S nagradom Europske komisije u ruci e-Škole nastavljaju digitalizirati 1317 škola u Hrvatskoj

S nagradom Europske komisije u ruci e-Škole nastavljaju digitalizirati 1317 škola u Hrvatskoj

Nagrađen i od Europske komisije CARNET-ov projekt e-Škole dokazao je kako je Hrvatska na dobrom putu da "odgoji" digitalno zrele škole. Što se sve događa u pozadini pripreme i realizacije takvog velikog projekta, u doba krize, saznali smo.

CARNET-ov projekt e-Škole osmišljen je prije 5 godina kako bi hrvatske škole uveo u novo digitalno doba edukacijom i izgradnjom lokalnih računalnih mreža, opremanjem zaposlenika te odabranih učionica potrebnim računalima i drugim alatima, e-sadržajima i e-uslugama kako bi se unaprijedili nastavni i poslovni procesi jedne škole. Ova godina je ultimativni test dosadašnjem pilot projektu, a sve je zaokružila nedavna nagrada.

Ako niste već naletjeli na vijest, sredinom listopada u sklopu Europskog tjedna regija i gradova u Bruxellesu, hrvatski projekt e-Škole proglašen je najboljim projektom u kategoriji Vještine i obrazovanje za digitalnu Europu. Nagradu RegioStars Europska komisija svake godine dodjeljuje projektima financiranima iz sredstava Europske unije kako bi promovirali izvrsnost i nove pristupe u području regionalnoga razvoja EU.

U konkurenciji bilo je veoma ambicioznih projekata iz drugih EU članica, ali i Hrvatske, kao što je Inkubator PISMO sisačke razvojne agencije, no e-Škole su odnijele pobjedu.

Povodom ove izvrsne potvrde njihovom trudu i uspjehu, razgovarali smo s Andrijanom Prskalo Maček, voditeljicom projekata e-Škole o samom projektu, ali i trenutnim okolnostima provođenja istog te izazovima održavanja online nastave u Hrvatskoj.

Gdje su hrvatske e-Škole u 2020.?

Ovaj 1,6 milijardi milijuna kuna vrijedan projekt, od čega je iz EU fondova financirano 85% iznosa, značajan je ne toliko zbog svoje financijske težine, već i činjenice da je u 2020. postao važniji nego ikada.

Iako je projekt pokrenut još 2015. prva faza programa bila je takoreći – zagrijavanje. Pilot u pravom smislu riječi započeo je s ciljem povećanja razine digitalne zrelosti 10 posto hrvatskih osnovnih i srednjih škola, točnije obuhvatio je 151 školu. Par godina nakon, zahtjevi su narasli, a tako i nužda s obzirom na pandemijske okolnosti. Jesu li škole koje su sudjelovale u e-Škole projektu bile spremnije na prelazak na online nastavu od drugih, upitala sam Andrijanu:

Prema povratnim informacijama dijela nastavnika koji su sudjelovali u pilot-projektu možemo reći kako su se oprema i iskustva, a posebice znanja stečena u projektu pokazali iznimno korisnima u situaciji koja nas je sve zatekla. To je prepoznala i Europska komisija koja je istaknula Hrvatsku kao primjer zemlje u kojoj se usprkos krizi izazvanoj koronavirusom uspješno omogućio kontinuitet obrazovanja u obliku nastave na daljinu, naglašavajući kako je tome pridonio i CARNET-ov projekt e-Škole.

Projekt je nakon prve ušao u drugu fazu, a tijekom koje se do kraja 2022. godine planira u svim školama izgraditi bežične lokalne mreže s odgovarajućom aktivnom mrežnom opremom te isporučiti niz digitalnih obrazovnih sadržaja i e-usluga. Uz to, po dvije učionice u svakoj školi bit će opremljene modernom opremom, a svi nastavnici trebaju dobiti prijenosna računala koja će im pomoći u primjeni suvremenih metoda poučavanja, kao i potrebnu edukaciju i podršku.

Do sada smo u suradnji s našim dobavljačima isprojektirali i izgradili pasivne lokalne mreže u većini škola koje su uključene u drugu fazu programa. Opremili smo dio nastavnika prijenosnim računalima, dok će preostali nastavnici, ravnatelji i stručni suradnici svoja prijenosna računala dobiti tijekom ove jeseni.

Uz sijaset novih alata i učitelji moraju učiti

Sve to zvuči izvrsno, no kako izgleda realizirati takvo što?

Važan, ako ne i najvažniji segment programa e-Škole je kontinuirana podrška te provođenje edukacija za one koji će koristiti digitalne alate u nastavi. U prvoj fazi pilot-projekta organizirali su više od 1900 radionica, e-tečajeva i webinara s ciljem podizanja razine digitalnih kompetencija svih školskih djelatnika, od nastavnika i ravnatelja pa sve do stručnih suradnika i administrativnog osoblja.

U zajednici praktičara okupljeni su nastavnici i ravnatelji iz svih e-Škola s ciljem povezivanja i razmjene iskustava i primjera dobre prakse korištenja IKT-a u obrazovanju.

S takvim aktivnostima nastavljaju i u drugoj fazi programa e-Škole, kroz program obrazovanja za razvoj digitalnih kompetencija, koji kreće s održavanjem početkom 2021. godine, pojašnjava Andrijana:

Program obrazovanja obuhvaća niz različitih radionica, od kojih je većina sadržaja tematski osmišljena za učitelje i nastavnike, a dio je specifično osmišljen za ravnatelje. Radionice će se održavati u školama, ali i regionalno na više geografski optimalno raspoređenih lokacija. Osim radionica, korisnici će imati priliku pohađati organizirane oblike online učenja – e-tečajeve i webinare, ali i obrazovati se kroz videolekcije i EduBliceve kao objekte samostalnog mikroučenja.

O svemu se prikupljaju i povratne informacije o projektu i zadovoljstvu nastavnika i ravnatelja kroz tzv. Zajednicu praktičara. Sve informacije na kraju služe da se povežu i razmjene iskustava i primjeri dobre prakse korištenja IKT-a u obrazovanju.

Mogu li digitalni materijali zamijeniti udžbenike?

S novom akademskom i školskom godinom krenulo se s velikom nadom da će učenici, studenti i školski djelatnici moći raditi i učiti barem u nekoj mjeri kao prije pandemije. Nažalost, svaki dan slušamo o novim slučajevima u školama te sve više sudionika u online nastavi.

Velik značaj u prenošenju znanja na daljinu, osim uređaja i video lekcija koje pripremaju profesori, čine takozvani Digitalni obrazovni sadržaji, skraćeno DOS-ovi. To su sadržaji koji nastavnicima, ali i učenicima mogu poslužiti za učenje i poučavanje na inovativan, zanimljiviji način. Ako i sami odete na edutorij e-Škola naići ćete na nekolicinu sadržaja iz hrvatskog i stranih jezika, ali i Povijesti, Tehničke kulture, Prirode, Geografije, Matematike i Informatike.

Kako bi se dodatno olakšala i potaknula uporaba digitalnih alata, razvijaju se brojni digitalni obrazovni sadržaji te drugi e-sadržaji i e-usluge, a provodit će se i aktivnosti koje se bave sigurnosnim aspektima uvođenja novih tehnologija.

Tako sam i sama istraživala malo o materijalima za 5. razred Osnovne škole te je prezentacija samog gradiva na zavidnoj razini, iskoristile su se brojne mogućnosti web formatiranja, ali i multimedije. Naravno, pazilo se i na pristupačnost za učenike s poteškoćama, iako tu još ima mjesta za poliranje. Osim mogućnosti praćenja ovakvih sadržaja na različitim uređajima, učenici DOS-ove mogu koristiti i kako bi provjerili svoje znanje nekog predmeta rješavanjem uključenih zadataka na kraju lekcija.

Ipak, DOS-evi koliko god izgledali kao odlično produciran sadržaj služe prvenstveno kao nadopuna, napominje Andrijana:

DOS-ovi nisu zamišljeni kao nova vrsta udžbenika već su izrađeni s ciljem da se nastavno gradivo prikaže na učeniku razumljiv način i maksimalno iskoriste prednosti digitalnih tehnologija poput interaktivnosti, multimedijalnosti, modularnosti i prilagodljivosti i tako nadograde mogućnosti tiskanog udžbenika.

I digital native generacije trebaju pomoć

U “digitalno zrelim školama” nastavnici koriste tehnologiju kako bi unaprijedili nastavu, razvijaju vlastite digitalne sadržaje te pružaju podršku samostalnom učenju i razvoju kritičkih vještina kod učenika.

Prethodno razdoblje društvene izolacije sve nas je dočekalo nespremne. Rad od doma za mnoge nije idealan, pogotovo ako to inače nije praksa u njihovom području. Za učenike i profesore kojima je direktan kontakt u prenošenju znanja bio osnovni modus operandi ovo su posebno izazovna vremena. Kako pripremiti učenike na okolnosti online učenja? Iako im je digitalno u malom prstu praktički, samorazumljivo je da bi se pedagoški pristup trebao prilagoditi novom kontekstu i materijalima…

Andrijana se slaže, no ističe da je program e-Škole prvenstveno fokusiran na nastavnike odnosno podizanje njihovih digitalnih kompetencija. Ipak, itekako imaju utjecaja jer već i educirajući profesore i učitelje mogu pomoći učenicima da lakše uče kada moraju pohađati nastavu online.

Kako bismo im pomogli na tom putu osmislili smo scenarije poučavanja koji pružaju inovativne i maštovite ideje za svrhovitu primjenu digitalnih alata i sadržaja, te suvremenih pedagoških pristupa u nastavi. Scenariji poučavanja osmišljeni su tako da motiviraju učenike, da im nastavne sadržaje približe na jednostavan način i da povezuju sadržaj nastavnoga predmeta sa situacijama iz svakodnevnog života.

Osim “digitalizacije” pojedinačnih škola, u sklopu projekta dosad su opremljeni i regionalni obrazovni centri u školama pet hrvatskih gradova (Zagrebu, Rijeci, Osijeku, Splitu i Varaždinu), a nedavno su u sklopu druge faze projekta odabrali još deset novih lokacija ROC-ova.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Zabava i zanimljivosti

Hrvati napokon mogu glasati elektronski, i to zahvaljujući Samu Altmanu (i botovima)

Već niz godina naklapa se i navija za uvođenje elektronskog glasanja u Hrvatskoj. Ako nismo tijekom pandemije koronavirusa, kad ćemo, pitaju se mnogi. Ova superizborna godina, u kojoj nas čekaju parlamentarni, europski i predsjednički izbori jedina je još sila (ne)prilika koja bi mogla nagnati Državno izborno povjerenstvo da poduzmu mjere po tom pitanju.

Analiza

E-glasovanje: Dobro za malu Estoniju i veliki Brazil, ali ne i za Hrvatsku. Zašto?

Iako ima više razloga zašto bi ga trebalo modernizirati, izborni je proces u Lijepoj našoj i dalje jedno od čvrstih uporišta otporu digitalizaciji.

Tvrtke i poslovanje

Znate li koristiti svoj “mozak izvan mozga”?

Proces u kojem naš mozak prati samog sebe i procjenjuje koliko mu dobro ide radimo svakodnevno, s više ili manje uspjeha. Riječ je o metakogniciji koja utječe na svaki aspekt našeg ponašanja - od definiranja životnih ciljeva i kako do njih doći do procjenjivanja vlastitih osjetila.

Što ste propustili

Analiza

E-glasovanje: Dobro za malu Estoniju i veliki Brazil, ali ne i za Hrvatsku. Zašto?

Iako ima više razloga zašto bi ga trebalo modernizirati, izborni je proces u Lijepoj našoj i dalje jedno od čvrstih uporišta otporu digitalizaciji.

Novost

Effie, Mixx, IdejaX: Tko se sve vratio s nagradama s Dana komunikacija?

Dani komunikacija prepoznali su najbolje projekte po marketinškoj komunikaciji, kreativnim idejama i strategiji te postignutim rezultatima.

Startupi

ZICER otvorio prijave za nove akceleracijske programe – startupe čeka preko 200.000 eura

Hrvatski startup hub ZICER otvorio je natječaje za akceleracijske programe kroz koje je na raspolaganju 200.000 eura bespovratnih novčanih sredstava i in-kind potpora od 18.000 eura.

Intervju

Umjetna inteligencija ima razorni potencijal, treba je zauzdati etikom, kaže poznati futurolog

Digitalna transformacija je i kulturološka promjena, koja traži stalno izazivanje statusa quo, eksperimentiranje i prihvaćanje neuspjeha.

Društvene mreže

Saga ReeseTeese pokazala je da TikTok postaje novi reality TV

Od 15-sekundnih plesnih videa do osobne drame ispričane kroz 500 minuta nastavaka snimljenih usput: analiziramo zašto sadržaj na TikToku postaje sve sličniji televizijskim emisijama i zašto je sve češće početna točka na putu do slave i ugovora s Netflixom.

Intervju

10 godina Marketing Meet Upa: Ilija Brajković prisjeća se kako je sve počelo

Tko bi rekao da je Marketing Meetup počeo s desetak sudionika u pivnici, a sada broji skoro 6000 članova.