S nagradom Europske komisije u ruci e-Škole nastavljaju digitalizirati 1317 škola u Hrvatskoj

Infobip ❤️ Netokracijašto akvizicija znači za vas - i nas?

S nagradom Europske komisije u ruci e-Škole nastavljaju digitalizirati 1317 škola u Hrvatskoj

Nagrađen i od Europske komisije CARNET-ov projekt e-Škole dokazao je kako je Hrvatska na dobrom putu da "odgoji" digitalno zrele škole. Što se sve događa u pozadini pripreme i realizacije takvog velikog projekta, u doba krize, saznali smo.

CARNET-ov projekt e-Škole osmišljen je prije 5 godina kako bi hrvatske škole uveo u novo digitalno doba edukacijom i izgradnjom lokalnih računalnih mreža, opremanjem zaposlenika te odabranih učionica potrebnim računalima i drugim alatima, e-sadržajima i e-uslugama kako bi se unaprijedili nastavni i poslovni procesi jedne škole. Ova godina je ultimativni test dosadašnjem pilot projektu, a sve je zaokružila nedavna nagrada.

Ako niste već naletjeli na vijest, sredinom listopada u sklopu Europskog tjedna regija i gradova u Bruxellesu, hrvatski projekt e-Škole proglašen je najboljim projektom u kategoriji Vještine i obrazovanje za digitalnu Europu. Nagradu RegioStars Europska komisija svake godine dodjeljuje projektima financiranima iz sredstava Europske unije kako bi promovirali izvrsnost i nove pristupe u području regionalnoga razvoja EU.

U konkurenciji bilo je veoma ambicioznih projekata iz drugih EU članica, ali i Hrvatske, kao što je Inkubator PISMO sisačke razvojne agencije, no e-Škole su odnijele pobjedu.

Povodom ove izvrsne potvrde njihovom trudu i uspjehu, razgovarali smo s Andrijanom Prskalo Maček, voditeljicom projekata e-Škole o samom projektu, ali i trenutnim okolnostima provođenja istog te izazovima održavanja online nastave u Hrvatskoj.

Gdje su hrvatske e-Škole u 2020.?

Ovaj 1,6 milijardi milijuna kuna vrijedan projekt, od čega je iz EU fondova financirano 85% iznosa, značajan je ne toliko zbog svoje financijske težine, već i činjenice da je u 2020. postao važniji nego ikada.

Iako je projekt pokrenut još 2015. prva faza programa bila je takoreći – zagrijavanje. Pilot u pravom smislu riječi započeo je s ciljem povećanja razine digitalne zrelosti 10 posto hrvatskih osnovnih i srednjih škola, točnije obuhvatio je 151 školu. Par godina nakon, zahtjevi su narasli, a tako i nužda s obzirom na pandemijske okolnosti. Jesu li škole koje su sudjelovale u e-Škole projektu bile spremnije na prelazak na online nastavu od drugih, upitala sam Andrijanu:

Prema povratnim informacijama dijela nastavnika koji su sudjelovali u pilot-projektu možemo reći kako su se oprema i iskustva, a posebice znanja stečena u projektu pokazali iznimno korisnima u situaciji koja nas je sve zatekla. To je prepoznala i Europska komisija koja je istaknula Hrvatsku kao primjer zemlje u kojoj se usprkos krizi izazvanoj koronavirusom uspješno omogućio kontinuitet obrazovanja u obliku nastave na daljinu, naglašavajući kako je tome pridonio i CARNET-ov projekt e-Škole.

Projekt je nakon prve ušao u drugu fazu, a tijekom koje se do kraja 2022. godine planira u svim školama izgraditi bežične lokalne mreže s odgovarajućom aktivnom mrežnom opremom te isporučiti niz digitalnih obrazovnih sadržaja i e-usluga. Uz to, po dvije učionice u svakoj školi bit će opremljene modernom opremom, a svi nastavnici trebaju dobiti prijenosna računala koja će im pomoći u primjeni suvremenih metoda poučavanja, kao i potrebnu edukaciju i podršku.

Do sada smo u suradnji s našim dobavljačima isprojektirali i izgradili pasivne lokalne mreže u većini škola koje su uključene u drugu fazu programa. Opremili smo dio nastavnika prijenosnim računalima, dok će preostali nastavnici, ravnatelji i stručni suradnici svoja prijenosna računala dobiti tijekom ove jeseni.

Uz sijaset novih alata i učitelji moraju učiti

Sve to zvuči izvrsno, no kako izgleda realizirati takvo što?

Važan, ako ne i najvažniji segment programa e-Škole je kontinuirana podrška te provođenje edukacija za one koji će koristiti digitalne alate u nastavi. U prvoj fazi pilot-projekta organizirali su više od 1900 radionica, e-tečajeva i webinara s ciljem podizanja razine digitalnih kompetencija svih školskih djelatnika, od nastavnika i ravnatelja pa sve do stručnih suradnika i administrativnog osoblja.

U zajednici praktičara okupljeni su nastavnici i ravnatelji iz svih e-Škola s ciljem povezivanja i razmjene iskustava i primjera dobre prakse korištenja IKT-a u obrazovanju.

S takvim aktivnostima nastavljaju i u drugoj fazi programa e-Škole, kroz program obrazovanja za razvoj digitalnih kompetencija, koji kreće s održavanjem početkom 2021. godine, pojašnjava Andrijana:

Program obrazovanja obuhvaća niz različitih radionica, od kojih je većina sadržaja tematski osmišljena za učitelje i nastavnike, a dio je specifično osmišljen za ravnatelje. Radionice će se održavati u školama, ali i regionalno na više geografski optimalno raspoređenih lokacija. Osim radionica, korisnici će imati priliku pohađati organizirane oblike online učenja – e-tečajeve i webinare, ali i obrazovati se kroz videolekcije i EduBliceve kao objekte samostalnog mikroučenja.

O svemu se prikupljaju i povratne informacije o projektu i zadovoljstvu nastavnika i ravnatelja kroz tzv. Zajednicu praktičara. Sve informacije na kraju služe da se povežu i razmjene iskustava i primjeri dobre prakse korištenja IKT-a u obrazovanju.

Mogu li digitalni materijali zamijeniti udžbenike?

S novom akademskom i školskom godinom krenulo se s velikom nadom da će učenici, studenti i školski djelatnici moći raditi i učiti barem u nekoj mjeri kao prije pandemije. Nažalost, svaki dan slušamo o novim slučajevima u školama te sve više sudionika u online nastavi.

Velik značaj u prenošenju znanja na daljinu, osim uređaja i video lekcija koje pripremaju profesori, čine takozvani Digitalni obrazovni sadržaji, skraćeno DOS-ovi. To su sadržaji koji nastavnicima, ali i učenicima mogu poslužiti za učenje i poučavanje na inovativan, zanimljiviji način. Ako i sami odete na edutorij e-Škola naići ćete na nekolicinu sadržaja iz hrvatskog i stranih jezika, ali i Povijesti, Tehničke kulture, Prirode, Geografije, Matematike i Informatike.

Kako bi se dodatno olakšala i potaknula uporaba digitalnih alata, razvijaju se brojni digitalni obrazovni sadržaji te drugi e-sadržaji i e-usluge, a provodit će se i aktivnosti koje se bave sigurnosnim aspektima uvođenja novih tehnologija.

Tako sam i sama istraživala malo o materijalima za 5. razred Osnovne škole te je prezentacija samog gradiva na zavidnoj razini, iskoristile su se brojne mogućnosti web formatiranja, ali i multimedije. Naravno, pazilo se i na pristupačnost za učenike s poteškoćama, iako tu još ima mjesta za poliranje. Osim mogućnosti praćenja ovakvih sadržaja na različitim uređajima, učenici DOS-ove mogu koristiti i kako bi provjerili svoje znanje nekog predmeta rješavanjem uključenih zadataka na kraju lekcija.

Ipak, DOS-evi koliko god izgledali kao odlično produciran sadržaj služe prvenstveno kao nadopuna, napominje Andrijana:

DOS-ovi nisu zamišljeni kao nova vrsta udžbenika već su izrađeni s ciljem da se nastavno gradivo prikaže na učeniku razumljiv način i maksimalno iskoriste prednosti digitalnih tehnologija poput interaktivnosti, multimedijalnosti, modularnosti i prilagodljivosti i tako nadograde mogućnosti tiskanog udžbenika.

I digital native generacije trebaju pomoć

U “digitalno zrelim školama” nastavnici koriste tehnologiju kako bi unaprijedili nastavu, razvijaju vlastite digitalne sadržaje te pružaju podršku samostalnom učenju i razvoju kritičkih vještina kod učenika.

Prethodno razdoblje društvene izolacije sve nas je dočekalo nespremne. Rad od doma za mnoge nije idealan, pogotovo ako to inače nije praksa u njihovom području. Za učenike i profesore kojima je direktan kontakt u prenošenju znanja bio osnovni modus operandi ovo su posebno izazovna vremena. Kako pripremiti učenike na okolnosti online učenja? Iako im je digitalno u malom prstu praktički, samorazumljivo je da bi se pedagoški pristup trebao prilagoditi novom kontekstu i materijalima…

Andrijana se slaže, no ističe da je program e-Škole prvenstveno fokusiran na nastavnike odnosno podizanje njihovih digitalnih kompetencija. Ipak, itekako imaju utjecaja jer već i educirajući profesore i učitelje mogu pomoći učenicima da lakše uče kada moraju pohađati nastavu online.

Kako bismo im pomogli na tom putu osmislili smo scenarije poučavanja koji pružaju inovativne i maštovite ideje za svrhovitu primjenu digitalnih alata i sadržaja, te suvremenih pedagoških pristupa u nastavi. Scenariji poučavanja osmišljeni su tako da motiviraju učenike, da im nastavne sadržaje približe na jednostavan način i da povezuju sadržaj nastavnoga predmeta sa situacijama iz svakodnevnog života.

Osim “digitalizacije” pojedinačnih škola, u sklopu projekta dosad su opremljeni i regionalni obrazovni centri u školama pet hrvatskih gradova (Zagrebu, Rijeci, Osijeku, Splitu i Varaždinu), a nedavno su u sklopu druge faze projekta odabrali još deset novih lokacija ROC-ova.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Novost

Što se događa u tech industriji? Masovna otpuštanja, kripto-burza propala preko noći, a tek Twitter…

Malo je reći kako ovaj tjedan nije bio dobar za IT industriju. Zapravo, poprilično je kaotičan i čini se kako stabilnost neće doći uskoro...

Zabava i zanimljivosti

Marin u San Franciscu: TechCrunch Disruptom kruže roboti, na Golden Gateu nema signala

"I Left My Heart In San Francisco" pjevao je kultni američki pjevač Tony Bennett. Mogu li ja uskliknuti isto? Ne baš, ali San Francisco je grad koji će mi definitivno ostati u sjećanju do kraja života...

Društvene mreže

Gdje ćemo se družiti i raspravljati ako propadne Twitter?

Bilo da vas brine koliko dugo će još Twitter funkcionirati (što nije čudo s obzirom na svakodnevne vijesti o zbunjujućim poslovnim potezima) ili da ne želite biti dio Muskovog Twittera, evo što se nudi od alternativa.

Što ste propustili

Tehnologija

Panika, izgubljeni podaci, ransomware: Kako spriječiti i liječiti sigurnosne incidente?

Napadi hakera, malware i ransomware ne događaju se nekom drugom. Kako takve napade spriječiti i što učiniti ako se ipak dogode - s tehničke, ali i ljudske strane, saznali smo od konzultanta za cybersigurnost Tomislava Poljaka.

Intervju

Zoran Božičević: Zdrav tim “tajna” je dobrog developmenta

Zanimljivi projekti i dobra plaća nužan su uvjet zadovoljstva developera, međutim, posebno je umijeće održati ih zadovoljnima i sretnima.

Tehnologija

ReversingLabs: Kad radite s petabajtima podataka, tehnički izazovi su jedinstveni i često pomiču sve granice

Vodeće društvene mreže, antivirusne kompanije, korporacije i vladine agencije širom svijeta od malicioznog softvera štite se koristeći tehnologije razvijene u Zagrebu. S kakvim se sve izazovima susreću jer su stvorili najveću svjetsku bazu malwarea ispričali su nam voditelji tehničkih timova ReversingLabsa.

Društvene mreže

MUP u suradnji s Metom predstavio hrvatsku verziju Amber Alerta, NENO Alarm

NENO Alarm pomoći će u pronalaženju nestale djece u Hrvatskoj - ako dijete nestane, Ministarstvo unutarnjih poslova će obavijestiti tvrtku Meta, koja će inicirati upozorenje tj. NENO Alarm građanima - korisnicima društvenih mreža Facebook i Instagram – u krugu od 60 kilometara.

Intervju

Dobili ste poruku od “prijatelja” koji moli da mu kupite bon? Evo što kaže policija o takvim prijevarama

Uvijek razmišljaš kako se upravo tako nešto neće dogoditi tebi... Ali ipak se dogodi.

Tvrtke i poslovanje

Marko Rakar: Cyber kriminalci često su u sustavu tjednima prije nego “zaključaju” sve što imate

Koje su ono stereotipne tvrdnje za Hrvatsku? Obožavamo nogomet i kavu, imamo predivnu obalu... što je još ostalo? Tako je! Zaboravili smo našu sklonost korupciji, a koliko je ta skonost jaka pokazalo je opširno istraživanje. Na Dan cybersigurnosti komentiramo podatke s glavnim čovjekom iza istraživanja - Markom Rakarom.