STEM-ovci nerijetko bježe od "mekih vještina", no upravo se u tom spoju kriju odlične karijerne opcije. Kako ispolirati te vještine učimo od FER-ovca, dugogodišnjeg konzultanta i danas direktora, mStartovog Emina Subašića.

Konzultanti u svom radu imaju priliku upoznati različite poslovne procese, velike sustave raznih djelatnosti, kompleksna okruženja različitih tehnologija… Nije ni mnogima s godinama iskustva jasno što to sve podrazumijeva pa je teško povjerovati da bi i nekomu tko je tek stigao na tržište rada opisano zvučalo kao “posao iz snova”. Ipak, kada se zagrebe malo ispod površine lako je te apstraktne pojmove vidjeti kao praktična iskustva, pogotovo kada vam o njima priča konzultantski veteran.

Emin Subašić, direktor je Službe poslovnih informacijskih rješenja u mStartu, tvrtki uz koju je od samog početka, već 9 godina. Iako je kao diplomirani FER-ovac započeo karijeru u ICT području, tek se s konzultantskom pozicijom u mStartu dogodio pravi spoj mekih vještina i tehničkih znanja u njegovom radu.

Siguran sam da se 50% konzultantskog posla svodi na to da slušate čovjeka što vam priča, ne da ga slušate tek toliko radi slušanja – već da razumijete što vam želi reći.

Upravo je slušanje ljudi jedna od Eminovih velikih ljubavi kad je u pitanju konzultantski posao. Ipak, ovaj put je on bio u situaciji da priča, a netko drugi sluša. I, što sam čula? Priču o tome kako je jednom FER-ovcu najbolji korak u karijeri bio kad je objeručke prihvatio komunikaciju kao svoj alat i adut.

Od FER-ovca do konzultanta

Kako netko tko nema dodira s konzultantskim poslom, postane konzultant? U slučaju Emina, to je bio poziv od prijatelja koji ga je samo upitao: bi li ti htio biti konzultant? Kako mi Emin priča, tada nije ni znao što točno konzultant radi.

Prvi posao bio mu je “implementacija proizvodnih procesa u softver XY”. Tada je uglavnom naučio tehničke stvari bitne za sam softver, no s vremenom, počeo je razgovarati s ljudima koji su se bavili određenim poslom, a kojima je trebalo pomoći implementirati ta softverska rješenja. Interes je samo rastao uz učenje kako od kolega, tako i od klijenata:

Na kraju dana, dobijete jedan spoj poslovanja i spoj tehničkog aspekta toga poslovanja. Gledate kako ljudi rade u svojoj tvrtki, rade li dobro, učite što bi moglo biti bolje, a što ne. Najzanimljivije je kad ste u situaciji gdje nikad to nešto niste vidjeli pa imate bistar um, recimo to tako, te možda i možete predložiti nešto što ne vide drugi koji su u nekom poslu niz godina.

Foto: Mario Poje
Emin Subašić: “Konzultant mora imati hrpu “soft skillova” da bi bio kvalitetan. Plus, mora imati mogućnost apstraktnog razmišljanja – kako predočiti ono što je uspio saznati u sustav za koji je zadužen.”

Zašto se prijatelj sjetio baš Emina? Odgovor na to pitanje je ujedno i odgovor o tome što bi trebalo motivirati svakoga tko želi biti dobar konzultant.

Volim komunicirati s ljudima, a ono što još više volim je slušati ih. Cijeli život slušam ljude i tako učim. Puno možete naučiti kad samo slušate – i o čovjeku i o onome što je krivo, a što je pravo – ako znate slušati, naravno.

Razgovor je okosnica konzultantskog posla. Davanjem prijedloga kako nešto možete poboljšati i dobivanjem povratnog mišljenja od korisnika, ono je što čovjeka najviše ispunjava u takvom poslu, ističe Emin:

Osim što pomažete nekome i taj netko vam je zahvalan i firma koja se bavi tim poslom prosperira zbog toga što ste napravili. Sad koliko prosperira je relativan pojam, ali vidite da ide u dobrom smjeru. Omogućavate joj da se bavi onim čim se bavi bez kamena spoticanja koji su do tad imali u poslovnom procesu.

Tri riječi: novac, ljudi, znanje

Mnogim mladim IT-evcima lice se ponajviše ozari na spomen prakse ili posla u nekima od poznatijih domaćih development tvrtki. I dok će neki znati zašto baš žele biti dio te priče, neki će se tek povesti za onim što je većini “wow prilika” te možda i neće uzeti u obzir bi li puno više mogli ostvariti u drugim područjima IT-a. Čak će i predvidjeti one najlogičnije izbore, koji im možda, s obzirom na interese i karakter, odgovaraju mnogo više. Upravo je jedan primjer i konzultantski posao koji se rijetko nalazi na vrhu zanimljivih opcija novopečenom IT studentu i diplomantu.

Srećom, s obzirom na svoje godine iskustva i različitih projekata, Emin je vjerojatno najbolja osoba koja vam može promijeniti mišljenje. U svojih 13 godina rada u IT-u, upoznao je mnoge tvrtke, situacije i ljude. Kaže kako je ostao na jednom mjestu toliko dugo jer ni u jednoj drugoj tvrtki tog profila nije vidio da bi imao toliko prilika za učiti i rasti. Ako se mislite da li je konzultantski posao za vas, ovo su tri stavke uz koje će sigurno biti lakše odlučiti:

  • Cifre koje će iznenaditi i najpotrebitije

S obzirom na to da nam se mladi mozgovi prelijevaju preko granice u potrazi za kojom kunom više, nije naodmet kao prvu bitnu stavku istaknuti da ćete kao konzultant biti natprosječno dobro osigurani i u Hrvatskoj.

Primjerice, u ovom trenutku tržište SAP konzultanata zaprepašćuje. Freelancer SAP konzultant, iz Hrvatske za strane klijente, radi za prosječno 700 do 800 eura na dan. Naravno, za to morate imati 5+ godina iskustva i projekata iza sebe, implementacija, razgovora i koječega još.

  • Upoznavanje poslovnih procesa

Rijetko koji student tehničkog smjera bi znao objasniti što su to poslovni procesi, a upravo je to ono što čini krvotok jednog poslovanja. Veće i manje poslovne funkcije, poput izvršavanja narudžbe ili pakiranja konkretni su primjeri apstraktnog pojma koji uglavnom razumljivo izgleda tek par sekundi dok čitamo definiciju iz knjige. Razumjeti poslovne procese različitih tvrtki i industrija postaje posve nov izazov kada uzmete u obzir da kao konzultant morate biti spremni takav proces gledati kao zapis u softveru.

Ako ste pak i nešto više tehnički usmjereni, sa softverima poput SAP-a, Oraclea ili Infora nećete zahrđati. Oni se konstantno razvijaju i dodaju nove tehnologije u cijeli portfelj te ako ste zainteresirani za te tehnologije uvijek možete napredovati.

  • Prilika da učite o kompleksnim sustavima

Ako pak želite nešto i osim tehničkog aspekta, posao konzultanta donosi vam priliku da upoznate poslovanja nekih od najvećih regionalnih tvrtki. S obzirom na to da su takve tvrtke ujedno i klijenti mStarta, Emin je u svojoj karijeri upijao i učio o najrazličitijim područjima i industrijama:

Imate priliku učiti o bilo čemu, od poljoprivrede, maloprodaje i veleprodaje do turističkih agencija. Imate priliku vidjeti kako se na različite načine u 10 tvrtki radi prodaja, kako se radi proizvodnja. Što god vas zanima, koji god dio, možete se specijalizirati za taj dio poslovanja. Konzultant kada postane senior, u jednom trenutku može, primjerice, postati freelancer koji može čuda raditi: prodavati svoju pamet i iskustva s prethodnih projekata ili može otvoriti vlastitu firmu čije će poslovanje postaviti na temelju svih svojih iskustava.

Foto: Mario Poje
Emin Subašić: “Veliki sustavi su jako tromi, jako se teško mijenjaju i s time vam je satisfakcija, kada uspijete nešto promijeniti – veća.”

“Niste samo konzultant tu, nego ste i u privatnom životu”

Bonus na ova tri benefita, a koja možete dobiti radeći kao IT konzultant, stiže u malo manje poslovnom aspektu i tiče se privatnog života. Emin objašnjava kako vas uz sve to konzultantski posao jako dobro gradi i u životnom smislu:

Sve ovo što sam ja naučio primjenjivo je i u životu. Tijekom poslovnog života nailazite na različite karaktere te naučeno možete primijeniti i u privatnom. Kad ste stalno na tehničkoj strani ne komunicirate mnogo pa kad vam dođe “ćato” koji vas odere u nekom aspektu životne škole, vi nećete imati odgovore jer se nikada niste susreli s takvom situacijom… Znači, postoji i ta vrijednost koju vam ovakav posao donosi: niste samo konzultant tu, nego ste i u privatnom životu.

U mnogim životnim situacijama tako ćete vi biti ona osoba koja stoji čvrsto na zemlji i koja zna kako napraviti zadršku kad je potrebno te primiriti situaciju kad se rasprava zahukta.

Jesi li Edison ili Tesla?

Biti IT konzultant znači da sa sobom nosite neke temelje u poznavanju tehnologija, ali i da imate razvijenu apstraktnu logiku koja je potrebna u implementaciji softverskih rješenja. I to je uglavnom ono što konzultant radi, zaključuje Emin:

Ovaj dio oko softvera – nije to znanstvena fantastika. Postoji određena kreativnost kako neki proces realizirati, ali nije to razina kreativnosti konceptualnog umjetnika. Trebate samo imati dobru apstraktnu logiku da bi mogli nešto što je opipljivo pretočiti u nešto što je neopipljivo. Kada vidite kako se proizvodi određeni paket vaš zadatak je povezati kako to pretočiti u nešto što će zabilježiti taj proces u nečem neopipljivom, konkretno – softveru.

Lako za softver, uostalom, ako netko dolazi s tehničkog usmjerenja. Veći je problem u nešto mekšim znanjima. Da bi bili dobar konzultant morate posjedovati ili izučiti talent komunikacijskih i drugih mekih vještina u odnosima s ljudima. Jer, kako zaključuje Emin: “Svakom našem tehničkom fakultetu upravo fali taj dio sociala.

Imate društvenjake, a imate ljude koji vole funkcionirati kao individue, no jako teško takvi mogu biti kvalitetni poslovni softver konzultanti. Oni mogu biti jako dobri stručnjaci u nekom području, međutim, tu postoji problem. Kao dobar primjer mogu nam poslužiti dva poznata znanstvenika. Nikola Tesla bio je izvrstan znanstvenik, ali nije volio komunicirati s ljudima. Ostvario je vjerojatno najvažnije izume u suvremenoj povijesti, no za njihov plasman i komercijalizaciju značajnu zaslugu ima Edison, koji je imao sasvim drugačiji karakter. Za optimalan rezultat potrebna su oba tipa.

Wikimedia
Emin Subašić: “To je problem većine studenata tehničkih fakulteta: jako su inteligentni, pametni, svašta znaju napraviti, ali se ne znaju prodati. A da bi se znali prodati, morate “minglati”, komunicirati s ljudima. To je ono što danas nosi vrijednost.”

Emin je po prirodi komunikativna i društvena osoba, i to vam je do sad jasno. Naravno, to je više iznimka nego pravilo na tehničkim usmjerenjima. Međutim, ako i niste osoba koja već ima komunikacijske vještine u malom prstu, ali imate želju komunicirati i učiti – konzultantski posao može biti vaša prilika.

Postoje ljudi koji to imaju ili nemaju, ali to vam je kao i u svakom poslu: 10% je talent, 90% je rad. Problem je što ljudi ne percipiraju da se to treba razvijati. U mStartu zbilja aktivno radimo na tome da razvijamo kod naših ljudi soft skillove, kako god: iskustveno ili edukacijama, ili kroz razgovor s ljudima. Ali da – za usavršavanje vam treba vremena.

Brušenje mekih konzultantskih vještina

Iako je Emin bio taj koji odgovara na moja novinarska pitanja, njegov poneki odgovor završio je s “Jel’ se slažete” i “Što vi mislite”. Samo to mi je bio dovoljan pokazatelj pedantnog pristupa komunikaciji koji Emin njeguje kroz posao, a koji se spontano provlači i u našem razgovoru.

No, kako ulazimo detaljnije u pitanje komunikacije, otkriva se puno više nijansi brušenja tih vještina. Kako mi priča Emin, nije lako slušati čovjeka koji ima doma problema i došao je sav nervozan na posao i mora s vama razgovarati: vi ga prvo morate primiriti jer, vi ste došli s jednom energijom, on je došao s drugom. I to potvrđuje kako se kroz čitav konzultacijski proces stvar ponajviše vrti oko ljudi – kako razumjeti njihov problem te kako im kao outsider promišljeno pružiti ruku pomoći.

Sve je to zapravo upoznavanje ljudi i razumijevanje onoga što vam čovjek prenosi. Poanta je da si već od početka slažete mentalne mape kako bi nešto potencijalno realizirali u softveru kao rješenje ili – ako već vidite kakvo bi to rješenje moglo biti, a klijent od toga svojim razmišljanjem odstupa – kako ga usmjeriti na pravi put, a da se ne naljuti. Da dođemo do toga da je rješenje zajedničko ili čak vaše, a ne moje. Jer, ako vi dolazite sa stavom da ćete klijentu riješiti sve probleme koje ima – on je već zatvoren: tko si ti da mu pričaš o njegovom poslu?

Međutim, ako se postaviš kolegijalno, sa stavom da možda možeš pomoći, a sigurno želiš i nešto od njega naučiti – već se i klijent drugačije ponaša, zaključuje Emin.

Kako se zapravo postaje IT konzultant?

Ako ste se pitali je li moguće početi raditi kao junior konzultant bez velikog prethodnog znanja, dapače. Kao junior, prvi zadatak bit će vam da proučite ili pokušate proučiti tehnički dio softvera u kojem ćete raditi – kako stvari funkcioniraju. Zato prvu godinu do šest mjeseci – učite. Učite biznis, učite softver, objašnjava Emin:

Onda dobijete priliku da samostalno odradite dio nekog procesa u nekoj firmi, kroz razgovor s korisnikom, uz realizaciju na sustav – pa se slika proširi. Kad odradite jedan ili dva takva posla dobijete jedan cijeli set funkcionalnosti. Nakon toga već imate iskustva da možete s drugim korisnikom samostalno odraditi veću sliku. Kako vrijeme prolazi, tako vam se slika sve više širi i postajete sve samostalniji. U svakom slučaju, treba vam vrijeme, iskustvo i želja za učenjem. Vrijeme je tu jako bitno, nema preko noći konzultanta, samo je pitanje koliko je mladih danas spremno uložiti tri godine da bi postali poslovni ili IT konzultant.

Zaključno, tko je super fit?

Čovjek koji ima dobro tehničko znanje da može apstraktno razmišljati, netko tko može nečije riječi pretočiti u bilo kakav sustav. A posebno čovjek koji zna pravilno komunicirati u određenom trenutku. Da zna slušati, da ne upada u riječ te da za početak zna postaviti pristojno pitanje.

Ako vas zanima konzultantski posao, ali ni nakon svih ovih detalja niste sigurni je li to za vas, Emin upućuje da se prvo pitate: je li vam zanimljivo pričati s nekim tako da sami sebi rekreirate uzroke problema, sve dok istovremeno nastojite naći rješenje, s ciljem da rezultat bude točno ono što je klijent tražio. Ako da – znate na čemu ste. 🙂

Komentari

  1. ludi panj

    ludi panj

    19. 09. 2019. u 9:52 pm Odgovori

    ja bih nešto napisao, ali još nisam sreo dobrog i svrsishodnog konzultanta.
    Zaboravili ste nadodati da on mora biti i vješt psiholog jer ako se uvodi IT u neku firmu tu je dosta otpora i straha jer se mora mjenjati način rada.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Kolumna

Kako je meni i 35.000 kupaca 96% snižen Foreov UFO postao “najbolje iskustvo kupovine ikad”

Osjećaj kada pronađete, a potom i kupite neki proizvod po 96% nižoj cijeni, nezamjenjiv je, pogotovo ako ste jedni od “rijetkih” koju su ponudu pronašli. Svi vam zavide, napravili ste odličan “deal”, a manje je bitno treba li vam uopće taj proizvod.

Startupi i poslovanje

Od agencije do freelancinga: 8 savjeta za život i posao koje sam naučio težim putem

A kako vi ne bi morali, stiže jedna poučna usporedba oblika poslovanja kroz stvarna iskustva.

Startupi i poslovanje

MVT Solutions iz Pisarovine osigurao 100.000 od 300.000 eura vrijedne runde investicije za brži i jeftiniji razvoj IoT-ja

Ovaj domaći startup u tri je godine, bez ikakve vanjske investicije, razvio IoTaaP, alat koji može uvelike olakšati razvoj IoT proizvoda različitim klijentima. Osim hardvera, njihov poslovni model se skalira kroz softver i cloud, a koliko uspješno su se rješenjem i radom potvrdili do sada, najbolje govori i vijest o prvoj investicijskoj rundi predvođenoj domaćim investitorom.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

“Kod nas toga nema”: Samo 16% žena u hrvatskoj IT industriji nije doživjelo spolnu diskriminaciju

“Nejednakost je samo u Vašoj glavi, da manje sjedite pred pudijerom, a više pred knjigom nebi vidjeli nejednakost”.

Tehnologija

Klijenti banaka imaju sve manje vremena: Kako banke razvijaju digitalne proizvode za njih?

Digitalna transformacija mijenja iz temelja različite industrije. Koje vještine su vam potrebne ne bi li u jednoj od njih temelje gradili upravo vi, saznali smo od product ownera i managera Raiffeisen banke.

Kolumna

Kako je meni i 35.000 kupaca 96% snižen Foreov UFO postao “najbolje iskustvo kupovine ikad”

Osjećaj kada pronađete, a potom i kupite neki proizvod po 96% nižoj cijeni, nezamjenjiv je, pogotovo ako ste jedni od “rijetkih” koju su ponudu pronašli. Svi vam zavide, napravili ste odličan “deal”, a manje je bitno treba li vam uopće taj proizvod.

Tehnologija

Hardverski vodič za sve trenutne i buduće influencere, freelancere i gamere

Kraj jedne godine i ulazak u novu možete pamtiti po retrospektivi na prošle uspjehe i neuspjehe te novogodišnjim planovima koji su se izjalovili do sredine siječnja. A možete i po tome kako ste napokon odlučili napraviti prvi korak prema ostvarenju svog influencerskog, gamerskog ili freelancerskog sna. Hardver možda nije najvažnija stvar u toj priči, ali je sigurno bitna stvar za početak.

Novost

Albert Gajšak otkrio zašto je mentoriranje od Cara vrjednije od njegovih para

Mentoriranje nije samo za startupe u akceleratorima, već nam svima može pomoći bilo da smo mentor ili mentorirani kako pokazuje i uspješan primjer osnivača Makerbuina i Infinuma.

Sponzorirano

Privući i zadržati zaposlenike nećete šarenim uredom, ali hoćete agilnom transformacijom

Neki nabavljaju stolni nogomet i šarene vreće za odmaranje, neki organiziraju filmske večeri i zabave petkom, a neki se obraćaju - agilnom treneru.