e-Hrvatska iz 21. u 18. stoljeće: zar web servisi samo nama ne trebaju?

e-Hrvatska iz 21. u 18. stoljeće: zar web servisi samo nama ne trebaju?

Proračun za informatizaciju ove je godine težak - zadržite dah - točno 1.019.262.750,78 kuna. Recite to naglas: milijardu, devetnaest milijuna, dvije stotine šezdeset i dvije tisuće sedamsto pedeset kuna i sedamdeset osam lipa. Što to znači? Ništa, veli Domagoj Juričić, zamjenik državnog tajnika u Uredu za e-Hrvatsku. Pročitate li Kovačićev klasik "U registraturi", naučit ćete o HDZ-ovom pogledu na informatizaciju i ICT u globalu jednako koliko i nakon čitanja njihova izborna programa, nimalo komplementarnoga prekjučerašnjim izjavama gospodina Domagoja.

E-tehnologija (Osnova slike - Cmnsproof)

Proračun za informatizaciju ove je godine težak – zadržite dah – točno 1.019.262.750,78 kuna. Recite to naglas: milijardu, devetnaest milijuna, dvije stotine šezdeset i dvije tisuće sedamsto pedeset kuna i sedamdeset osam lipa. Što to znači? Ništa, veli Domagoj Juričić, zamjenik državnog tajnika u Uredu za e-Hrvatsku.

Pročitate li Kovačićev klasik “U registraturi”, naučit ćete o HDZ-ovom pogledu na informatizaciju i ICT u globalu jednako koliko i nakon čitanja njihova izborna programa, nimalo komplementarnoga prekjučerašnjim izjavama gospodina Domagoja.

Prekjučerašnje predizborno sučeljavanje pet stranaka i koalicija o ulozi informatičke tehnologije u razvoju Hrvatske otkrilo nam je neke uistinu osebujne poglede na modernu e-upravu, web servise, kao i jednako zgodne načine za rasipanje proračunskih novaca. Pitate li se što tu smrdi, nastavite čitati…

Za one koji ne znaju, Domagoj je bio zamjenik državnog tajnika u Uredu za e-Hrvatsku odgovoran za Hitro.hr i Hitrorez, konzultant za Svjetsku banku na reformama investicijske klime, kao i prvi tajnik za gospodarske odnose u veleposlanstvu u Washingtonu. Stoga se ovaj auto-hračak teško može svrstati pod “dodvoravanje biračima”.

Dakle, naš Domagoj kaže da svoj toj lovi unatoč:

Naši poslovni ljudi radije izravno komuniciraju, a e-tehnologiju smatraju troškom. Čemu 50 posto državnih servisa na internetu, ako se oni ne koriste? Uvođenje elektroničkih usluga, koje se ne koriste, znači bacanje novca.

Isti onaj koji razvijao Hitro i Hitrorez, da bi prekjučer izjavio kako su – beskorisni. Štoviše, spletom nepredvidivih okolnosti, isti je Domagoj – osim što je član HDZ-a – jest i član uprave InfoDom Grupe, koja se bavi istom granom Sizifova posla.

Hitro, ali zapravo rez

U praksi, to znači da smo sve te milijarde koje smo mi, hrvatski građani, kroz duge godine usuli u to Potemkinovo selo zvano e-Hrvatska, bacili u more. Odnosno, dijelom u more a dijelom u nečije džepove. Jednako tako, u praksi to znači da će odlazak po svaki novi dokument na MUP, kao i do sada, biti prava mala avantura činovničkih slaloma pri vađenju domovnica, rodovnica, putovnica, prometnih dozvola, taksi, državnih biljega, otisaka prstiju i tako dalje.

A svaki poduzetnik će vam ispričati i puno strašniju priču. Svaki potencijalni graditelj još jeziviju. Plivanje u moru papira, formulara i potvrda pravi je nacionalni sport kod nas – obična promjena vlasnika automobila zahtijeva ni manje ni više negoli 7 (sedam!) dokumenata: dokaz o vlasništvu, račun, kupoprodajni ili darovni ugovor, rješenje o nasljeđivanju, knjižicu vozila, prometnu dozvolu, obrazac za promjenu vlasnika, policu obveznog osiguranja, registracijski list te potvrdu ili drugu javnu ispravu koja sadrži podatak o OIB-u. Dodajmo tome i nekakve kune za obrasce te konačno državne biljege ili “taksene marke”. Da o samome “tajnome” OIB-u niti ne počinjemo!

Ima još: domovnica i rodni list dva su odvojena dokumenta, mada logika nalaže da je barem jedno od to dvoje višak. Put do osobne karte vodi preko sedam papira i oko 200 kuna. A svaki smrtni slučaj u obitelji prava je razonoda za one koji ostaju “sređivati papire” iza pokojnika.

Dobrodošli u e-Stoniju

Podsjetimo se, u civilizaciji je počelo 21. stoljeće. Za razliku od naše registrature koja je vlažni san svakoga austrougarskoga činovnika, civilizirane zemlje svijeta koriste nešto što se zove “računalo”. Pa građani ne moraju trčati s kraja na kraj države kako bi vratili svoje automobilske tablice u “pravu” policijsku upravu, glasuju online prijavljujući se osobnom kartom na web servis, registriraju vozila online, pa čak i – vjerovali ili ne – prijavljuju porez na isti način. Zemlja se ne zove Narnija nego Estonija, a stvari o kojima pišemo postoje već cijelo desetljeće. Estonija, ta mala baltička zemlja kojoj zahvaljujemo za Skype, ima tek 1,34 milijuna stanovnika i – gle čuda – najveći BDP od svih bivših sovjetskih republika. Ali oni nemaju Domagoja koji misli da su online servisi bacanje novaca… Dapače, estonski model e-uprave uzor je čak i Sjedinjenim Državama.

Još od 2001. godine, svakome se Estoncu izdaje osobna karta koja sadrži identifikacijski čip, a koja se koristi kao digitalni certifikat pri korištenju svih online servisa.

Pitanje za milijun eura…točnije, pitanje za malo preko šest stotina i šest milijuna eura, koliko je ulupano u nešto zvano “e-Hrvatska” u razdoblju od 2007. do 2011. godine jest sljedeće: što taj famozni ured radi sve ove godine, osim što puni svaku ambulantu, bolnicu, školu, državni ured i ministarstvo računalima i softverskim rješenjima omiljenoga dobavljača (pardon, sistem integratora!)? Ako je vjerovati Domagoju Juričiću, svi su ti servisi nepotrebna gnjavaža, jer smo mi ipak narod koji više voli dogovor oko litrenke i pladnja s janjetinom. OK, ali Domagoje, gdje su onda otišle sve te naše milijarde kuna?

Pogled u nečije bolje sutra

Izborni program Domagojeve stranke na ICT je potrošio oko dvije kartice teksta. Uglavnom floskula i nebuloza. Sve će se omogućiti, sve će biti online, bit će svega i pa i “suprbrzoga” interneta. Otprilike na tragu one čuvene paške googlane. Dobro, ekipa, a što ste radili zadnjih osam godina? Ako je “e-Matica” najbolje što možete izmisliti, onda hvala lijepa – radije ću pokloniti glas nekome drugome tko ne vaše dijeli mišljenje o cijeni kile mozga i “nepotrebne” informatizacije.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Toni Aničić

    Toni Aničić

    28. 10. 2011. u 9:05 am Odgovori

    Važno je napomeniti još jedan znacaj dobro provedene informatizacije:

    Kratkorocno, rasteretio bi se budžet i na žalost neki bi ljudi na državnoj grbaci postali višak. Dugorocno gledajuci to je jako dobro. Ne samo da bi s manje ljudi obavljali posao za koji nam je do sada trebalo više ljudi, nego bi uštedili i ne baš zanemarivu kolicinu vremena građanima. To znaci da podižemo produktivnost. Ti ljudi bi se s vremenom integrirali u privatni sektor. Kada rasteretimo nepotrebne poslove i automatiziramo taj rad, odjednom dio tih ljudi može stvarati nove vrijednosti u privatnom sektoru, dok nam je broj stanovnika ostao isti. Država stvara više s istim resursima, a pošto je realni standard građana jednak kolicini usluga i dobara koje mogu konzumirati, to znaci da si efektivno dizemo standard.

    • baky

      baky

      28. 10. 2011. u 9:18 am Odgovori

      iako se slažem s tobom, Toni, objašnjenje ti je pomalo a load of bull. ima smisla, ali je totalna idealizacija. realan je politički problem tek tako otpustiti hrpu ljudi, a i financijski, pošto se njima svima treba udijeliti otpremnine, ili će možda od biroa dobivati pare neko vrijeme, a ako i odu prenaglo, mogu srušiti cijene rada u nekim strukama. sve nepoželjne stvari. treba to izvesti malo po malo, brijem.

      ali, s druge strane, Milton Friedman (mislim da je on bio) se jednom super našalio, kad je čuo da Narodna Republika Kina ne želi koristiti strojeve na kopanju za izgradnju cesta, jer bi strojevi oduzeli posao ljudima. On je predložio da kopaju sa žlicama, pa će biti posla za svakoga 🙂

      • Toni Aničić

        Toni Aničić

        28. 10. 2011. u 10:15 am Odgovori

        @baky, i rekao sam da bi kratkorocno na zalost bio problem s tim ljudima ali dugorocno se to mora provesti ili nam standard nece dugorocno rasti i nikada nece dostici neki dolican Europskoj zemlji.

      • ToniDjugum

        ToniDjugum

        28. 10. 2011. u 10:17 am Odgovori

        Vidiš, ja se ne slažem. Prvo, ako je modernizacija i tehnološki napredak cijele zemlje nešto dobro za sve nas, onda je malo glupo da 4 i nešto milijuna ljudi bude taoc nekoliko stotina tisuća birokrata. A drugo, svi ti ljudi po šalterima u MUP-u uopće nisu višak – samo će im se omogućiti (i nama, je li) da lakše i brže obavljaju svoj posao. Višak su svi oni na izmišljenim radnim mjestima po kojekakvim agencijama, uredima, itd itd. Njih nećeš vidjet na šalteru… Prošl e je godine vlada ukidala poslovnice FINAe po nekim mjestima, a sve to bez ikakve modernizacije…

    • ToniDjugum

      ToniDjugum

      28. 10. 2011. u 9:45 am Odgovori

      Najkraće rečeno. Plus uštede radnih sati koji nisu potrošeni na čekanja u redovima, uštede papira koji nije potrošen za kilometre obrazaca, struje, tinte i vode za printanje na iste, poduzetnika koji puuuuuuuuuno manje čekaju na svoje dozvole i tako dalje i tako dalje…

  2. Ivan

    Ivan

    28. 10. 2011. u 9:16 am Odgovori

    Tendencizno. Tim novcem su između ostalih financirani CARNet i SRCE. Pod hitno ih treba zagasiti. Treba maknuti svako računalo iz škole, državnih ureda, fakulteta, bolnica. Javne tvrtke treba staviti offline. Sve se svodi na izdavanje domovnice i sl. Tu sigurno nije problem tehnologija, a gdje je? Tonija to ne zanima.

  3. Goran Peuc

    Goran Peuc

    28. 10. 2011. u 9:28 am Odgovori

    Kak to misliš “gdje su onda otišle sve te naše milijarde kuna”? Pa nije se ona zgrada od M-Sana u Buzinu sama izgradila, i nisu se sve nekretnine i auti i jahte direktora sami kupili. Bože tebe Toni, i ti isto pitaš gluposti… =)

  4. darkmares

    darkmares

    28. 10. 2011. u 11:08 am Odgovori

    …ali ne, zašto taj napredak, gdje će inače svi iz državne uprave koji barataju s tom silnom papirologijom naći posao, čeka nas porast nezaposlenosti i kriza. Što ima veze što bi se produktivnost povećala, naročito za one tamo neke u gospodarstvu (a možda bi ih oni tada mogli zaposliti kad bi se više radilo a manje čekalo na papire?) 😉

  5. Tonči Jukić

    Tonči Jukić

    28. 10. 2011. u 3:24 pm Odgovori

    A čuj, Domagoj je “mnogo pametan” valjda kao i svi ostali koji vode državu, a posebice iz ove stranke što je istražuju Uskoci.

    No, mora se to gledati i s druge strane: što bi svi ti ljudi zaposleni u državnim službama radili, kad bi se moderniziralo i pojednostavnilo procese? Ne očekuje se valjda da nešto stvarno krenu raditi?!

  6. Forcebook

    Forcebook

    28. 10. 2011. u 3:25 pm Odgovori

    Dobar osvrt! S tim da citiram “Dapače, estonski model e-uprave uzor je čak i Sjedinjenim Državama.” i zakomentiram problem – Ovaj dio je potlitičko-ekonomskih odnosa koji smo mogli primjetiti i u medijima kod nas, te da nema “volje” za ulaganjem kad nema jasnog cilja razvoja ICT-a . WTF!

    Nama je (našim mudrim glavama koje upravljaju) skupo 500 mil. ubacati u infraksturu i “raditi”, bolje rečeno malo razmišljati o budućnosti.

    U neke dijelove je ulupana lova s ciljem razvoja i tu s slažem s Domagojem ostalo je gubljenje vremena jer nema produktivnosti (zakržljale ideje) a sve se i dalje rješava taksenim markama i telefaksom. 🙂

    Nažalost i danas zbog tih i takvih ograničenja tehnološkog razvoja nisam se mogao LTE tehnogijom (vidi vraga) javiti s svoje destinacje i “slikopisom” poslati informaciju da je Google street View u mojem malom mjestu (privatiziram).

    Hvala na ovome članku jer je OVO još jedan mali prilog edukaciji širokog pučanstva da se može i drugačije razmišljati.

  7. Oblowsky

    Oblowsky

    28. 10. 2011. u 7:01 pm Odgovori

    nazalost ovo NIJE “još jedan mali prilog edukaciji širokog pučanstva da se može i drugačije razmišljati.” jer “široko pučanstvo” ne cita ovakve tekstove…

    ovo je samo (iako vrlo koncizan, pametan i duhovit) prikaz necega sto velika vecina ljudi, koje ove teme zanimaju, vec odavno zna

    problem je sto 30% tog “širokog pučanstva” boli briga za progres bilo koje vrste
    njima nije tesko ni gladan biti, samo da sjede na svom kamenu i masu trobojnicom i sahovnicom

    a nas izborni sustav im omogucuje da kao takvi kroje vlast… :/

  8. nikola

    nikola

    28. 10. 2011. u 9:02 pm Odgovori

    Pohvala Toniju Đugumu na temi i broju komentara. Dragi moji, žao mi je što sam pola svoga radnog vijeka ulupao u jednom Ministarstvu. Samo da vidite kakvih tamo likova ima. 90% njih ništa ne radi niti znaju išta raditi. Plaćeni su da dolaze na posao. Glavna događanja su beskorisna sastančenja a ako neko nešto treba odraditi onda je to neki Gustav ili Pedro. Žao mi je što kao svaki normalan čovjek nisam emigrirao kad sam diplomirao.
    Inače samo da se zna, paraziti su najidealniji organizmi koji žive na Zemlji. Kad unište organizam na kojem čuče idu dalje.

  9. nikola

    nikola

    28. 10. 2011. u 9:20 pm Odgovori

    Odite u neko Ministarstvo. Nad svima njima i nad e-Hrvatskom je Microsoft i partnerske tvrtke za isisavanje love iz proračuna. Stanje je takvo, kao da ste ušli u kakav muzej i nemožete očekivati ništa, svuda rješenja kojima su se rješavali interesi dobavljača a ne korisnik i kvalitetna uprava.

  10. Damir2

    Damir2

    30. 10. 2011. u 2:59 pm Odgovori

    slazem se sa vecinom recenog ali ima i druga strana svega. Npr Estonija je e-naprednija ali nedavna kriza zemlju je devastirala puno vise nego nasu regiju. Bilo je demonstracija, prevrtanja automobila, masovnog gubljenja posla. Zanimljivo da sva ta silna e-uprava nije nasla nacina da predvidi ili barem ublazi krizu.

    Dalje nasa e-uprava jest troma i oportunisticka te zasluzuje kritike. Ali nasa e-uprava je samo odraz cijelog naseg drustva, pa tako i visokotehnoloskog dijela

    Kada kod nas stasaju medjunarodne firme tipa Skype, Groupon, Fousquare, da ne spominjem jace, tada ce i povika na e-upravu zvucati opravdano. No u situaciji kada je glavni trend osnivanje 42 lose kopije Groupona bolje je da svi skupa budemo tiho

    • Toni Aničić

      Toni Aničić

      31. 10. 2011. u 8:49 am Odgovori

      Damire,

      1. Ekonomska kriza i e-uprava oko koje se ovdje prica nemaju apsolutno nikakve veze i ne shvacam sto si time htio reci.

      2. Ne postoji nikakva sansa da tvrtke tipa Skype, a kamoli vece (think Google) nastanu i OSTANU u Hrvatskoj u zakonskim okvirima i poreznom sustavu kakvog imamo.

  11. ToniĐugum

    ToniĐugum

    30. 10. 2011. u 5:59 pm Odgovori

    Damire, ova priča i recesija koja trese EU nisu međusobno ovisne. Cijela ova priča oko e-uprave važna je zbog učinkovitosti državnoga aparata i suzbijanja birokracije koja guši cijelu državu, građane i poduzetnike podjednako. Jednako tako, ne možeš mjeriti “događanja naroda” u Estoniji, Hrvatskoj i npr. Francuskoj – sjeti se relativno nedavnih nereda u Francuskoj, bilo je i mrtvih, i požara i svega. A mi imamo bezbroj više razloga za još luđe reakcije, pa su izostale…

    Zapravo, trebalo bi razmišljati drugačije: kada je kriza na takav način pogodila kudikamo modernije zemlje, što tek očekuje nas koji smo X puta neefikasniji….

  12. Tino

    Tino

    30. 10. 2011. u 9:31 pm Odgovori

    Damire, složem se!

    Toni, produži domenu.

    Sandra, vjerujem da je tekst primjenljiv na Srbiju ali navodnike si stavila na pogrešno mjesto. Nije bila “naša borba”? već vaša, Napali ste 4 države. Nakon 15 godina još iste gluposti govorite.

    Imate li vi internet tamo? Pa pogledaj na Youtube što ste radili u Vukovaru, Dubrovniku, Škarbrnji, Zadru, Šibeniku, Karlovcu itd.. itd… itd…

    Vi ste došli tu, ne mi tamo.

  13. damir2

    damir2

    31. 10. 2011. u 2:11 pm Odgovori

    time sam htio reci:

    1. e-uprava je malo efikasniji nacin upravljanja drzavnim podacima ali ista nece poboljsati standard gradjana niti otvoriti nova radna mjesta. Estonija je najbolji primjer jer njena kriza bila je zesca nego u vecini zemalja, a i drzava je bila nepripremejnija nego vecina zemalja. Zakljucak se namece sam. E-uprava zvuci lijepo i svi mi to volimo cuti (i ja naravno) ali nije od kljucnog znacenja za prosperitet.

    2. Skype je nastao u Estoniji od strane estonsko-svedskog tima. Nakon financijske injekcije firma je i dalje vrsila razvoj u Estoniji koja je glavno IT outsourcing sjediste Skandinavije. Znaci firma je i dalje bila estonska, znaci mogla je jednako tako biti i hrvatska. To sto je kasnije otvoren niz podruznica i mozda premjesteno administrativno sjediste ne znaci nista. Sve se to moze i iz Hrvatske, ne trazimo izgovore tamo gdje ih nema. Ljudi su se na tome obogatili i pokrenuli citav niz drugih projekata, nitko nije trazio da firma ostane u Estoniji niti je to openta razvoja zemlje. I Bayer Pharma je registrirana u offshore oazi zbog manjeg poreza pa to ne znaci da ne doprinosi njemackom blagostanju.

    Kljucno je da sve to moze 100% jednako i u Hrvatskoj ali toga kod nas ipak nema. Uglavnom zato jer je cilj da se napravi 43. klon Groupona umjesto da se pokusava napraviti jedan Skype (cast iznimkama). I zato je prica o eHrvatskoj preuranjena, tj. imamo ono sto zasluzujemo.

    pa ti vidi

  14. Chande

    Chande

    31. 10. 2011. u 2:15 pm Odgovori

    @Damir2: ovo sa 43. klonom Groupona je vrlo indikativno kakvo je stanje svijesti “poduzetnika”. Dakle razina rizika koju su spremni prihvatiti i uložiti je vrlo niska. Svaka čast za nekoliko vrhunskih projekata koji su dobili priliku da naprave nešto veće (Farmeron i WhoApi), ali to su projekti osoba koje nisu imali veliko financiranje u startu.

  15. dplehati

    dplehati

    04. 11. 2011. u 9:57 am Odgovori

    Mislim da je Mr Toni trebao bolje objasnit pojam web servisa.
    Ukratko, web servis je pozadinski servis koji uopće ne mora imati frontend dio.
    http://en.wikipedia.org/wiki/Web_service

    Glavni problem svih e-Nešto projekata je što ne daju pristup drugim web servisima, ne izlažu svoj api ostalim upravama, ili drugim riječima sustavi nisu povezani.
    Uzalud tebi online prijava poreza ako porezna uprava ne može isčitat tvoje stanje u gruntovnici, prebivalište, bračno stanje, broj djece itd.

    Poreznoj, MUP-u, matičnim uredima ne treba online cool looking prijava za građane. Tu je po meni napravljena greška, pretpostavka da će se prvo napravit website sa lijepim frontendom, a public/protected web servis sa kavitetnim backendom će napravit netko/kad/tad/nikad. Dakle, njima i svima nama trebaju kvalitetni web servisi kojim se gazilijon uprava povezuje u funkcionalnu i efikasnu državnu upravu.

    Ali hej, nije tu samo državna uprava, vidi grad Zagreb, vidi ZET koji je nesposoban izložit svoj vlastiti vozni red u nekom lako obradivom formatu (barem su CSV mogli stavit ak im je XML ili JSON nepoznanica). Njima je PDF domet, pa se ekipa is Trambus-a redovito mučit kod ažuriranja voznog reda. Nadalje, AKZ i HZNET su dio istog paketa koji ne razumiju što su i čemu služe web servisi.

  16. Dario Kreštalica

    Dario Kreštalica

    09. 11. 2011. u 12:03 pm Odgovori

    Jao, koliko ima komentara!

    Vidi se da politika igra važnu ulogu i kod informatičara :-))))))))

    Zamo se zamarate,… u pitanju je svijest ljudi koji drže konce u rukama a ti ljudi ne moraju nužno biti one koje vidite na TV ili internetu.

    U svijetu gdje se pojedinci bogate na račun mase ljudi,… ovakvi zahtjevi neće nikad proći tj. globalno zaživiti.

    Socijalni i moralni problemi se ne rješavaju sa tehnološkog aspekta!

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Dvije strane Porscheovog ulaganja u Greyp: Mali ulagači ljuti i nezadovoljni dok se Neufund hvali povijesnim exitom

Iza najave da Porsche preuzima većinski udio u Greyp Bikes krije se priča malih ulagača koji su 2019. u Greyp uložili kroz Equity Token Offering i sad se osjećaju - izigrano i izgurano.

Društvene mreže

Stiže Huuk. Nova globalna društvena mreža iz Rijeke?

Gradski autobus veselih boja s pitanjem "What the Huuk are we doing tonight" koji u zadnje vrijeme vozi Rijekom i obećanje da ćete od danas, 1. prosinca moći "Proširiti svoje pleme" najavili su lansiranje nove aplikacije u tom gradu. Kakve točno saznali smo u razgovoru sa suosnivačem Mateom Starčevićem Filipovićem.

Novost

Developeri, recite što doista želite: šareni ured, pivo petkom, veliku plaću, dobrog šefa….

Traženi, maženi, paženi i razmaženi. Tako mediji i društvo u zadnje vrijeme doživljavaju developere. Zagrebačka IT tvrtka odlučila je provjeriti jesu li doista takvi te pitati developere što oni doista žele.

Što ste propustili

Intervju

Prošle godine bila je team lead, danas je sa svojih 30 godina direktorica dizajna proizvoda u Bornfightu

Elenu Crnković ste imali priliku upoznati kad je sudjelovala na panelu Ladies of New Business: Dame od UX-a. Trideset joj je godina, iza sebe ima deset godina iskustva u dizajnu i odnedavno se može pohvaliti iznimno odgovornom ulogom - onom direktorice dizajna proizvoda u Bornfightu. S Elenom smo popričali o tome kako je završila u svijetu UX-a i dizajna te što znači doći tako mlada na čelo odjela u galopirajućoj agenciji.

Startupi i poslovanje

CircuitMess prikupio više od 2.500.000 kuna za “uradi-sam” Batmobile

CircuitMess, hrvatski startup koji dizajnira DIY proizvode za STEM edukaciju priveo je kraju svoju četvrtu i najambicioznu kampanju do sada.

Intervju

The Missing Semester: Knjiga koja će vas o poslu softverskog inženjera naučiti ono što fakultet nije

Iako ga od diplome na FER-u dijeli još jedna godina studija, Jurica Kenda ima već dvije godine radnog iskustva u poznatim domaćim developerskim tvrtkama, a trenutno radi u Irskoj u Amazon Web Services. Dojmove, zapažanja i lekcije koje je o poslu softverskog inženjera naučio tek u praksi, na radnom mjestu, skupio je u knjigu koju je samostalno izdao.

Društvene mreže

Hrvatski Huuk: Ima li smisla pokrenuti društvenu mrežu u 2021.?

Vine, Beme, Ello, Clubhouse, Snapchat? Dalo bi se raspravljati o svim tim primjerima i zašto nisu dosegli slavu Facebooka, Instagrama i TikToka. Danas na primjeru hrvatske aplikacije Huuk radimo upravo to - analiziramo bi li jedna društvena mreža iz Hrvatske mogla zaživjeti na globalnoj razini.

Intervju

Combis o fleksibilnom radu: Povjerenje koje smo dali zaposlenicima nam se višestruko vratilo

Fleksibilnost i povjerenje bili su ključni za ovu hrvatsku ICT tvrtku kako bi bezbolno prešla na trajni hibridni način rada. Goran Car, CEO Combisa, otkriva kako su postigli da sve funkcionira iako 400 zaposlenika ima slobodu organizirati si radno vrijeme.

Kultura 2.0

30 godina od prvog SMS-a: 6 stvari koji su obilježile način kako komuniciramo putem poruka

SMS je zagazio u svoju 30. godinu i kako nam se čini, neće još tako lako izumrijeti. Osim toga, svaki danom nas iznenađuju novi načini komuniciranja putem poruka. Tehnologija je divna, ali što je s korisnicma koji su ključni u definiranju "kulture dopisivanja". Postoji li "online bonton"?