Koje propise u Hrvatskoj krše oni koji postave 'revenge porn' na internet?

Koje propise u Hrvatskoj krše oni koji postave ‘revenge porn’ na internet?

Jesu li u doba interneta zakonodavci spremni na kažnjavanje neovlaštenog dijeljenja intimnih fotografija na pornografskim stranicama?

Ponukan nedavnim vijestima o tome kako je bivši dečko Zadranke njezine fotografije postavio na porno stranicu xHamster i za to zaradio zatvorsku kaznu, o kojoj ćemo nešto kasnije, odlučio sam se promisliti o tome koliko je zapravo kazna ovog tipa pravedna i zašto se radi o relativno laganim sankcijama za nešto što osobi može uništavati život. Bivši dečko je svjesno podijelio fotke i za tu svrhu koristio njezino pravo ime i prezime na nekoliko korisničkih računa, što ne samo da nije baš plemenito, već je i dosta zao potez ako se mene pita.

Pojam o kojem ovdje govorimo na engleskom se zove revenge porn, a kod nas bi se mogao prevesti u recimo pornografija iz osvete ili nešto slično. Kako god ga nazvali, radi se o namjernom objavljivanju privatnih eksplicitnih fotografija, videa ili drugih sadržaja kako biste se osvetili drugoj osobi ili ju ocrnili iz nekih drugih razloga. Osobe koje objavljuju ove sadržaje često su bivši partneri žrtava, a do fotografija dolaze najčešće za vrijeme trajanja veze kada im partnerice (ili partneri) u povjerenju šalju svoje fotografije “samo za njihove oči”.

Dijeljenje fotografija i videa iz osvete

U slučaju iz Zadra počinitelj se išao osvetiti ovim fotografijama jer je djevojka navodno kriva za mladićev dvodnevni boravak u pritvoru jer ga je lažno prijavila policiji za prijetnju. Bivši je dečko stoga iz osvete odlučio pokazati svijetu njezine fotke, a potom je osuđen na kaznu godinu dana zatvora s rokom kušnje od pet godina. Valja napomenuti kako se u ovom slučaju radi o osobi koja je već imala dvije presude, kao i o objedinjavanju svih dosadašnjih kaznenih djela u jednu jedinstvenu presudu.

Naravno, nijedna zatvorska kazna ne može negirati psihičke posljedice ovakvog sadržaja na žrtve koje se nerijetko bore s depresijom, anksioznosti, nedostatkom povjerenja i čak i post-traumatskim stresom nakon što se njihove osobne fotografije objave na internetu. Posebno su na meti javne osobe, što je vidljivo iz mnogih afera i curenja fotografija koje nisu striktno dio revenge porn djela, ali svakako su sličnog učinka.

U ovom slučaju se radilo o nekoliko prekršaja, a jedan od njih je, zanimljivo, i kršenje onog svima poznatog GDPR-a. Za informacije oko ove i sličnih situacija sam se obratio Agenciji za zaštitu osobnih podataka (AZOP) iz koje su mi pojasnili:

U slučaju objave fotografija na pornografskim stranicama bez privole osobe koja se nalazi na fotografijama, navodimo kako se radi o zlouporabi osobnih podataka, odnosno povredi privatnosti koja spada u kaznenu sferu, tj. u takvom slučaju nadležna tijela mogu utvrditi počinjenje kaznenog djela Nedozvoljena uporaba osobnih podataka (članak 146. Kaznenog zakona), za koje je predviđena kazna zatvora do jedne godine, kao i kazna zatvora do tri godine u slučaju da se radi o kvalificiranom obliku kaznenog djela.

Gole slike i lažni profil – ista stvar?

Ova situacija postaje zanimljivija kada shvatimo da slučaj dijeljenja fotografija na pornografskim stranicama nije u oku zakona ništa teži prekršaj nego izrada, recimo, lažnog profila na Instagramu na kojem se samo predstavljate kao netko drugi i koristite njegove fotografije, što je izuzetno čest slučaj kada je riječ o osobama s mnogo pratitelja na ovoj društvenoj mreži, javnim osobama, influencerima i drugima. O tome koliko je zapravo čest dovoljno govori posebna stranica na Instagramu posvećena upravo rješavanju ovog problema.

Iz AZOP-a mi potvrđuju kako se po aktualnim zakonima zaista radi o istom kaznenom djelu ako je počinjenje istoga djela utvrđeno od strane nadležnih tijela u provedenom kaznenom postupku. Prema tome, što se tiče domaćih pravila i zakona, ne postoji kategorija koja posebno kažnjava ovu vrstu prekršaja privatnosti, iako je, složit ćete se, mnogo teža i ozbiljnija nego otvaranje lažnog profila nekog influencera kojeg pratite (iako je i to ozbiljan problem). AZOP također dodaje:

Napominjemo kako u oba navedena slučaja postoji mogućnost utvrđenja i drugih kaznenih djela na štetu osobe čiji su osobni podaci zlouporabljeni (primjerice kaznena djela protiv časti i ugleda opisana u Glavi XV. Kaznenog zakona). Što se tiče razlike između slučajeva zlouporabe osobnih podataka koje spominjete, imajući u vidu težinu počinjene zlouporabe, odnosno odmjeravanje kazne, navodimo kako je isto u nadležnosti sudova, koji izriču zakonom predviđene kaznene sankcije.

Zakoni još uvijek nisu na nivou

Kada govorimo o tome kako se na ovaj čin gleda u ostalim zemljama, doći ćemo do zanimljivih zaključaka. U SAD-u, primjerice, ne postoji federalni zakon protiv ovakvih činova, ali više od 40 saveznih država ima svoja posebna pravila i zakone koji reguliraju kazne i sankcije za ovakve sadržaje. Također, nedavne presude protiv osoba koje su počinile ovakva djela broje se u milijunima dolara kazne, barem u SAD-u. U Velikoj Britaniji u tijeku je velika kampanja o osvješćivanju ove vrste pornografije koja prati nove zakone upravo o ovoj temi. Za utvrđene prekršaje tako će se završiti u zatvoru do dvije godine.

Ipak, koliko god polako na snagu dolazilo više zakona, i dalje je pravda u ovom slučaju spora za one čije su fotografije objavljene na internetu bez njihovog odobrenja. Razlozi za ovo su mnogi: dok će neki reći kako jednostavno trebate paziti na to kome što šaljete i odmahnuti rukom na ovaj zločin, stigma koja prati ovu vrstu kaznenog djela za žrtve često je nešto s čime se vrlo teško mogu nositi i stoga jednostavno ne prijavljuju počinitelje.

Bizarna je najviše i činjenica da se ovdje izuzetno lako može utvrditi tko je točno kriv za slanje fotografija na internet i njegova kaznena odgovornost je jednostavno neupitna. Prema tome, najbolje što se može napraviti zaista jest ono što je učinila djevojka iz Zadra, a to je otići direktno svim mogućim institucijama i nadati se pravdi. Žrtve ovakvih činova mogu se za pomoć obratiti i Googleu, koji će ukloniti linkove na sporni sadržaj sa svojih pretraga.

Otvorena mogućnost za nova pravila

Iako Hrvatska trenutno u svojim zakonima ima solidna pravila koja reguliraju korištenje autorskih prava i osobnih podataka, nedostatak posebne regulacije slučaja pornografije ovoga tipa znači kako i dalje lagano kaskamo za svijetom, ali trenutno mi se čini kako se radi samo o imenovanju, ako ćemo suditi po gore spomenutoj kazni. Iz AZOP-a mi kažu kako je to moguće promijeniti, a samim time moguće je i revidirati kazne koje slijede za upravo ove zločine:

Što se tiče revizije pravila koji reguliraju predmetnu materiju u pogledu izricanja većih kazni, navodimo kako je u tom smislu moguće revidirati postojeće odredbe Kaznenog zakona, kao i donijeti posebna pravila zakone o neprimjerenom/nedozvoljenom ponašanju na internetu i društvenim mrežama, o čemu odlučuje zakonodavac.

Domaće zakonodavce tako nitko ne sprječava da za prekršaje ovog tipa u budućim revizijama dodijele kazne od više godina zatvora, ali do toga ćemo se morati malo strpjeti. Osobe koje s povjerenjem dijele svoje fotografije partnerima svakako trebaju biti na oprezu, ali ne bismo trebali okrivljavati žrtve koje su iz osobnih razloga željele s nekim nešto privatno podijeliti, već se trebamo potruditi da se oni koji žele iskoristiti te fotografije kako bi naškodili drugima propisno i promptno kazne.

Domaći zakoni tako nisu loši kao što biste možda mislili, već odluka o težini kazne stoji isključivo na nadležnom sudu. Pretpostavka je kako će svaki sudac shvatiti o kakvoj se situaciji radi te da će i kazna za krađu osobnih podataka u kontekstu pornografskih stranica biti jača od one koju biste dobili za lažno predstavljanje. Na žalost, broj ovakvih slučajeva će u budućnosti zasigurno samo rasti, a samim time bi i Hrvatska u budućnosti trebala dobiti propise posebno krojene upravo za ovakve slučajeve.

ponuda

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Analiza

Telekom Bankarstvo: Zabi prosječna bankarska aplikacija, HT-u dodatan izvor prihoda

Telekom bankarstvo Hrvatskog telekoma i Zagrebačke banke ne pruža kvalitetnije korisničko iskustvo ni od hrvatskih konkurenata ni od Revoluta, ali najavljuje agresivnu marketinšku kampanju kakvu prosječna banka ne bi pokrenula.

Startupi i poslovanje

Ne uništavaju paušalni obrti IT industriju, već ogromna davanja na plaće

O problematici paušalnih obrta u IT industriji već se dugo govori tiho, a od ovog vikenda i glasno. No čini se da dobar dio rasprave, koja je buknula preko vikenda, ali i budućih poreznih promjena, koje nas očekuju iduće godine, idu u krivom smjeru - prema jačem oporezovanju samostalnog rada, a ne rasterećenju nesamostalnog, odnosno plaća.

Startupi i poslovanje

Dati otkaz zaposleniku u mješovitoj stvarnosti dobar je PR, ali XR doista pomaže razvoju mekih vještina

Zamislite dan kad svojim zaposlenicima nećete plaćati tečajeve već će te ih poslati u susjednu sobu da prođu simulaciju - taj dan mogao bi biti veoma blizu, a evo i što od njega očekivati.

Što ste propustili

Internet marketing

Kovačević, Vrdoljak, Ackermann i Brkan na WMF-u otkrivaju zadnjih 10 godina digitalnog marketinga

Kako je izgledao digitalni sektor prije deset godina i kako se u njemu dan danas snalaze neki od najpoznatijih digitalaca saznat ćemo ove subote na Weekend Media Festivalu.

Startupi i poslovanje

Hubbig Dragane Lipovac kreće u nove pobjede s milijunskom investicijom i novom savjetnicom

Bili vi mali ili veliki uvoznik, naručivali iz Kine ili SAD-a, Hubbig vam može olakšati život, a da to ovom mladom startupu ide dobro potvrdila je i nedavna milijunska investicija koju je orkestrirala Monika Mikac, bivša operativna direktorica u Rimac Automobilima.

Startupi i poslovanje

Paušalci, prikriveni rad opet nije dobro definiran u Općem poreznom zakonu, uključite se u e-Savjetovanje!

Prema trenutnom prijedlogu izmjena Općeg poreznog zakona, koji bi trebao stupiti na snagu 1. 1. 2020., i dalje nije dovoljno jasno definirana razlika između samostalnog i nesamostalnog rada, što bi se moglo obiti o glavu paušalnim obrtnicima i tvrtkama koje ih angažiraju.

Intervju

Tko to zna sa softverom, dobro zarađuje i utječe na velike sustave? IT Konzultant!

Kao što mnogi bježe od matematike i STEM-ovci nerijetko bježe od "mekih vještina", no upravo se u tom spoju kriju odlične karijerne opcije. Kako ispolirati te vještine učimo od FER-ovca, dugogodišnjeg konzultanta i danas direktora, mStartovog Emina Subašića.

Tehnologija

Programeri u prosjeku zarađuju 10.000 kuna, najbolje su plaćeni iOS developeri

Stigli su nam novi rezultati ankete Tomislava Grubišića o plaćama developera u Hrvatskoj za 2019. godinu, donosimo pregled najzanimljivijih podataka na osnovu tehnologija i godina iskustva.

Startupi i poslovanje

Ne uništavaju paušalni obrti IT industriju, već ogromna davanja na plaće

O problematici paušalnih obrta u IT industriji već se dugo govori tiho, a od ovog vikenda i glasno. No čini se da dobar dio rasprave, koja je buknula preko vikenda, ali i budućih poreznih promjena, koje nas očekuju iduće godine, idu u krivom smjeru - prema jačem oporezovanju samostalnog rada, a ne rasterećenju nesamostalnog, odnosno plaća.