Želite investirati u dionice i kriptovalute zbog neke objave na društvenim mrežama? Zapamtite ove 3 lekcije!

Sjećate li se TimeCopa? Scena negdje na trećini filma gdje znojni broker nabacuje noge na teški drveni stol i lista New York Times ne bi li našao dionicu za novo ulaganje?

Godina je vjerojatno 1928. Nešto se tajnovito smiješi naš tuxedo šaner, no mi gledatelji pretpostavljamo da je došao iz budućnosti i da će masno zaraditi na transakciji kojoj zna ishod. No uto se pojavljuje vremenska crvotočina iz koje istrčava Van Damme i jednim Mae Gerijem deklasira bahatog financijaša. “Nećeš razbojniče!” Jean Claude tu ne staje i dobacuje: “… pa prvo sam te tražio u 2021. Što nisi vidio da se GameStop dignuo 1600%!?”

Mi sada vidimo da GameStop [$GME] mjesečna krivulja izgleda kao Everest, a osnove, zahvaljujući mlađem Ivanu, svi znamo: horda asinkrono orkestriranih redditovaca, inicirala je short squeeze i s time generirala epsku migrenu hedge fondovima koji su se dugoročno kladili na $GME propast.

Kladili na propast? Short Squeeze? Hedge šta!? Dotaknut ćemo se tih termina, no neću vas previše smarati GameStop pričom. Interesantnija je jedna dugoročna nit – značajnu ulogu u cijeloj akciji su imale društvene mreže i virtualno organiziranje haktivista kojih se ne bi posramio ni ponoćni World of Warcraft raid.

Revolucionarni marš je paralelno razotkrio i opasnost društvenih mreža – sijaset malih (retail) ulagača ponukani bojem za $GME dionicama vjerojatno nikada neće vratiti uloženo (desni dio grafa + procjena dionice na kraju teksta). I taj nas moment dovodi do tri poznate investicijske maksime, apsolutno primjenjive i na motocross utrku kripto tržišta:

• (A) Razdvojite emocije od investiranja.
• (B) Ne ulažite u ono što ne razumijete.
• (C) Investirajte samo novac koji možete izgubiti.

(A) Razdvojite emocije od investiranja

Rorschach efekt: Svatko vidi ono što želi vidjeti 

Nije prvi put da društvene mreže imaju utjecaj na tržište kapitala i po novome, kriptovalute (ETH i BTC upravo doživljavaju veliku korekciju, a CREAM napadaju hakeri koji odnose 37M USD). Bilo kakva diskusija na mrežama, i drugim platformama je u esenciji distribuirani Rorschachov test. Svatko vidi ono što želi vidjeti (i svatko se pozove sudjelovati u raspravi).

Takve forumske kavge su načelno bezazlene kada se gorljivo borite za ili protiv lockdowna (gdje je čak i Varteks morao poslati svog epidemiologa da pridonese diskusiji). Stvari se kompliciraju ako na temelju online komentara odlučite ulagati vlastiti novac.

Tipičan primjer je “This is for you Dad” $GME thread gdje ljutiti redditovac poziva na revolucijski marš kontra hedge fondova. Poklič je jasan za razumjeti jer budimo realni, scene drhtavih vukova s Walla streeta koji olabavljuju te čvrsto stisnute kravate razveselit će svakoga; pogotovo ako ste pokrenuli firmu u jeku velike financijske krize te na vlastitoj koži osjetili hladnu realnost etabliranog financijskog sektora i koliko on zapravo malo pruža.

I tu dolazim do prve ironije – 2008. godine smo svjedočili kako Michael Burry (kojeg je Christian Bale maestralno ekranizirao u “The Big Short” filmu) i njegovi kolege Don Quijoteovski koriste short pozicije kako bi napakostili hedge fondovima. No sada u 2021. vrijedi obrnuta logika i shortanje je prikazano kao navodno zlo!?

Da bi ironija bila veća, ispada da pozadina reddit marša ipak nije bila toliko revolucijski nastrojena. Post-mortem analize prikazuju da su za rušenje fondova (specifično, Melvin Capitala) odgovorni ipak drugi hedge-fondovi (!) i institucionalni investitori koji su nanjušili krv te zapravo navukli male RobinHood / Revolut ulagače da odigraju njihovu prljavu igru. Iscrpan tekst Maria Gatare ili pak Aswatha Damodarana koji pametnije i dublje obrađuju temu ukazuju da je redditovaca tj. retail investitora u cjelokupnoj šumi ulagača bilo samo 30%.

Echo Chamber efekt: Ne trebam, ne želim – drugo mišljenje

Dodatnu komplikaciju kod investiranja stvara i poznati efekt jeke istomišljenika (engl. echo chamber) koji ide ruku pod ruku s Rorschachom.

Ispričat ću vam jedan kripto primjer.

2019. je na tržište izašao Pi Network blockchain kojem možete pristupiti putem nativne mobilne aplikacije. Premisa je nadasve magična – instalirate aplikaciju na mobitel i on fino tiho u pozadini rudari Pi kriptovalutu.

Prvo udara Rorschach efekt – neki su vidjeli “Free Money!!!”; neki su bili zamišljeni… “Hm pa kako je to moguće? Što nisu potrebne bučne ASIC mašine i špaliri ugrijanih GeForceica kako bi se rudarile kriptovalute?” Pi Network je narastao na 10 milijuna članova, organiziranih u pionire, ambasadore i kontributore koji su se svi međusobno podržavali i pričali o ljepotama koje Pi Network pruža. Queue in Tupperware, Herbalife i Amway.

Domaći mediji su ovo trivijalizirali (mogu li se s Pi-em kupiti jaja!?) no tada su Ivan Voras i Bruno Škvorc (UBIK) riješili napisati detaljnu i nadasve odličnu analizu te raskrinkali cijelu shemu. Ispada da su kreatori Pi Network blockchaina “osmislili” svoju nadogradnju Stellar Consensus Protocola (SCP) gdje se lanac blokova provjerava globalnim grafom povjerenja tj. društvenom vezom između članova zajednice. Mhm. A onda je svizac zamotao čokoladu. Kreatori Pi Network sustava su zapravo upogonili centralni server s nepoznatim source codeom koji skuplja privatne podatke i veze među korisnicima, a za to im kao nagradu dodjeljuje generirane novčiće koji se prikazuju na nativnoj mobilnoj aplikaciji (Pi-em, recimo, ne možete pazariti na kripto burzama).

Zajednica Pi entuzijasta oformljenih unutar FB grupe jednostavno nije vjerovala iznesenim argumentima o piramidalnoj shemi te slijepo nastavila jahati taj “inovativni kripto val”.

U čemu je temeljni problem takvih paušalnih grupa i online rasprava, potpomognutih jekom istomišljenika? One mogu odmaknuti cijenu dionice ili neke kriptovalute od njezinih fundamenata (osnovne tržišne vrijednosti) i samim time navući neupućene promatrače u kupnju ili neku treću nesretnu akciju (nesmotrenu prodaju, ostavljanje osobnih podataka, utjecaj na treće strane…). Upravo zato je potrebno razdvojiti emocije od investiranja jer tek nam dolazi najočitiji primjer manipulatora i likova s agendom.

(B) Ne ulažite u ono što ne razumijete (priča o političkim Ambulance Chaserima)

Prva dva sloja torte (Rorschach + Echo chamber) daju stabilnu podlogu za premaz od agendiziranih likova koji slijedi. Ne treba ići dalje od tvita Elona Muska koji, klizeći ljudima niz dlaku, tvrdi da je short selling zlo!!

u can’t sell houses u don’t own
u can’t sell cars u don’t own
but
u *can* sell stock u don’t own!?
this is bs – shorting is a scam
legal only for vestigial reasons

— Elon Musk (@elonmusk) January 28, 2021

Znam da je ovo peti put da čitate o short sellingu, no izdržite još malo pa da obradimo the whole enchilada.

Kod kumice na tržnici

Short selling je prodaja imovine koju ste posudili – ja posudim kilu jabuka od bakice i obećam (ugovorim) da ću kilu jabuka vratiti nakon X dana. Ništa više i ništa manje. No tu dolazimo do poslovne prilike – ako smatram da će cijena jabuka padati (recimo da “osjećam” da će ljudi preko ljeta više grickati lubenice) ja te jabuke mogu prodati na isti dan kada sam ih posudio. Kada pak dođe dan da moram vratiti jabuke, otiđem na tržnicu, kupim jabuke te ih vratim kako sam i obećao. Razlika u prodajnoj i nabavnoj cijeni ostaje meni kao dobit.

Suprotno, ako smatram da će industrija jabuka i njihova cijena rasti, odmah se javljam brokeru, kupujem i držim tu jabučnu dionicu. Mogu ja pokrenuti i lukrativniju operativu – otiđem u banku, uzmem kredit, pokrenem voćnjak i prodajem jabuke po cijeni za koju ja smatram da je refleksija kvalitete mojih jabuka. Opet, razlika između prodajne cijene jabuka i rate kredita za trošak voćnjaka ostaje meni kao dobit.

A kad smo već kod razlike, spomenimo još jednu – asimetriju mogućeg gubitka. Short selling je ekstremno riskantna pozicija. Jer ako smatram da će neka dionica/kripto rasti, kupim ju i držim. Maksimalni gubitak koji mi se može dogoditi je da ona padne od uloženih X dolara do 0 dolara i to je to (raspon mogućeg gubitka mi je poznat unaprijed). Ali kada idem u short selling, gubitak može biti daleko veći jer ja ne znam koliko dionica može narasti i koliko ću ja biti u gubitku. Jabuke primjerice mogu biti 5x, 8x, 13x ili 21x skuplje na dan kada ih moram kupiti/vratiti i taj podatak mi unaprijed nije poznat.

Zašto Elon ne voli shortanje?

Opisane situacije nisu same po sebi zle i nemoralne već društveno usuglašene ekonomske dinamike. Rizik, glavobolja, briga i procjena ishoda u oba slučaja su samo moji – kao i potencijalna dobit (nemojte biti naivni – i bakica premazana svim mastima ima svoju procjenu zašto mi baš tada posuđuje jabuke).

Dodatna se “ljutnja” na društvenim mrežama stvorila kada su haktivisti s reddita povezali short selling s formiranjem fondovskih klika i kartela, tvrdeći da se fondovi dogovaraju kako bi umjetno rušili cijene dionica GME-a u tzv. “Short & Disrupt” operaciji. To može biti slučaj, no to nije rezervirano za short selling. Iste klike i karteli se nelegalno formiraju u tzv. long pozicijama tj. kada se fondovi klade da će cijena dionice rasti. Takva operacija se zove “Pump & Dump” i daleko je češća pri tržištima kapitala.

Međutim, nije sve tako crno – short selling ima pozitivan efekt na tržište kapitala jer testira i “isprobava” rupe u kompanijama. Sudionici na tržištu kapitala koji su kratki za određene dionice imaju svaki razlog njuškati i kopati rupe u kompaniji i samim time pojačavaju transparentnost tržišta kapitala. I to je zapravo kamenčić u Muskovoj cipeli – Elon je već dulje vremena u borbi sa short sellerima koji pokušavaju srušiti cijenu dionica Tesle, smanjujući mu mogući kompenzacijski plan.

Dionica Tesle je jedna od najviše “šortanih” dionica gdje je short squeeze rađen barem pet puta (s time da je zadnji bio početkom 2020.). Ali tvrditi s njegove strane da je short selling, kao normalna tržišna dinamika, zlo, je licemjerno.

Jer gledajte – kada Elon Musk gradi Teslu, on posuđuje novac kojem nije vlasnik. I onda koristi taj novac kako bi kupio dijelove kojima ne želi biti vlasnik. Tada stavlja te dijelove na automobil kojem isto ne želi biti vlasnik. I tada Elon prodaje automobil nekome tko doista želi biti vlasnik. Ne moram niti spomenuti da osoba koja kupuje Teslu vrlo vjerojatno to radi putem kredita tj. novca kojem nije vlasnik. Pa čekaj malo, ne zvuči li ovo sve kao “šortanje”?

Previše sam zabrazdio u financije no nadam se da shvaćate poantu. Ne ulažite u ono što ne razumijete! A ako ne razumijete, educirajte se. Musk, AOC i ostali dušebrižnici će pohrliti na medijski val radi svoje vlastite agende, a nasjedati na takve ambulance chasere je samo put ka gubljenju ušteđevine.

(C) Investirajte samo novac koji možete izgubiti

U gornjim sekcijama smo opisali utjecaj društva na investiranje i kako preciznije pratiti diskusije oko ulaganja. Dobra vijest je da država i institucije ipak štite ulagače do neke mjere. Regulatorna zaštita vrijedi za tržišta dionica i bazične štednje, no NE vrijedi na jednom friškom tržištu koji doživljava opetovani procvat – kriptovalute i DeFi.

Decentralizirani, anonimni i poneki “anarho” slojevi kriptovaluta imaju drugu stranu medalje – nitko ih ne može tehnološki regulirati niti nadzirati. Zaboravite na Robinhoodove “safe triggers” koji su zapravo spasili dobar dio malih ulagača u GameStop, zaboravite na štednju koje vam banke i država osiguravaju u iznosu do 100.000 EUR. Ako izgubite private key od kripto novčanika ili pošaljete ETH na krivu adresu, nema tog regulatora ili osiguranja koji će vam novce vratiti. Mislim, možete vi pokrenuti 51% napad na ethereum mrežu u svrhu modificiranja transakcija, no jedan sat takvog napada će vas koštati cca. 420.000 USD.

Jedino vas majka svih maksima ovdje može spasiti – investirajte samo novac koji možete izgubiti.

Nažalost vam ne mogu ponuditi neki kratki odgovor koliko je to novaca koliko vi možete izgubiti, a rješenje se nalazi u trajnoj edukaciji i praćenju tržišta. Odabrao sam par izvora za kvalitetnu financijsku edukaciju koja se trenutno nudi besplatno i koja će zasigurno pomoći kod prženja Fuck You Moneyja:

Blogovi i autori:

• Arhivanalitika tj. Ekonomski Lab ima trenutno najkvalitetnije tekstove iz domene investiranja, financija, makroekonomije, a “ponekad” obrađuju i pandemijske teme, jer diksusija. Članci od Velimira Šonje i Maria Gatare su posebna izvrsnost, no palim znak upozorenja da se ipak radi o nešto “težim” long-readovima.
• Tetka (Sandra Ferenčak) je blog koji obrađuje investiranje, mirovine, osiguranja i općenito financije s jednom interesantnom premisom – “financijska sloboda je preduvjet ostalim slobodama” (s čime se pretpostavljam većina nas slaže). Za razliku od Arhivanalitike, ovi tekstovi su namijenjeni širem čitateljstvu.
• Aswath Damodaran je profesor ulaganja i valuacije kompanija na NYU. Gospodin profesor predviđa da je realna vrijednost GameStop dionice 47 USD (kudos, to JE trenutno stanje dionice dok ovo pišem), a Damodaranove slojevite analize možete čitati na njegovom Blog(Spot)-u 🙂
• Ray Dalio (Bridgewater) je nepresušan izvor raznovrsnih analiza i osvrta na tržišta kapitala i kriptovaluta. Na primjer, Ray i njegova ekipa predviđaju mogući rast cijene Bitcoina na 85.000 USD što je podosta hrabra, no bogato potkrijepljena tvrdnja.
• Around the Block je edukativan blockchain serijal od strane Coinbasea s velikim naglaskom na decentralizirane financije. Svakako zapratite taj blog jer ekipa kontinuirano donosi teorije i osnove ulaganja u cutting edge financijske instrumente.

Udruge, događanja i meetupi:

• UBIK udruga kontinuirano radi na promociji kriptovaluta i blockchain tehnologije, a na njihovoj stranici možete naći i aktualan blog s raznovrsnim temama. Meetup se održava svaki mjesec, a zadnja dva su uključivala teme poput Ethereuma 2.0, stanja DeFi industrije, Neat protokola itd.
• Clubhouse osnove, zahvaljujući starijem Ivanu svi znamo: na aplikaciji se nalazi pregršt virtualnih soba u kojima uživo možete slušati ekspertne panele na temu… pa, bilo čega. Kriptovalute, investiranje u klasične dionice ili DeFi instrumente naravno prednjače. Javite se u komentare ako vam nedostaje pozivnica na tu novu društvenu mrežu (uz uvjet da ste pročitali prve dvije sekcije teksta :)).

Podcasti:

• Surove Strasti su najbolji podcast da učite i osluškujete o poduzetništvu, poslovanju i ulaganju. Izdvojio bih odlične epizode s Filipom Šaravanjom, Velimirom Šonje te Sandrom Ferenčak (Tetka)
• Blockchain from the Block je podcast koji se specifično bavi DLT-om (Distributed Ledger Technology), a vode ga dobri duh hrvatske Startup zajednice Luka Sučić te već spomenuti stariji 🙂 Ivan (Brezak Brkan). Poseban “kut napada” ovog podcasta je što obrađuje balkansku scenu i regionalne aktere više nego globalne priče.
• Naravno, dajte šansu i novom Nominis podcastu u režiji eCommerce Hrvatska i Neuralaba. Podcast obrađuje online poslovanje, ulaganje u tehnologiju i poduzetništvo gdje također možete naučiti trikove i tajne direktno od direktora i vlasnika raznih kompanija.
• Postlight Podcast je podcast njujorške agencije Postlight (go figure). Obrađuju se teme poput utjecaja tehnologije na biznis, razvoja online usluga i sprege financija/tehnologije. Primjerice, gošća jedne epizode je bila Cathy O’Neil (Weapons of Math Destruction) koja insiderski priča o Wall Street malverzacijama iz 2008. te kako su matematički pakirali poznate “credit default swaps” i na njih lijepili Triple-A investicijske ocjene. Voditelji su veterani tech industrije Rich Ziade i Paul Ford koji inače odlično piše za Wired.

Kontinuirana edukacija uz slušalice, dekicu i gornje materijale je najbolji način da se samostalno zaštitite od nepotrebnih gubitaka, jer nitko drugi to neće napraviti umjesto vas, pogotovo ne na kripto tržištima. I da za kraj skratim ovu zimu “šortanih” kafića…

“To shorten winter, borrow some money due in spring. “

— W. J. Vogel