Znate li otkud vam dolaze najbolji kandidati i kako se prijavljuju na vaše oglase?
Foto: Andrea Kumar

Znate li otkud vam dolaze najbolji kandidati i kako se prijavljuju na vaše oglase?

O kandidatima, načinu kako se prijavljuju na poslove i kako uspješno doći do onih najkvalificiranijih otkrili smo više na Employer Branding konferenciji uz domaći regrutacijski alat TalentLyft.

Netokracija je na zadnja dva Employer Branding meetupa u Zagrebu okupila više od 250 stručnjaka za ljudske resurse, regrutiranje i employer branding iz najpoznatijih hrvatskih tvrtki. Ove godine smo otišli razinu više – cjelodnevna konferencija u Algebra LAB-u bila je pun pogodak za koju se tražilo mjesto viška.

Konferenciju je otvorio David Bizer iz TalentFountaina, bivši Googleov glavni regruter, s kojim smo ususret konferenciji porazgovarali o regrutacijskim strategijama uspješnih velikih i malih tvrtki svijeta uz dobre savjete kako zadržati integritet kad je u pitanju kultura tvrtke i njezina implementacija od najniže do najviše razine.

Njegove primjere i druge dobre savjete ostalih predavača na programu EBZG-a, okupljeni su mogli još bolje povezati s realnim stanjem kroz istraživanje o navikama i ponašanju kandidata u regiji, a koje je predstavio Nikola Biondić iz TalentLyfta.

Ovaj domaći regrutacijski alat koji koriste Five, HT, Span i mnoge druge tvrtke u regiji, nedavno je izbacio i novu verziju svoje platforme koja već danas obrađuje velike količine podataka značajne HR stručnjacima. Upravo su ih ti podaci, na kojima svakodnevno treniraju i svoje modele, potaknuli da naprave analizu na preko 150 tvrtki iz regije, 250 tisuća procesiranih kandidata i 10 tisuća otvorenih poslova. A evo i što su iz njih i otkrili.

Kako se kandidati ponašaju?

S obzirom na to da je zadaća TalentLyfta tvrtkama pružiti potpuno rješenje za skaliranje tima na jednom mjestu, od stranice karijera i oglasa do praćenja cijelog procesa prijave i dokumenata kandidata, Nikola i njegov tim imaju uvid u zanimljive podatke o tome kako, što i kada kandidati prakticiraju kad su u pitanju prijave na poslove.

Želimo razumjeti ponašanje kandidata od prve interakcije s vašim brendom do trenutka kad je zaposlen, želimo predvidjeti njegovu razinu interesa za tvrtkom, ali i za svaku otvorenu poziciju najprije preporučiti idealnog kandidata kojeg već imate u svojoj bazi.

Foto: Andrea Kumar

Najviše kandidata prijavljuje se na oglase za posao ponedjeljkom, s malim skokom u srijedu, uz primjetno opadanje prijava prema kraju tjedna. Prema tome, važno je napomenuti kako želite planirati svoje objave neposredno prije prvog dana u tjednu. Prvi radni dan u tjednu vjerojatno je iz praktičnih razloga izbor kandidata, stoga bi oglase svakako željeli puštati netom prije pa možda čak i za vikend, dok kandidati imaju prilike pripremiti sve potrebno za prijavu – u ponedjeljak.

Ima li vrijeme prijave veze s kvalifikacijama?

Osim dana, TalentLyft zna i u koje vrijeme se najčešće kandidati prijavljuju, zanimljivo – to je najčešće od 11 do 13 sati, kada su pauze za ručak. Iako nemaju puno uvida u stavku zašto je to omiljeni period za prijave, možete pretpostaviti da oni koji su već zaposleni koriste svaku slobodnu priliku, pa i dok trenutni poslodavac misli da ručaju, u šali će Biondić.

Ipak, ono što su mogli između podataka o zaposlenju povezati jest činjenica koliko je odbijenih, a koliko kvalificiranih kandidata bilo ovisno o tome kad i kako su se prijavljivali. Tako vas ne treba čuditi da napokon i podaci činjenično mogu potvrditi da su manje kvalificirani odnosno da više odbijenih kandidata imaju oni koji su svoje prijave odradili noću, a za što Nikola i tim imaju jednostavno objašnjenje: manjak koncentracije i najčešće manje uloženog truda.

A kad smo kod truda, utrošeno vrijeme na pregled i popunjavanje prijave za posao ima snažnu korelaciju sa zapošljivošću, odnosno manje je odbijenih kandidata bilo što je zabilježeno duže vrijeme prijave. Logično je stoga zaključiti, dodaje Biondić, da oni kandidati koji se više posvete pisanju CV-ja upravo za vaš oglas, na kraju završe i s boljom prijavom.

Što kandidati rade na stranici karijera?

Ako ste se pitali i da li broj posjeta stranici karijera utječe na kvalitetu prijave – odgovor je da, itekako.

Kandidati u prosjeku provedu oko 50 minuta na vašoj stranici karijera i jako je važno što im i kako prezentirate.

Nikola naglašava koliko je važno da kandidati na toj stranici dobiju sve informacije koje su im potrebne, ali, s oprezom – u slučaju mnoštva podataka ne želite da im snalaženje među njima bude izazov. Trenutno visok broj prosječnog provedenog vremena ukazuje da mnoštvo njih želi doći do informacija kako bi bili posve spremni za prijavu ili razgovor, no isto tako upućuje da mnoge stranice možda nemaju optimiziran sadržaj na webu pa dolazak do prave informacije može potrajati.

Kada je u pitanju izvor i način na koji tvrtke najefektivnije mogu doći do kvalificiranog kadra – tu prednjače, naravno, preporuke. Preko 80% kandidata koji su došli preko preporuka pokazali su se kao kvalitetni, ističe Nikola.

Osim preporuka, drugi glavni izvor kvalificiranih kandidata su i oni koje su poslodavci proaktivno tražili (sourced). Kako mnogi od vas vjerojatno i pretpostavljaju, portali za oglašavanje (job boardovi) nisu najsretnije rješenje, čak su dvije trećine kandidata bile odbijene. Međutim, to ima smisla, statističkog, ako uzmemo u obzir da je preporuka inače jako malo, a kada dobijemo i jednu, vrijedi mnogo, napominje Nikola. Dok s druge strane, s portala za oglašavanje dolazi najviše prijava od svih izvora. Tako da ovisno o vrsti posla, poziciji i potrebnom kadru želite odrediti hoćete li se fokusirati na kvalitetu ili kvantitetu odnosno kako kombinirati oboje za najbolje rezultate.

U prilog preporukama i proaktivnom pronalasku govori i postotak zaposlenih od ukupnog broja prijava, od kojih portali za oglašavanje bilježe 1,32%, stranice karijera 1,68%, preporuke 4,46% te konačno najviše otpada na one pronađene proaktivno, 4,55%.

Pazite koliko dugo su vam otvorene prijave!

Iako neki od vas možda i namjerno produžuju prijave za posao u nadi da će dobiti više kandidata, time si samo smanjujete šanse da ćete kvalificirane kandidate uopće zaposliti, naglašava Nikola.

Za one koji svoje prijave za posao drže otvorene po 50 pa čak i više dana, važno je naglasiti da će se u međuvremenu, čak i oni kandidati koji su se prijavili na njihov oglas, vjerojatno predomisliti ili odlučiti prihvatiti neki drugi posao, a čiji prijavni proces traje, primjerice, samo 30 dana.

Kandidati ne žele toliko dugo čekati u neizvjesnosti da li uopće imaju šanse, a kamoli hoće li dobiti zaposlenje – zato želite maksimalno skratiti proces prijave, zaključuje Nikola.

Jer, već nakon 15 dana na vaš se oglas prijavila većina onih koji su se i planirali prijaviti. Kako pokazuju podaci TalentLyfta, već 85% kandidata ste uhvatili u tom periodu od dva tjedna, a njih 90% ćete dobiti nakon 21 dan. Zašto razvlačiti prijave za desetak i više dana za onih 5 do 10% koji možda i neće biti toliko angažirani oko prijave niti posla?

Osim toga, produljenjem prijava produljujete i sveukupan period od prijave do zaposlenja, ti periodi su u regiji jako dugi, dodaje Nikola, u prosjeku 50 dana, a za najviše tvrtki oko 40. Iznad prosjeka smo što nam ne ide u korist, zaključio je Nikola poručivši tvrtkama da na to obrate dodatnu pozornost.

Komentari

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Kolumna

Kako je meni i 35.000 kupaca 96% snižen Foreov UFO postao “najbolje iskustvo kupovine ikad”

Osjećaj kada pronađete, a potom i kupite neki proizvod po 96% nižoj cijeni, nezamjenjiv je, pogotovo ako ste jedni od “rijetkih” koju su ponudu pronašli. Svi vam zavide, napravili ste odličan “deal”, a manje je bitno treba li vam uopće taj proizvod.

Startupi i poslovanje

Od agencije do freelancinga: 8 savjeta za život i posao koje sam naučio težim putem

A kako vi ne bi morali, stiže jedna poučna usporedba oblika poslovanja kroz stvarna iskustva.

Startupi i poslovanje

MVT Solutions iz Pisarovine osigurao 100.000 od 300.000 eura vrijedne runde investicije za brži i jeftiniji razvoj IoT-ja

Ovaj domaći startup u tri je godine, bez ikakve vanjske investicije, razvio IoTaaP, alat koji može uvelike olakšati razvoj IoT proizvoda različitim klijentima. Osim hardvera, njihov poslovni model se skalira kroz softver i cloud, a koliko uspješno su se rješenjem i radom potvrdili do sada, najbolje govori i vijest o prvoj investicijskoj rundi predvođenoj domaćim investitorom.

Što ste propustili

Kultura 2.0

Kako iskoristiti advent za employer branding (a da nije samo domjenak)

Važnost dobrog raspoloženja unutar tvrtke ne možemo zanemariti, pogotovo kad je riječ o kraju godine kada se projekti privode kraju dok se istovremeno pripremmo za nadolazeće. Čini se da je A1 otkrio najbolju formulu kako preživjeti zimu: mjesec dana blagdana u uredima.

Startupi i poslovanje

“Kod nas toga nema”: Samo 16% žena u hrvatskoj IT industriji nije doživjelo spolnu diskriminaciju

“Nejednakost je samo u Vašoj glavi, da manje sjedite pred pudijerom, a više pred knjigom nebi vidjeli nejednakost”.

Tehnologija

Klijenti banaka imaju sve manje vremena: Kako banke razvijaju digitalne proizvode za njih?

Digitalna transformacija mijenja iz temelja različite industrije. Koje vještine su vam potrebne ne bi li u jednoj od njih temelje gradili upravo vi, saznali smo od product ownera i managera Raiffeisen banke.

Kolumna

Kako je meni i 35.000 kupaca 96% snižen Foreov UFO postao “najbolje iskustvo kupovine ikad”

Osjećaj kada pronađete, a potom i kupite neki proizvod po 96% nižoj cijeni, nezamjenjiv je, pogotovo ako ste jedni od “rijetkih” koju su ponudu pronašli. Svi vam zavide, napravili ste odličan “deal”, a manje je bitno treba li vam uopće taj proizvod.

Tehnologija

Hardverski vodič za sve trenutne i buduće influencere, freelancere i gamere

Kraj jedne godine i ulazak u novu možete pamtiti po retrospektivi na prošle uspjehe i neuspjehe te novogodišnjim planovima koji su se izjalovili do sredine siječnja. A možete i po tome kako ste napokon odlučili napraviti prvi korak prema ostvarenju svog influencerskog, gamerskog ili freelancerskog sna. Hardver možda nije najvažnija stvar u toj priči, ali je sigurno bitna stvar za početak.

Novost

Albert Gajšak otkrio zašto je mentoriranje od Cara vrjednije od njegovih para

Mentoriranje nije samo za startupe u akceleratorima, već nam svima može pomoći bilo da smo mentor ili mentorirani kako pokazuje i uspješan primjer osnivača Makerbuina i Infinuma.