e-Skills For Jobs 2014: Imamo kvalitetu u ICT-u, ali ne i kvantitetu, stoga je vrijeme za promjene

e-Skills For Jobs 2014: Imamo kvalitetu u ICT-u, ali ne i kvantitetu, stoga je vrijeme za promjene

Danas je najavljen program e-Skills For Jobs 2014, inicijativa koja ima za cilj popularizaciju ICT zanimanja, posebice među mlađom populacijom. Riječ je o paneuropskoj inicijativi koja je inicirana i financirana od strane Europske komisije, a koja je potaknuta analitičkim procjenama nedostatka čak 900.000 ICT stručnjaka u EU do kraja 2015. Istodobno, interes za inženjerskim zanimanjima kod mladih je u padu, stoga se nizom projekata želi popularizirati ova struka.

Projekt su predstavljali
e-Skills For Jobs 2014 predstavljali su Davor Majetić, Hrvoje Balen i Branko Baričević-

Danas je najavljen program e-Skills For Jobs 2014, inicijativa koja ima za cilj popularizaciju ICT zanimanja, posebice među mlađom populacijom. Riječ je o paneuropskoj inicijativi koja je inicirana i financirana od strane Europske komisije, a koja je potaknuta analitičkim procjenama nedostatka čak 900.000 ICT stručnjaka u EU do kraja 2015. Istodobno, interes za inženjerskim zanimanjima kod mladih je u padu, stoga se nizom projekata želi popularizirati ova struka.

Projekt su predstavljali Branko Baričević, voditelj Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, Davor Majetić, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca i hrvatski predstavnik u Upravnom odboru ovog projekta te Hrvoje Balen, predsjednik upravnog vijeća Visokog učilišta Algebra te nacionalni kontakt za provedbu ove inicijative u Hrvatskoj. Baričević je napomenuo kako su gospodarska kriza i nezaposlenost glavni pokretači inicijative i ovakvih projekata.

Na zadnjem vijeću Europske komisije Digitalna agenda bila je visoko na rasporedu, a druga točka ispod nje bila je nezaposlenost i socijalno stanje. Samim time se moglo vidjeti kako su te dvije točke povezane. Provođenje Digitalne agende moglo bi imati velik značaj za zaposlenje mladih i promjenu socijalne slike, ali nije riječ samo o tome, nego i o razvoju. Ukoliko Europska unija želi zadržati korak s ostalima, treba mlade i ambiciozne ljude. To je naša “sirovina”.

Rezultat tih zaključaka je pokretanje inicijativa, poput one koja je danas predstavljena, ali i drugih, kao što je Obzor 2020., okvirni program EU-a za istraživanje i inovacije sa sedmogodišnjim proračunom u iznosu od gotovo 80 milijardi eura. Baričević kaže kako sve te inicijative trebaju učiniti tehnološka zanimanja atraktivnima i potaknuti mlade da krenu u školovanje prema tom segmentu. Kako kaže, tamo gdje imamo deficit te dobre i kompetentne škole, nemamo studenata, stoga bi se taj trend trebao promijeniti.

ICT, industrija s dodatnom vrijednošću

Davor Majetić je istaknuo kako je glavna prednost SAD-a u ovom sektoru brzina i količina implementacije novih tehnologija u svakodnevni život. Istovremeno, mi smo visoko po konkurentnosti, ali tehnologiju ne koristimo dovoljno dobro – nedostaje nam i znanja i vještina. Tu je i nepovoljna klima, odnosno, visoki troškovi rada, zbog kojih dobar dio ICT tvrtki otpušta ljude u Hrvatskoj i zapošljava ih u drugim zemljama.

Industrija ima potencijala, imamo kvalitetu, a ne i kvantitetu.  Zbog toga su ovaj program i inicijativa važni te se nadamo da će se u njega uključiti i država, iskoristiti iskustva i sredstva iz EU. ICT je rijetka industrija s visokom dodatnom vrijednošću, a i u kojoj možemo biti konkurentni.

e-skills 1
U 2013. se povećala potražnja za djelatnicima iz ICT sektora.

Baričević je dao više detalja o samom projektu. Napominje kako treba imati na umu da je riječ je o dugotrajnim procesima koji bi trebali iznjedriti prave rezultate u roku od 8-9 godina, jer je ipak riječ o projektima povezanim s obrazovanjem.

Digitalna zanimanja jedna su od rijetkih područja koja su u porastu po cijeloj Europi, pa i u Hrvatskoj. 7,4 milijuna ljudi radi u digitalnim zanimanjima u širem kontekstu, a oko četiri u užem. Predviđeno je da će do 2015. nedostajati 900.000 ljudi koji će popuniti radna mjesta na ovom području. Ovim projektom se radi na promociji ICT zanimanja, ali i jačanja cijelog tržišta, jer je to ipak grana koja najviše ovisi o ljudskom faktoru.

Rast potražnje za ICT zanimanjima

Izneseno je i nekoliko zanimljivih podataka. Primjerice, samo 10 posto mladih vidi sebe u inženjerskim zanimanjima općenito. Provedeno je i istraživanje s portalom MojPosao koje je dalo nekoliko pokazatelja na području tržišta rada u ICT-u:

  • U 2012. objavljeno je 1040 oglasa u IT-u, što je 12 posto manje u odnosu na 2011.
  • U prva tri kvartala 2013. objavljeno ih je 1210, što je povećanje od 45 posto u odnosu na isto razdoblje u 2012.
  • Programer, web dizajner i PHP programer – najtraženija su zanimanja.
  • U 2007. je bio vrhunac potražnje, pad je vidljiv u 2009., ali u 2013., koja je iznimno krizna godina, broj se povećao za 45%, što je pozitivan trend.
  • Prosječna plaća u ovom sektoru je 6794 kuna neto, u prva tri kvartala u 2013. To je 20% veći iznos u odnosu na prosječnu plaću.

Također, istraživanja su pokazala da većina tvrtki ne planira smanjivati broj IT profesionalaca u 2014. Dobar dio planira nova zapošljavanja, a najviše će se tražiti softverski developeri.

Projekti za 2014.

Na portalu e-skills.hr moći će se pronaći više informacija o projektima, koji većinom kreću s radom u veljači iduće godine. Glavni partneri u Hrvatskoj ove godine su Europska komisija, Hrvatska udruga poslodavaca, CISEx, MojPosao, Hrvatski zavod za zapošljavanje, paneuropska Udruga Leading Learning Partners, Udruga darovitih informatičara Rijeke, Visoko učilište Algebra – visoka škola za primijenjeno računarstvo, Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu te Microsoft, a lista će se vjerojatno i povećavati jer konačna lista projekata nije gotova. No, evo nekih od njih:

  • Konferencija ICT employment needs – research and predictions for 2014.
  • Karijeralna savjetovanja za osobe koje koji bi išle u smjeru digitalnih zanimanja.
  • Grab your free Microsoft certificate
  • Nagrade za poslodavace koji su najviše ulagali u edukaciju svojih djelatnika
  • Google Academy of Adwords, besplatna edukacija nezaposlenih osoba
  • Natjecanje Idea of the year 2014 – using new technologies for business success, namijenjeno srednjoškolcima
  • Istraživanje o tome kako se odabiru buduće karijere u suradnji s portalom srednja.hr
  • Hacking night 2014 – studentsko natjecanje
  • eCitizen . radionice služenja postojećim eservisima, kao što su e-banking, m-banking, kupovina preko interneta…

Projekti će se održavati do listopada 2014., kada će se u sklopu konferencije u Rimu provjeriti rezultati i učinak.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. goran

    goran

    15. 12. 2013. u 9:41 pm Odgovori

    Imamo kvalitetu nemamo kvantitetu.
    Mi ustvari nemamo ništa, mi smo outsourcing zemlja sa preskupim developerima.
    5+, više nema što raditi kao developer u HR, jedino na razini nekog menađmenta.
    Ako HR nema potrebe za kvalitetom kako će uopće postojati kvaliteta.
    Na kraju su posao iskusnog stručnjaka svede na to da se outsourca njegovo znanje ili grublje reći preprodaje..
    Ukoliko ima mogučnosti ali i volje, može otići van, otvoriti firmu ili biti freelancer.
    A zašto se mladi u tome ne vide a vjerovatno im nije dosta privlačno, iz izkustva mislim da puno njih smatra da ima lakših načina do kruha nego biti inžinjer.

    • Sema

      Sema

      16. 12. 2013. u 10:05 am Odgovori

      @Gorane, dobar komentar, dodao bih još i brutalne poreze zbog kojih se po meni ne isplati biti programer ovdje u Hrvatskoj. Puno znanja i iskustva za malo netto novaca(brutto i previše). Da ne govorim stresa itd, lako je dok si mlad 20-35 godina no što poslije.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Digitalni marketing

Gdje griješimo u zapošljavanju generacije Z?

Zbog toga što je odrasla u posve novim okolnostima modernog društva, kao i u mnogo slučajeva dosad - stariji naraštaji sve slabije razumiju novu generaciju. Kako pristupiti "genzijevcima"?

Digitalni mediji

Influenceri i marketing imaju problema. Možemo li ih riješiti “otkazivanjem” Maje Šuput?

Profesionalno i etički dvojbeni sponzorski angažmani, korištenje djeteta za promociju brendova, skupljanje lajkova na najintimnijim životnim situacijama, licemjerje i umiveni aktivizam - samo su neki od grijeha domaćih influencera. Kako i zašto je jednoj angažiranoj ekipi prekipjelo baš na kampanji poznate pjevačice?

Sponzorirano

Što developeri žele? Dobru plaću i organizirani posao. Što ne žele? Više team buildinga.

Zanimljivo, sve ono što oglasi za posao i regruteri stavljaju u vrh kao povlastice kojima žele privući developere - team building, Play Station i slično - developerima zapravo uopće nije bitno, ističe se u komentarima na rezultate istraživanja "Što developeri žele" zagrebačke tech tvrtke Leapbit.

Što ste propustili

Istraživanje

Za povećanu online kupnju u 2021. najviše su zaslužni – pripadnici “Boomer” generacije!

Mogli smo očekivati kako će online kupnja rasti, ali koja kategorija proizvoda bilježi najveću kupnju, kolika je prosječna vrijednost kupnje i koje generacije dominiraju u online shoppingu?

Startupi i poslovanje

Što lokalizaciju igara čini uspješnom? Ekipa iz Nanobita podijelila je svoja iskustva s nama

Prilagodba casual igara za drugo tržište na prvi pogled možda djeluje banalno, ali riječ je o multidisciplinarnom procesu o kojem uvelike ovisi koliko će igra biti uspješna bez obzira izašla ona u Čileu, Rusiji ili Australiji.

Startupi i poslovanje

Microsoft preuzima Activision Blizzard za 68,7 milijardi dolara!

Svjetski tech gigant preuzeo je svjetskog gaming giganta. Što slijedi?

Startupi i poslovanje

Evo kako Tacta u Belgiji dokazuje da IT projekti u javnom sektoru ne moraju biti spori i dosadni

Nomen est omen, kaže dobro poznata latinska poslovica. A znate li što znači ime Tacta? The Art of Complexity Taming, a označava upravo ono što Tacta tim s užitkom radi – rješava operativne kompleksnosti klijenata i čini njihov posao učinkovitim i lakšim. A to im polazi za rukom čak i kada su u pitanju klijenti iz javnog sektora!

Digitalni marketing

Je li Google Analytics ilegalan? Jest, ako se pogrešno implementira!

Je li korištenje Google Analyticsa (i svih drugih digitalnih servisa koji podatke spremaju u SAD) preko noći postalo ilegalno objašnjavaju stručnjak za digitalnu analitiku Robert Petković i pravnica Ana Bačić.

Društvene mreže

Napokon sam našao jednu, brzu aplikaciju za sve privatne poruke, od WhatsAppa do Slacka – TEXTS!

"Texts" Amerima znači "SMS" odnosno "poruka" što je - koliko god nepraktično - odlično ime za aplikaciju koja vam daje jedno sučelje za privatne poruke na iMessages, WhatsAppu, Telegramu, Signalu, Messengeru, ali i Instagram, LinkedIn, Twitter, Slack i Discord DM-ovima.