Kako je Udruga mladih programera pokrenula projekte koji ih pripremaju i za karijeru i za život

Kako je Udruga mladih programera pokrenula projekte koji ih pripremaju i za karijeru i za život

Programeri koji se bave fotografijom, dizajnom i marketingom, predaju pred stotinjak ljudi, dogovaraju predavače i sponzore te planiraju čitavu konferenciju? Takvog programera jednom kad stupi na tržište rada poželio bi svaki poslodavac koji djeluje u sferi između poslovnog i tehnološkog svijeta.

Divni, krasni, susretljivi, pametni i odgovorni – lista je lijepih epiteta kojima mnogi polaznici predavanja obasipaju DUMP-ovce, članove Udruge mladih programera u Splitu koji ih vode. Osim što sami šire znanja o tehnologiji kroz različite aktivnosti i radionice, uz to organiziraju DUMP Days, jednu od poznatijih developerskih konferencija u Hrvatskoj, koja već četiri godine okuplja domaću IT zajednicu kako bi međusobno razmijenili znanja i iskustva.

Međutim, DUMP im znači mnogo više od prilike da šire znanje. Programerima i dizajnerima u udruzi ovo je prilika da primjenjuju svoja tehnička znanja, ali i uče nova, poput umijeća komuniciranja.

Upravo će im spoj IT i mekih vještina pomoći u karijeri kao što je tech konzultantstvo, a koju Netokracija i mStart, vodeća hrvatska tehnološka tvrtka koja je omogućila digitalizaciju nekih od vodećih tvrtki u regiji, imaju priliku predstaviti u suradnji s članovima DUMP-a na nadolazećem Tech Consultant meetupu u Splitu, 5. studenog.

Ususret meetupu, kako je ova mlada grupa IT-jevaca iskoristila vlastiti zanos prema tehnologiji kako bi upogonila tuđi, ali i svoj profesionalni napredak otkriva mi jedan od članova, Noa Barić, student druge godine računarstva na splitskom Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, koji se danas u Udruzi primarno bavi fotografijom i videografijom te marketingom.

Puno više od udruge (isključivo) mladih programera

Da su vrijednost znanja njihovih ciklusa predavanja mnogi prepoznali svjedoče stotine starih i mladih polaznika koji pune dvorane.

Zašto uopće Udruga mladih programera, i zašto baš u Splitu? Kaže mi veselo moj sugovornik odgovor je jednostavan: prvi članovi su bili mladi Splićani i svi su voljeli programiranje.

Udruga se zadržala djelovanjem u Splitu iako su alumni članovi (danas ih ima preko 40), koje su životni putevi odveli diljem Hrvatske i svijeta, često spominjali želju podružnice – pa se nikada ne zna. Duge tradicije i uspjesi nas vežu za ime Udruge, iako sam i ja osobno primjer kako je DUMP već dugo vremena puno više od udruge isključivo mladih programera.

Iako ističu kako su redom svi veliki tech entuzijasti, “jedni od onih ljudi” koji u torbi nose vlastitu tipkovnicu, prate tehnološke blogove i znaju točne specifikacije vašeg mobitela, unatoč tome, u DUMP je svatko dobrodošao. Noa mi priča kako nemaju nekih striktnih “okvira” tko bi bio idealan kandidat ako se želi upasti u Udrugu:

Svatko od nas je drugačiji i pridonosi na svoj način. Ono što svi dijelimo je ljubav prema tehnologiji, svatko u svom području djelovanja – to nije više samo programiranje, nego i ostale komplementarne grane IT-ja: dizajn, marketing, multimedija, projekt menadžment i drugo. Spaja nas i želja za volontiranjem i edukacijom zajednice, ali i želja za učenjem te razvijanjem vlastitih vještina. U prijevodu, prosječan dumpovac ne voli puno slobodnog vremena. 🙂

Ali ono koje ima voli kvalitetno iskoristiti

Posted by DUMP Udruga mladih programera on Tuesday, October 24, 2017

DUMP danas broji 19 članova, ili kako oni vole reći – geekova. Ima tu srednjoškolaca, studenata, freelancera, a za neke od njih ljubav prema kodu, dizajnu ili multimediji razbuktala se upravo kroz različite radionice DUMP-a.

Iako se studenti općenito, pa tako i članovi, ističe Noa, sve ranije zapošljavaju u lokalnim IT tvrtkama i tamo nastavljaju (ili započinju) svoje učenje i razvoj, DUMP-u ne nedostaje novih pripravnika.

Kod DUMP-a je super što nam svojim projektima nudi priliku da razvijamo vještine koje inače vjerojatno ne bismo mogli samostalno razviti te nam one znatno pomažu kasnije u poslovnom životu, bilo programerskom, bilo nekom drugom.

Rad Udruge obuhvaća nekoliko projekata za javnost, dodaje Noa, u što spadaju ciklusi predavanja raznih tematika: od učenja osnova programiranja do savladavanja Adobe Illustratora ili Photoshopa. Uz to, tu je i organiziranje DUMP Days konferencije kao i DUMP Internship program kroz koji regrutiraju i prihvaćaju nove članove.

Što članovi imaju od svega toga? Noa ističe da to ovisi od osobe do osobe i njezinih afiniteta – jer oni pak, pokrivaju mnogo više od samog programiranja.

Ovisno o tome čime se sve određeni član želi baviti, da li programiranjem, dizajnom, marketingom… Tako i preuzima na sebe različite zadatke na projektima. I sam “suživot” unutar Udruge je projekt sam za sebe jer ipak tu volontiramo, tako da se dosta učimo međusobnoj komunikaciji, zajedničkom radu, praćenju obaveza i sličnom.

Uče druge, ali i sebe

Jednostavnost, detalji i tempo koji mogu pratiti svi, bez obzira na znanje odlika je predavačkih vještina koje su ovi mladi programeri usvojili upravo kroz praksu unutar Udruge.

Kako i Noa objašnjava, a svjesni smo svi, jedan od najvećih problema našeg obrazovnog sustava je nedostatak prakse – i mladi to ponajviše osjete kada prvi put stupe na tržište rada.

Nažalost, škole i ostale obrazovne ustanove najčešće nemaju tu fleksibilnost da mogu prilagođavati gradivo dovoljno brzo potrebama tržišta i kasnije života. Pa ćete tako često čuti studente kako se žale da gube vrijeme učeći o tehnologijama koje se ne koriste zadnjih 10 godina. Ciklusima koje organiziramo u Udruzi mladima dajemo opcije da se zainteresiraju za nešto čemu se nisu ni nadali da će ih zanimati. Mi im želimo otkloniti sve prepreke pa su zato naša predavanja uvijek besplatna i prilagođena početnicima.

Njihov pristup prenošenja znanja kako o programiranju tako i o drugim multimedijalnim vještinama je specifičan, ali efikasan. Ima tu i čarobnih šešira i mazanja palačinki, na što ni stariji ne ostaju ravnodušni. Metode predavanja koje koriste mnogi polaznici hvale, ali isto tako ističu kako bi i mnogi profesori predavači od njih mogli učiti.

Stvari koje nisu u “opisu posla”

Uključenje u aktivnosti poput onih unutar DUMP-a svakako su prilika za rad i učenje na konkretnim projektima prije završetka školovanja. Ipak, ono još vrijednije od primjene naučenog jest učenje nečeg novog, ističe Noa.

Mislim da je jedna od najbitnijih stvari to što će se moći okušati i u stvarima koje im nisu u tzv. opisu posla. Primjerice, jedan programer će se bez problema moći ubaciti u marketinški tim ili biti voditelj nekog projekta.

Kao što je učinio i sam Noa.

Ako promotrimo iskustva IT stručnjaka koji bi trebali biti mostovi između poslovnog i tehničkog svijeta, poput tech konzultanata, vidjet ćemo da je većina njih danas uspješna upravo zato što su – i kad nisu imali dovoljno znanja ili nešto nije bilo u njihovom području – uskakali ne bi li naučili više. Noa također ističe koliko mu je DUMP značio u tom pogledu:

Kroz rad u Udruzi naučio sam puno o stvarima s kojima se tijekom studiranja vrlo vjerojatno ne bih susreo i vjerujem da me to izgradilo kao osobu, kako profesionalno, tako i na osobnoj razini. Stekao sam dosta iskustva i razvijao različite vještine pa se nadam da će mi sve to kasnije poslužiti u poslovnom svijetu. Naravno, šlag na torti je bio to što sam našao krug ljudi koji gaje slične vrijednosti i pokazuju jednaku motivaciju za napretkom. Vjerujem da smo svi skupa našli ljude s kojima se nećemo družiti samo u “školskim”, nego i u “poslovnim klupama”. 🙂

Osim koderskih sposobnosti, Noa smatra da bi svaki dobar programer definitivno trebao imati razvijene “meke vještine”, a pogotovo bi trebao moći raditi u timu te dobro komunicirati s kolegama i klijentima.

Meke vještine čine razliku

Osim komunikacije unutar udruge, s obzirom na to da veliki naglasak stavljaju na edukaciju drugih, članovi imaju priliku vježbati i svoje prezentacijske vještine.

Vjerovali ili ne, ima članova koji se raduju što će stati ispred 300 polaznika i održati predavanje, ali za većinu ostalih, radionice i predavanja su odličan način za postepeno ukloniti tremu i strah od nastupa. Za one povučenije, koji su ipak radije za jedan na jedan razgovore, vještine predstavljanja i prezentiranja mogu brusiti u komunikaciji s predstavnicima firmi, fakulteta i drugih udruga s kojima surađujemo na projektima. To su odlične prilike za stjecanje važnih kontakata za vlastitu budućnost.

Umijeće komuniciranja Noa i kolege ističu kao najvažniju “meku vještinu” koju članovi DUMP-a imaju priliku ispolirati kroz aktivnosti u udruzi.

Mislim da bi svaki dobar programer definitivno trebao imati razvijene “meke vještine”, a pogotovo bi trebao moći raditi u timu te dobro komunicirati s kolegama i klijentima. Naučiti programirati nije teško, ali ovo su stvari koje čine razliku. Primjerice, programeri su često emotivno vezani za svoj rad pa se zato groze od fraze “code review”. Potrebno je znati iskomunicirati kritiku na tuđi rad ili znati prihvatiti kritiku na svoj, jer je to jedini način napredovanja.

Idu ti programiranje i komunikacija? Otkrij kako to iskoristiti 5.11. u Splitu!

Kad sve svedemo na zajednički nazivnik, neosporivo je da zapravo jedino dobrom komunikacijom povratnog mišljenja, kritike i savjeta možemo biti bolji sa svakim novim zadatkom ili projektom. Upravo zato je vrijedno uključiti se u aktivnosti udruga poput DUMP-a, ne bi li na vlastitom iskustvu učili kako (bolja) komunikacija utječe na profesionalni, ali i privatni razvoj. Uostalom, s raznovrsnim setom vještina studenti tehničkih usmjerenja imaju priliku raditi i poslove koji nisu nužno ograničeni na IT sferu. Tech konzultantstvo je jedan od dinamičnih i izvrsno plaćenih poslova koji spaja svijet tehnologije i poslovanja.

Ako misliš da je takav miks različitih sfera put za tebe, u utorak, 5.11. u 16 sati na FESB-u, očekuju te predavanja i razgovori s vodećim ljudima u industriji tech konzultantstva. Riječ je o trojici stručnjaka podrijetlom upravo iz Splita. Od Freddija Bakotina, specijalista u SAP službi mStarta, saznat ćeš kako se uopće postaje tech konzultant, dok će ti stručnjaci poput Joze Džakule, direktora IT odjela u Konzumu, i Ivana Katalinića, direktora Službe digitalnih usluga u mStartu, dati stvarni pregled kako razviti karijeru radeći s enterprise softverom.

Zanima te? Trk na zadnje besplatne prijave!

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Zabava i zanimljivosti

Hrvati napokon mogu glasati elektronski, i to zahvaljujući Samu Altmanu (i botovima)

Već niz godina naklapa se i navija za uvođenje elektronskog glasanja u Hrvatskoj. Ako nismo tijekom pandemije koronavirusa, kad ćemo, pitaju se mnogi. Ova superizborna godina, u kojoj nas čekaju parlamentarni, europski i predsjednički izbori jedina je još sila (ne)prilika koja bi mogla nagnati Državno izborno povjerenstvo da poduzmu mjere po tom pitanju.

Tvrtke i poslovanje

Znate li koristiti svoj “mozak izvan mozga”?

Proces u kojem naš mozak prati samog sebe i procjenjuje koliko mu dobro ide radimo svakodnevno, s više ili manje uspjeha. Riječ je o metakogniciji koja utječe na svaki aspekt našeg ponašanja - od definiranja životnih ciljeva i kako do njih doći do procjenjivanja vlastitih osjetila.

Digitalni marketing

“Želim samo logo za svoj brend” je kao naručivanje hrane bez soli i začina

U dinamičnom svijetu poslovanja, gdje nam se svakodnevno servira tona sadržaja i reklama i gdje se prvi dojam često stvara jednim pogledom – dobro osmišljen logotip izuzetno je važan. Međutim, put kroz brendiranje ide daleko izvan stvaranja logotipa.

Što ste propustili

Startupi

ZICER otvorio prijave za nove akceleracijske programe – startupe čeka preko 200.000 eura

Hrvatski startup hub ZICER otvorio je natječaje za akceleracijske programe kroz koje je na raspolaganju 200.000 eura bespovratnih novčanih sredstava i in-kind potpora od 18.000 eura.

Umjetna inteligencija

Umjetna inteligencija ima razorni potencijal, treba je zauzdati etikom, kaže poznati futurolog

Digitalna transformacija je i kulturološka promjena, koja traži stalno izazivanje statusa quo, eksperimentiranje i prihvaćanje neuspjeha.

Društvene mreže

Saga ReeseTeese pokazala je da TikTok postaje novi reality TV

Od 15-sekundnih plesnih videa do osobne drame ispričane kroz 500 minuta nastavaka snimljenih usput: analiziramo zašto sadržaj na TikToku postaje sve sličniji televizijskim emisijama i zašto je sve češće početna točka na putu do slave i ugovora s Netflixom.

Intervju

10 godina Marketing Meet Upa: Ilija Brajković prisjeća se kako je sve počelo

Tko bi rekao da je Marketing Meetup počeo s desetak sudionika u pivnici, a sada broji skoro 6000 članova.

Karijere

Učenice su dobre u STEM-u, ali ih ne zanima karijera u programiranju

Iako tijekom školovanja raste interes za STEM zanimanjima među oba spola, postoje značajne rodne razlike u odabirima. Područja informatike i računarstva snažno su obilježena stereotipima i poslovi u ovom području i dalje djevojkama nisu dovoljno interesantni

Intervju

Što donosi studij primijenjene kognitivne znanosti koji je spojio snage FER-a i Filozofskog?

Do prije samo nekoliko godina suradnja FER-a i zagrebačkog Filozofskog fakulteta smatrala bi se  protuprirodnim činom, a danas zajednički izvode studij za kojim vlada ogroman interes.