Online kupci više preferiraju plaćanje karticom, ali većina kupovina ipak završi plaćanjem prilikom preuzimanja

Online kupci više preferiraju plaćanje karticom, ali većina kupovina ipak završi plaćanjem prilikom preuzimanja

Što rade online kupci u Hrvatskoj i kakve su im navike? Istraživanje udruge eCommerce Hrvatska pokazuje kako osim osnovnih kriterija dobrog webshopa poput dostupnih i ispravnih informacija postoji mnogo drugih detalja koji utječu na njihovo korisničko iskustvo.

Udruga eCommerce Hrvatska u svom najnovijem istraživanju koje je provela na skoro 2000 posjetitelja domaćih webshopova saznala je mnogo toga o navikama online kupaca u Hrvatskoj. Kupci su odgovorili na dvadeset različitih pitanja vezanih uz online kupovinu, a ovo su neke od zanimljivosti koje smo imali priliku izvući iz rezultata.

Ono što znamo o okolnostima eCommerca u Hrvatskoj jest da internet sve više prevladava, a posljedicom toga skoro 50% ljudi u Hrvatskoj već kupuje online. Unatoč uvriježenom mišljenju da Hrvati češće kupuju na stranim webshopovima, istraživanje Udruge pokazalo je kako gotovo 40% ispitanika kupuje kod domaćih online trgovaca. Osim toga, oni koji kupuju online, čine to često. Više od trećine ispitanika kupuje online barem jednom mjesečno, dok čak 20% njih kupuje stvari online i nekoliko puta tjedno.

Promjena od periodičnog kupovanja samo nekoliko puta godišnje može se povezati i s time da se promijenilo što obično kupujemo online. Dok je posljednjih godina online kupovina bile rezervirana više za specifične, često manje potrošne stvari, danas pak vidimo kako se navike mijenjaju. Najviše ispitanika na internetu kupuju odjeću i obuću. Uz to, ispitanici se često odlučuju za online kupovinu kad su u pitanju predmeti za kućanstvo, elektronički uređaji i računalna oprema te sve vezano za ljepotu i njegu.

Tko se boji online plaćanja još?

Prema informacijama koje su dobili od trgovaca koji su sudjelovali u istraživanju, od 50 do 70 posto kupovina završava odabirom plaćanja prilikom preuzimanja. No kad su same kupce pitali koji način plaćanja preferiraju, 39% njih je odabralo karticu, dok ih je nešto manje (34%) reklo da preferiraju platiti prilikom preuzimanja paketa. Zanimljivo, kada koriste karticu, skoro 70% ispitanika plaća jednokratno.

Kada su ih upitali zašto ne koriste karticu za plaćanje, glavni razlog koji je istaknulo više od pola ispitanika koji ju ne koriste jest taj da se boje krađe podataka. Nakon toga, na listi razloga našla se činjenica i da im se ne da uvijek tražiti karticu i utipkavati podatke. Kako je Marcel Majsan već pisao, s novom PSD2 regulativom koja uvjetuje biometrijsku verifikaciju, vjerujemo da će se u budućnosti ovaj broj promijeniti, a plaćanje karticama povećati.

U odnosu na 2018. promet eCommerca ove godine porastao je za 6.17%.

Ipak, bojazan od krađe podataka je poražavajući razlog ako uzmemo u obzir kako se to može riješiti boljom edukacijom i digitalnom pismenošću. Naime, krađa podataka moguća je u različitim slučajevima, ali ako plaćate karticama preko provjerenih, etabliranih domaćih i stranih webshopova, sa sigurnom vezom (https, ne http), sigurnosnim certifikatima, koristite token ili neku drugu vrstu verifikacije – nema zbilja razloga za strah. Međutim, još će se tu naći dosta onih koji jednostavno “ne žele plaćati dok na ruke ne dobiju i ne vide ono što su naručili niti žele strepiti hoće li dobiti to što su i naručili”. To je u redu, ali jednako tako pokazuje da mnogi nisu informirani o svojim pravima kada kupuju online pa tako ni o mogućnostima povrata robe.

Nažalost, u istraživanju jedan veći dio ispitanika je nepovjerljiv zbog nekog lošeg iskustva: službe ostavljaju plaćene pošiljke gdjegod, plaćena pošiljka nikada nije stigla, duple naplate i slično.

Dobro korisničko iskustvo čini razliku i za webshopove

Kad je riječ o lošem odnosno dobrom iskustvu u dostavi robe, cijena i brzina su presudni faktori za većinu ispitanika. Međutim, još su bitniji i detalji oko samog procesa dostave. Tako je za 50% ispitanika dosta bitan poziv dostavljača prije same dostave, mogućnost dogovora vremena i mjesta dostave, a nije naodmet ni mogućnost praćenja dostave. Cijeni se fleksibilnost i dogovor.

Dostava je kupcima očito važna, ali nije bitno i da bude najbrža ikad. Većini ispitanika dovoljno je da roba stigne unutar pet radnih dana. Dostavu unutar jednog radnog dana preferira manje od 0.5% ispitanika, a preko 90% ih bira dostavu na kućnu adresu.

S obzirom na sve ovo, ali i činjenicu da kupci dostavu povezuju izravno s trgovcem, odabir kvalitetne dostavne službe mora se naći visoko na listi prioriteta svakog trgovca, ističu u vodiču iz eCommerce Hrvatska.

Da dostavne službe nude bolje korisničko iskustvo, webshopovi imali bi zadovoljnije korisnike.

Gdje su vam informacije, što kažu recenzije?

Kada prvi put kupuju, trećina kupaca kao jedan od najbitnijih razloga kod odabira webshopa ističe mogućnost plaćanja prema preferencijama. Oko 30% ispitanika istaknulo je i kako će odluku donijeti na osnovu drugih recenzija kupaca, ali i činjenice da li vaša trgovina posjeduje certifikat sigurne kupnje.

S druge strane, iako čak 23% ispitanika odustaje od kupovine zbog potrage za boljom cijenom, nešto više njih (24%) odustat će od kupnje ako pronađu negativne recenzije o webshopu. Isto toliko njih iskazat će svoje nepovjerenje ako ne pronađu odgovarajuće informacije o dostavi i povratu. Između ostaloga, mnogi su istaknuli da ih posebno odbija kada su na webshopu nepotpune ili nerazumljive informacije o samom proizvodu.

Kada su jednom obavili kupnju preko webshopa, većina kupaca će se vratiti ako su zadovoljni kupovinom i uslugom (37%), a tek nakon toga ako su zadovoljni kupljenim proizvodom (33%) ili ako su istaknute privlačne nove ponude (19%). Uostalom, logično je to ako razmislimo da većinu proizvoda poput elektroničkih uređaja, digitalne opreme ili kozmetike lako možete naručiti negdje drugo – gdje vam više paše usluga i pristup. Dakle, kako zaključuju iz eCommerce udruge, dobar CX i dobar odnos s trgovcem najvažniji su za većinu online kupaca – stecite stoga njihovo povjerenje, poručuju.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi

Osnivač Njuškala uz Hanza Mediju pokreće novi digitalni oglasnik – Dealio

Dealio u tržišnom okršaju za korisnike u Hrvatskoj i šire ima stratešku podršku medijske grupacije Hanza, ali čini se kako se neće zaustaviti na tome.

Izvještaj

Metaverse nije mrtav. Njegov zli brat iz Mete možda jest…

Rebrendingom u Metu, Facebook je pokušao preuzeti vlasništvo nad pojmom metaversea, no svjedoci smo koliko mu je to uspjelo. Metaverse više nije u hypeu kao nekad, ali oni koji su se nastavili baviti njime - znaju da priča tek počinje.

Veliki intervjui

Program Forward to Health Innovation otvara prijave za treću generaciju polaznika

U modernom post pandemijskog okruženju u kojem se tehnologija ubrzano razvija nikad nije bilo važnije ulagati u zdravstvene inovacije. Forward to Health Innovation je tu da pomogne onima koji imaju ideju, ali ne znaju kako bi je ostvarili.

Što ste propustili

Startupi

Hrvatski Hypefy na natjecanju slovenskog Podima odnio pobjedu među 148 startupa

Na natjecanju Podim Pitching Competition birao se najbolji od 148 startupa iz 24 zemlje. Na glavnu pozornicu izašlo je 5 finalista, ali titulom najboljeg pitcha okrunjen je Hypefy iz Hrvatske.

Obrazovanje

STEMwave Innovation Day hrvatskim je učenicima još jednom omogućio tehnološki spektakl

Četvrtu godinu zaredom, Stemi i Infobip, uz podršku generalnog partnera A1 Hrvatska, uspješno su proveli sezonu 23/24 edukacijskog projekta STEMwave - Škola budućnosti te ga obilježili uz učeničku konferenciju ‘Innovation Day’.

Veliki intervjui

Lada Borovina Kovjanić, Inženjerka godine: Programiranje se uči – programiranjem, a najbolje na greškama

U seriji intervjua s iskusnim inženjerima domaće IT industrije otkrivamo kako su izgledali njihovi karijerni putovi, kako se postaje senior i ostaje u tijeku s novim tehnologijama, je li bolje specijalizirati se za određenu tehnologiju ili biti generalist i - što bi savjetovali juniorima.

Tvrtke i poslovanje

Na HAKOM-ovom Danu novih tehnologija predstavio se i SpaceX, ali i hrvatski igrači

Hrvatska se treba pripremati za budućnost svemirske industrije. Iako smo mali i često usmjereni na manje važne stvari, imamo aduta za utrku u toj brzorastućoj industriji. Ali, ne bismo trebali stati na tome!

Tvrtke i poslovanje

Native Teams osigurao 6,23 milijuna eura, rundu predvode Eleven Ventures i FRC

Native Teams, globalna platforma za digitalna plaćanja namijenjena freelancerima, remote radnicima i poslodavcima, uspješno je ostvarila još jednu rundu investicija u iznosu od 6,275 milijuna eura.

Veliki intervjui

Kako se postaje AI etičar – i čime se bavi, otkriva nam Katja Andrić

Brz rast upotrebe umjetne inteligencije dolazi sa sve glasnijim, često i paničnim, zahtjevima da se osigura njezino odgovorno korištenje. Iz te potrebe pojavilo se sasvim novo zanimanje – AI etičar. Koja znanja i vještine on/a treba imati, što i s kim radi i kako ćemo živjeti s umjetnom inteligencijom objasnila nam je AI etičarka Katja Andrić.