Koje propise u Hrvatskoj krše oni koji postave 'revenge porn' na internet?

Koje propise u Hrvatskoj krše oni koji postave ‘revenge porn’ na internet?

Jesu li u doba interneta zakonodavci spremni na kažnjavanje neovlaštenog dijeljenja intimnih fotografija na pornografskim stranicama?

Ponukan nedavnim vijestima o tome kako je bivši dečko Zadranke njezine fotografije postavio na porno stranicu xHamster i za to zaradio zatvorsku kaznu, o kojoj ćemo nešto kasnije, odlučio sam se promisliti o tome koliko je zapravo kazna ovog tipa pravedna i zašto se radi o relativno laganim sankcijama za nešto što osobi može uništavati život. Bivši dečko je svjesno podijelio fotke i za tu svrhu koristio njezino pravo ime i prezime na nekoliko korisničkih računa, što ne samo da nije baš plemenito, već je i dosta zao potez ako se mene pita.

Pojam o kojem ovdje govorimo na engleskom se zove revenge porn, a kod nas bi se mogao prevesti u recimo pornografija iz osvete ili nešto slično. Kako god ga nazvali, radi se o namjernom objavljivanju privatnih eksplicitnih fotografija, videa ili drugih sadržaja kako biste se osvetili drugoj osobi ili ju ocrnili iz nekih drugih razloga. Osobe koje objavljuju ove sadržaje često su bivši partneri žrtava, a do fotografija dolaze najčešće za vrijeme trajanja veze kada im partnerice (ili partneri) u povjerenju šalju svoje fotografije “samo za njihove oči”.

Dijeljenje fotografija i videa iz osvete

U slučaju iz Zadra počinitelj se išao osvetiti ovim fotografijama jer je djevojka navodno kriva za mladićev dvodnevni boravak u pritvoru jer ga je lažno prijavila policiji za prijetnju. Bivši je dečko stoga iz osvete odlučio pokazati svijetu njezine fotke, a potom je osuđen na kaznu godinu dana zatvora s rokom kušnje od pet godina. Valja napomenuti kako se u ovom slučaju radi o osobi koja je već imala dvije presude, kao i o objedinjavanju svih dosadašnjih kaznenih djela u jednu jedinstvenu presudu.

Naravno, nijedna zatvorska kazna ne može negirati psihičke posljedice ovakvog sadržaja na žrtve koje se nerijetko bore s depresijom, anksioznosti, nedostatkom povjerenja i čak i post-traumatskim stresom nakon što se njihove osobne fotografije objave na internetu. Posebno su na meti javne osobe, što je vidljivo iz mnogih afera i curenja fotografija koje nisu striktno dio revenge porn djela, ali svakako su sličnog učinka.

U ovom slučaju se radilo o nekoliko prekršaja, a jedan od njih je, zanimljivo, i kršenje onog svima poznatog GDPR-a. Za informacije oko ove i sličnih situacija sam se obratio Agenciji za zaštitu osobnih podataka (AZOP) iz koje su mi pojasnili:

U slučaju objave fotografija na pornografskim stranicama bez privole osobe koja se nalazi na fotografijama, navodimo kako se radi o zlouporabi osobnih podataka, odnosno povredi privatnosti koja spada u kaznenu sferu, tj. u takvom slučaju nadležna tijela mogu utvrditi počinjenje kaznenog djela Nedozvoljena uporaba osobnih podataka (članak 146. Kaznenog zakona), za koje je predviđena kazna zatvora do jedne godine, kao i kazna zatvora do tri godine u slučaju da se radi o kvalificiranom obliku kaznenog djela.

Gole slike i lažni profil – ista stvar?

Ova situacija postaje zanimljivija kada shvatimo da slučaj dijeljenja fotografija na pornografskim stranicama nije u oku zakona ništa teži prekršaj nego izrada, recimo, lažnog profila na Instagramu na kojem se samo predstavljate kao netko drugi i koristite njegove fotografije, što je izuzetno čest slučaj kada je riječ o osobama s mnogo pratitelja na ovoj društvenoj mreži, javnim osobama, influencerima i drugima. O tome koliko je zapravo čest dovoljno govori posebna stranica na Instagramu posvećena upravo rješavanju ovog problema.

Iz AZOP-a mi potvrđuju kako se po aktualnim zakonima zaista radi o istom kaznenom djelu ako je počinjenje istoga djela utvrđeno od strane nadležnih tijela u provedenom kaznenom postupku. Prema tome, što se tiče domaćih pravila i zakona, ne postoji kategorija koja posebno kažnjava ovu vrstu prekršaja privatnosti, iako je, složit ćete se, mnogo teža i ozbiljnija nego otvaranje lažnog profila nekog influencera kojeg pratite (iako je i to ozbiljan problem). AZOP također dodaje:

Napominjemo kako u oba navedena slučaja postoji mogućnost utvrđenja i drugih kaznenih djela na štetu osobe čiji su osobni podaci zlouporabljeni (primjerice kaznena djela protiv časti i ugleda opisana u Glavi XV. Kaznenog zakona). Što se tiče razlike između slučajeva zlouporabe osobnih podataka koje spominjete, imajući u vidu težinu počinjene zlouporabe, odnosno odmjeravanje kazne, navodimo kako je isto u nadležnosti sudova, koji izriču zakonom predviđene kaznene sankcije.

Zakoni još uvijek nisu na nivou

Kada govorimo o tome kako se na ovaj čin gleda u ostalim zemljama, doći ćemo do zanimljivih zaključaka. U SAD-u, primjerice, ne postoji federalni zakon protiv ovakvih činova, ali više od 40 saveznih država ima svoja posebna pravila i zakone koji reguliraju kazne i sankcije za ovakve sadržaje. Također, nedavne presude protiv osoba koje su počinile ovakva djela broje se u milijunima dolara kazne, barem u SAD-u. U Velikoj Britaniji u tijeku je velika kampanja o osvješćivanju ove vrste pornografije koja prati nove zakone upravo o ovoj temi. Za utvrđene prekršaje tako će se završiti u zatvoru do dvije godine.

Ipak, koliko god polako na snagu dolazilo više zakona, i dalje je pravda u ovom slučaju spora za one čije su fotografije objavljene na internetu bez njihovog odobrenja. Razlozi za ovo su mnogi: dok će neki reći kako jednostavno trebate paziti na to kome što šaljete i odmahnuti rukom na ovaj zločin, stigma koja prati ovu vrstu kaznenog djela za žrtve često je nešto s čime se vrlo teško mogu nositi i stoga jednostavno ne prijavljuju počinitelje.

Bizarna je najviše i činjenica da se ovdje izuzetno lako može utvrditi tko je točno kriv za slanje fotografija na internet i njegova kaznena odgovornost je jednostavno neupitna. Prema tome, najbolje što se može napraviti zaista jest ono što je učinila djevojka iz Zadra, a to je otići direktno svim mogućim institucijama i nadati se pravdi. Žrtve ovakvih činova mogu se za pomoć obratiti i Googleu, koji će ukloniti linkove na sporni sadržaj sa svojih pretraga.

Otvorena mogućnost za nova pravila

Iako Hrvatska trenutno u svojim zakonima ima solidna pravila koja reguliraju korištenje autorskih prava i osobnih podataka, nedostatak posebne regulacije slučaja pornografije ovoga tipa znači kako i dalje lagano kaskamo za svijetom, ali trenutno mi se čini kako se radi samo o imenovanju, ako ćemo suditi po gore spomenutoj kazni. Iz AZOP-a mi kažu kako je to moguće promijeniti, a samim time moguće je i revidirati kazne koje slijede za upravo ove zločine:

Što se tiče revizije pravila koji reguliraju predmetnu materiju u pogledu izricanja većih kazni, navodimo kako je u tom smislu moguće revidirati postojeće odredbe Kaznenog zakona, kao i donijeti posebna pravila zakone o neprimjerenom/nedozvoljenom ponašanju na internetu i društvenim mrežama, o čemu odlučuje zakonodavac.

Domaće zakonodavce tako nitko ne sprječava da za prekršaje ovog tipa u budućim revizijama dodijele kazne od više godina zatvora, ali do toga ćemo se morati malo strpjeti. Osobe koje s povjerenjem dijele svoje fotografije partnerima svakako trebaju biti na oprezu, ali ne bismo trebali okrivljavati žrtve koje su iz osobnih razloga željele s nekim nešto privatno podijeliti, već se trebamo potruditi da se oni koji žele iskoristiti te fotografije kako bi naškodili drugima propisno i promptno kazne.

Domaći zakoni tako nisu loši kao što biste možda mislili, već odluka o težini kazne stoji isključivo na nadležnom sudu. Pretpostavka je kako će svaki sudac shvatiti o kakvoj se situaciji radi te da će i kazna za krađu osobnih podataka u kontekstu pornografskih stranica biti jača od one koju biste dobili za lažno predstavljanje. Na žalost, broj ovakvih slučajeva će u budućnosti zasigurno samo rasti, a samim time bi i Hrvatska u budućnosti trebala dobiti propise posebno krojene upravo za ovakve slučajeve.

ponuda

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Novost

Apple Pay konačno i službeno u Hrvatskoj uz Revolut, Monese…

Svoju Revolut ili Monese Mastercard karticu od danas možete staviti u Apple Wallet i plaćati pomoću pametnog sata ili iPhonea.

Tehnologija

Zašto Facebookove Libra i Calibra nisu pravi blockchain, a trebaju ih se bojati najviše – banke?

Svaka osoba na svijetu koja koristi Facebook, Instagram ili WhatsApp će uskoro nesumnjivo imati i svoj crypto novčanik, što je gotovo trećina svih ljudi na svijetu.

Intervju

Prvo smo tržište za Settle, nordijski sustav koji će POS zamijeniti vašim mobitelom?

Pionir nordijskog plaćanja, Auka uz Sberbank Hrvatska donosi nam Settle aplikaciju za mobilna plaćanja. Hoćemo li Hrvatsku pamtiti kao prvo tržište budućeg Alipaya Europe?

Što ste propustili

Internet marketing

Pošto kila utjecaja? Kod domaćih influencera od 5 do 700 eura!

Znate li da od 1400 regionalnih influencera najviše pratitelja prosječno imaju influenceri u dobi od 30 do 40 godina? To je samo jedna od zanimljivosti koje otkrivaju podaci domaće Milenial platforme...

Startupi i poslovanje

Pauza.hr pokreće PauzaGO! Uz nove dostavljače pristižu i novi restorani

U ponedjeljak službeno na ulicu izlaze PauzaGO dostavljači. Za korisnike to znači još više izbora, a novim restoranima i operativno rasterećenje.

Intervju

Razvoj IT-ja ne utječe samo na IT, nego i na druge lokalne biznise: Primjer Maksimiliana iz Osijeka

Iako se najčešće smatra da je zatvoren u svom balončiću, razvoj IT scene utječe pozitivno i na mnoge druge biznise i industrije, a jedna od njih može biti i turizam.

Istraživanje

Poslodavci, hrvatski digitalni dizajneri ne žele površne povlastice već investiranje u edukaciju i procese!

Danas svi govore o dizajnerskim vrijednostima, ali rijetko imamo priliku shvatiti kako najbolje integrirati dizajn u kulturu tvrtke - lokalna zajednica IxDA Hrvatska odlučila je to promijeniti.

Intervju

Osijek Software City: Osječki učenici i studenti navaljuju na IT smjerove, ali tvrtkama i dalje nedostaje zaposlenika

Udruga Osijek Software City s novim vodstvom sve se više okreće razvoju novih studijskih programa i edukaciji kako bi se u Osijeku osigurao adekvatan kadar za sve veći broj IT kompanija koje u njemu nastaju ili otvaraju urede.

Intervju

Friendly Fire, igraonica koja ima svoj brend računalne periferije i softver koji prodaje diljem EU

Ni igraonice više nisu što su nekad bile, a najbolji pokazatelj rasta ove industrije dolazi iz Friendly Fire Esports arene, tvrtke koja osim igraonica proizvodi vlastiti softver, hardver i uskoro se širi po EU.