Kako je Udruga mladih programera pokrenula projekte koji ih pripremaju i za karijeru i za život

Međutim, DUMP im znači mnogo više od prilike da šire znanje. Programerima i dizajnerima u udruzi ovo je prilika da primjenjuju svoja tehnička znanja, ali i uče nova, poput umijeća komuniciranja.

Ususret meetupu, kako je ova mlada grupa IT-jevaca iskoristila vlastiti zanos prema tehnologiji kako bi upogonila tuđi, ali i svoj profesionalni napredak otkriva mi jedan od članova, Noa Barić, student druge godine računarstva na splitskom Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, koji se danas u Udruzi primarno bavi fotografijom i videografijom te marketingom.

Puno više od udruge (isključivo) mladih programera

Zašto uopće Udruga mladih programera, i zašto baš u Splitu? Kaže mi veselo moj sugovornik odgovor je jednostavan: prvi članovi su bili mladi Splićani i svi su voljeli programiranje.

Udruga se zadržala djelovanjem u Splitu iako su alumni članovi (danas ih ima preko 40), koje su životni putevi odveli diljem Hrvatske i svijeta, često spominjali želju podružnice – pa se nikada ne zna. Duge tradicije i uspjesi nas vežu za ime Udruge, iako sam i ja osobno primjer kako je DUMP već dugo vremena puno više od udruge isključivo mladih programera.

Iako ističu kako su redom svi veliki tech entuzijasti, “jedni od onih ljudi” koji u torbi nose vlastitu tipkovnicu, prate tehnološke blogove i znaju točne specifikacije vašeg mobitela, unatoč tome, u DUMP je svatko dobrodošao. Noa mi priča kako nemaju nekih striktnih “okvira” tko bi bio idealan kandidat ako se želi upasti u Udrugu:

Svatko od nas je drugačiji i pridonosi na svoj način. Ono što svi dijelimo je ljubav prema tehnologiji, svatko u svom području djelovanja – to nije više samo programiranje, nego i ostale komplementarne grane IT-ja: dizajn, marketing, multimedija, projekt menadžment i drugo. Spaja nas i želja za volontiranjem i edukacijom zajednice, ali i želja za učenjem te razvijanjem vlastitih vještina. U prijevodu, prosječan dumpovac ne voli puno slobodnog vremena. 🙂

Ali ono koje ima voli kvalitetno iskoristiti

DUMP danas broji 19 članova, ili kako oni vole reći – geekova. Ima tu srednjoškolaca, studenata, freelancera, a za neke od njih ljubav prema kodu, dizajnu ili multimediji razbuktala se upravo kroz različite radionice DUMP-a.

Iako se studenti općenito, pa tako i članovi, ističe Noa, sve ranije zapošljavaju u lokalnim IT tvrtkama i tamo nastavljaju (ili započinju) svoje učenje i razvoj, DUMP-u ne nedostaje novih pripravnika.

Kod DUMP-a je super što nam svojim projektima nudi priliku da razvijamo vještine koje inače vjerojatno ne bismo mogli samostalno razviti te nam one znatno pomažu kasnije u poslovnom životu, bilo programerskom, bilo nekom drugom.

Rad Udruge obuhvaća nekoliko projekata za javnost, dodaje Noa, u što spadaju ciklusi predavanja raznih tematika: od učenja osnova programiranja do savladavanja Adobe Illustratora ili Photoshopa. Uz to, tu je i organiziranje DUMP Days konferencije kao i DUMP Internship program kroz koji regrutiraju i prihvaćaju nove članove.

Što članovi imaju od svega toga? Noa ističe da to ovisi od osobe do osobe i njezinih afiniteta – jer oni pak, pokrivaju mnogo više od samog programiranja.

Ovisno o tome čime se sve određeni član želi baviti, da li programiranjem, dizajnom, marketingom… Tako i preuzima na sebe različite zadatke na projektima. I sam “suživot” unutar Udruge je projekt sam za sebe jer ipak tu volontiramo, tako da se dosta učimo međusobnoj komunikaciji, zajedničkom radu, praćenju obaveza i sličnom.

Uče druge, ali i sebe

Kako i Noa objašnjava, a svjesni smo svi, jedan od najvećih problema našeg obrazovnog sustava je nedostatak prakse – i mladi to ponajviše osjete kada prvi put stupe na tržište rada.

Nažalost, škole i ostale obrazovne ustanove najčešće nemaju tu fleksibilnost da mogu prilagođavati gradivo dovoljno brzo potrebama tržišta i kasnije života. Pa ćete tako često čuti studente kako se žale da gube vrijeme učeći o tehnologijama koje se ne koriste zadnjih 10 godina. Ciklusima koje organiziramo u Udruzi mladima dajemo opcije da se zainteresiraju za nešto čemu se nisu ni nadali da će ih zanimati. Mi im želimo otkloniti sve prepreke pa su zato naša predavanja uvijek besplatna i prilagođena početnicima.

Njihov pristup prenošenja znanja kako o programiranju tako i o drugim multimedijalnim vještinama je specifičan, ali efikasan. Ima tu i čarobnih šešira i mazanja palačinki, na što ni stariji ne ostaju ravnodušni. Metode predavanja koje koriste mnogi polaznici hvale, ali isto tako ističu kako bi i mnogi profesori predavači od njih mogli učiti.

Stvari koje nisu u “opisu posla”

Uključenje u aktivnosti poput onih unutar DUMP-a svakako su prilika za rad i učenje na konkretnim projektima prije završetka školovanja. Ipak, ono još vrijednije od primjene naučenog jest učenje nečeg novog, ističe Noa.

Mislim da je jedna od najbitnijih stvari to što će se moći okušati i u stvarima koje im nisu u tzv. opisu posla. Primjerice, jedan programer će se bez problema moći ubaciti u marketinški tim ili biti voditelj nekog projekta.

Kao što je učinio i sam Noa.

Ako promotrimo iskustva IT stručnjaka koji bi trebali biti mostovi između poslovnog i tehničkog svijeta, poput tech konzultanata, vidjet ćemo da je većina njih danas uspješna upravo zato što su – i kad nisu imali dovoljno znanja ili nešto nije bilo u njihovom području – uskakali ne bi li naučili više. Noa također ističe koliko mu je DUMP značio u tom pogledu:

Kroz rad u Udruzi naučio sam puno o stvarima s kojima se tijekom studiranja vrlo vjerojatno ne bih susreo i vjerujem da me to izgradilo kao osobu, kako profesionalno, tako i na osobnoj razini. Stekao sam dosta iskustva i razvijao različite vještine pa se nadam da će mi sve to kasnije poslužiti u poslovnom svijetu. Naravno, šlag na torti je bio to što sam našao krug ljudi koji gaje slične vrijednosti i pokazuju jednaku motivaciju za napretkom. Vjerujem da smo svi skupa našli ljude s kojima se nećemo družiti samo u “školskim”, nego i u “poslovnim klupama”. 🙂

Meke vještine čine razliku

Osim komunikacije unutar udruge, s obzirom na to da veliki naglasak stavljaju na edukaciju drugih, članovi imaju priliku vježbati i svoje prezentacijske vještine.

Vjerovali ili ne, ima članova koji se raduju što će stati ispred 300 polaznika i održati predavanje, ali za većinu ostalih, radionice i predavanja su odličan način za postepeno ukloniti tremu i strah od nastupa. Za one povučenije, koji su ipak radije za jedan na jedan razgovore, vještine predstavljanja i prezentiranja mogu brusiti u komunikaciji s predstavnicima firmi, fakulteta i drugih udruga s kojima surađujemo na projektima. To su odlične prilike za stjecanje važnih kontakata za vlastitu budućnost.

Umijeće komuniciranja Noa i kolege ističu kao najvažniju “meku vještinu” koju članovi DUMP-a imaju priliku ispolirati kroz aktivnosti u udruzi.

Mislim da bi svaki dobar programer definitivno trebao imati razvijene “meke vještine”, a pogotovo bi trebao moći raditi u timu te dobro komunicirati s kolegama i klijentima. Naučiti programirati nije teško, ali ovo su stvari koje čine razliku. Primjerice, programeri su često emotivno vezani za svoj rad pa se zato groze od fraze “code review”. Potrebno je znati iskomunicirati kritiku na tuđi rad ili znati prihvatiti kritiku na svoj, jer je to jedini način napredovanja.

Idu ti programiranje i komunikacija? Otkrij kako to iskoristiti 5.11. u Splitu!

Kad sve svedemo na zajednički nazivnik, neosporivo je da zapravo jedino dobrom komunikacijom povratnog mišljenja, kritike i savjeta možemo biti bolji sa svakim novim zadatkom ili projektom. Upravo zato je vrijedno uključiti se u aktivnosti udruga poput DUMP-a, ne bi li na vlastitom iskustvu učili kako (bolja) komunikacija utječe na profesionalni, ali i privatni razvoj. Uostalom, s raznovrsnim setom vještina studenti tehničkih usmjerenja imaju priliku raditi i poslove koji nisu nužno ograničeni na IT sferu. Tech konzultantstvo je jedan od dinamičnih i izvrsno plaćenih poslova koji spaja svijet tehnologije i poslovanja.

Ako misliš da je takav miks različitih sfera put za tebe, u utorak, 5.11. u 16 sati na FESB-u, očekuju te predavanja i razgovori s vodećim ljudima u industriji tech konzultantstva. Riječ je o trojici stručnjaka podrijetlom upravo iz Splita. Od Freddija Bakotina, specijalista u SAP službi mStarta, saznat ćeš kako se uopće postaje tech konzultant, dok će ti stručnjaci poput Joze Džakule, direktora IT odjela u Konzumu, i Ivana Katalinića, direktora Službe digitalnih usluga u mStartu, dati stvarni pregled kako razviti karijeru radeći s enterprise softverom.

Zanima te? Trk na zadnje besplatne prijave!