Društvene mreže: Kako su se promijenile od 2010. godine?

Društvene mreže: Kako su se promijenile od 2010. godine?

Obilježili smo još jedan Svjetski dan društvenih mreža, četrnaesti po redu. Puno toga se promijenilo od 2010. - jesu li i dalje mjesto na kojem se družimo, kao nekoć?

Kraj lipnja, točnije 30.6. Mashable, svjetski poznati medij koji se bavi temama digitalnog marketinga, odlučio je obilježiti značaj koji platforme društvenih mreža imaju na naše živote. U tom trenutku one su bile u usponu, mijenjale su naše navike komunikacije s dragim nam ljudima, ali i otvarale posve nove mogućnosti komunikacije s brendovima i tvrtkama koje volimo.

I tada je to bio njihov glavni cilj – povezivanje.

Danas su one sastavni dio života i punoljetne su generacije koje ne poznaju svijet u kojem platforme društvenih mreža nisu postojale. Iako ih većina i danas želi koristiti za komunikaciju s prijateljima i poznanicima, platforme su odlučile drugačije.

Algoritam naš svagdašnji

Prvi ga je uveo Facebook 2009. godine s pričom da nam žele olakšati da dođemo do informacija koje su nam važne. Kako je ova platforma rasla ogromnom brzinom i broj korisnika se povećavao iz dana u dan, tako je postalo nemoguće pratiti sve objave kronološkim slijedom.

Danas zbog algoritama većinom na svojim news feedovima gledamo oglase – i tu i tamo vidimo pokoju objavu najaktivnijih nam prijatelja ili ljudi koje pratimo zbog sadržaja koji dijele.

Dobro je poznato da je organski doseg za brendove i tvrtke na ovoj društvenoj mreži postao samo mit i da se do korisnika može doći jedino plaćanjem oglasa.

Facebookov novi izvještaj otkriva: Objave s linkovima uhvate samo 13% pogleda korisnika

Jedina platforma na kojoj se još, recimo, poštuje stvaranje i dijeljenje kvalitetnog sadržaja je LinkedIn. Iako i tamo postoji algoritam, ali se čini da je njegov cilj da do vas stigne sadržaj kakav želite vidjeti tj. na koji ćete reagirati bilo jednom od reakcija, komentarom ili dijeljenjem.

Spam, scam i phishing

U ovih 14 godina tehnologija je drastično napredovala. Danas nam omogućava da radimo na ekranima naših mobilnih telefona gdje god se nalazili. I da radimo za klijente na drugom kraju svijeta bez da se maknemo iz udobnosti svojih ureda ili domova.

No, isti taj napredak omogućio je brojne online prijevare. Koliko ste puta samo ove godine dobili od svojih banaka da je u tijeku online prijevara i da nikako ne dijelite podatke svojih kartica?

Na platformama društvenih mreža, naročito na Facebooku, ove prijevare su toliko eskalirale da su postale apsurdne. Vlasnici Facebook stranica dobivaju desetke poruka dnevno od lažnih profila i stranica koje ih upozoravaju na kršenje Metinih pravila.

Kako zaštititi Facebook stranice, račune i Instagram profile da ih se ne dočepaju prevaranti?

Pa tako social media menadžeri umjesto da razgovaraju s korisnicima, svoje vrijeme troše na prijavljivanje lažnih profila, spam poruka i brisanje i blokiranje istih.

Na LinkedInu u inbox stižu poruke lažnih poslodavaca koji nude izvrsne prilike za zapošljavanje. Nisu toliko učestale pa će povremeno netko na njih i nasjesti jer dnevna zarada od 100 do 300 dolara zvuči kao izvrsna prilika, a za to vas ne traže ni neke posebne vještine ili znanja.

Video sadržaj za bolji doseg

Sjećate li se trenutka kad nam je Facebook omogućio da se uživo javimo videom? Bilo je to u lipnju 2007. godine i svi koji su tada posjedovali iole bolji mobilni uređaj su se javljali live s raznih događanja. To je početak ere videa na društvenim mrežama jer je Facebook omogućio i upload unaprijed snimljenog sadržaja.

Facebook Live video: Periscope, Meerkat i televizija uživo, čuvajte se!

Danas je video sadržaj nešto što morate raditi ako želite da vas vaši korisnici (i prijatelji) vide na platformama društvenih mreža. I to u isključivo u vertikalnom formatu jer su mobiteli postali naš prozor u svijet. Vodoravni format ostao je rezerviran za filmove, serije i televizijske reklame koje gledamo na velikim ekranima.

Instagram Reels i TikTok

Iako je na Facebooku prvo uveden video format, Meta je s njime profitirala tek pojavom Instagram Reelsa. Instagram je 2013. godine omogućio svojim korisnicima dijeljenje videa kao odgovor na brzorastuću popularnost video platforme Vine. No, taj sadržaj je dobio na značenju tek uvođenjem Reelsa 2020. godine.

Reelsi su bili Metin pokušaj da zadrže mlađe korisnike koji su prelazili na sve popularniji TikTok. I to u trenutku kada se ta platform našla pred prvom preprekom – potencijalnom zabranom korištenja u Americi koju je tada zazivao predsjednik Donald Trump.

Pišem ovaj tekst da bih vam dokazala da i za vas ima sadržaja na TikToku

Ako premotamo četiri godine unaprijed, TikToku opet prijeti zabrana korištenja u Americi iako mu popularnost raste i to ne samo među pripadnicima generacije Z, a Reelsi su i dalje najjači alat koji Meta ima na tržištu. Toliko jak da su ga u međuvremeu prekopirali i na Facebook.

A onda su se korisnici prebacili u privatne inboxe

Opcije koje su nam platforme društvenih mreža pružile u ovih 14 godina sad su već tolike da je svatko trebao pronaći za sebe najdraži način za komunikaciju s prijateljima ma gdje god se oni nalazili.

No, dogodilo se nešto što, pretpostavljam, nisu imali u planu – korisnici su se prebacili u privatne inboxe jer je u šumi javno dostupnog sadržaja postalo nemoguće razgovarati.

I nije nas samo to “otjeralo” u inboxe. Kako online komunikaciji nedostaju elementi poput govora tijela i mimike lica, tako je teško jasno prenijeti poruku pa se često neki nađu prozvanima i pozvanima vrijeđati i omalovažavati druge svojim komentarima. Zbog toga se sve češće razgovori odvijaju u sigurnosti privatnih poruka.

Kad svijet stane, komunikacija ne prestaje

Globalna pandemija 2020. godine pokazala nam je možda i pravu snagu društvenih mreža. Zbog njihovog postojanja nismo imali osjećaj da smo sami. Iako je svijet stao i zatvorio se, komunikacija se nastavila neometano. Rekla bih da je to možda bio i najkreativniji period na društvenim mrežama. Kako smo odjednom imali višak slobodnog vremena, ispunjavali smo ga kreiranjem i dijeljenjem sadržaja u želji da zabavimo sebe i druge.

Pandemija je prijetila našem obiteljskom biznisu prodaje božura. Društvene mreže su ga preporodile

Danas ih i dalje intenzivno koristimo, svatko zbog svojih razloga – iz navike, dosade, zbog druženja, informiranja, zabave ili posla. Opcija za kreiranje sadržaja sve je više kao i mogućnosti da se isti dijeli.

No, sve više nailazim na istraživanja kako nas upravo te platforme za povezivanje otuđuju, odvajaju nas od stvarnog svijeta i bliskog kontakta s dragim nam ljudima, izazivaju anksioznost i potpomažu depresiju. Ne pomaže tu ni činjenica da su postale sredstvo za brzo širenje lažnih vijesti, manipulaciju izborima i promociju raznih ideologija.

No, činjenica je da su prisutne u našim životima više od desetljeća i da neće nestati već će se konstantno mijenjati i prilagođavati potrebama i navikama korisnika baš kao i do sada.

Community manageri nisu nestali, samo su se preselili!

I zato pamet u glavu (kako bi rekla moja majka). Koristite ih umjereno i s oprezom. Ne vjerujte svemu što na njima vidite i uključite kritičko ramišljanje i empatiju kada odlučite reagirati na neku objavu. Društvene mreže bi nas trebale povezivati, a ne razdvajati.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Veliki intervjui

Big Tech zarađuje skoro 200 milijuna eura od oglašavanja u Hrvatskoj, a ne plaća porez

Uvođenje oporezivanja internetskog oglašavanja moglo bi značajno pomoći domaćim medijima, ali kada će ući u Zakon o medijima?

Umjetna inteligencija

Najvažniji dio Rimčevog Vernea nije robotaksi, već iskustvo?

Ovaj tjedan rebrendirana u Verne, Project 3 Mobility, tvrtka koju su 2019. godine osnovali Mate Rimac, Adriano Mudri te Marko Pejković, danas napokon ima prvo “opipljivo” predstavljanje onog što su razvijali. No, je li robotaksi usluga zbilja najvažnije što mogu ponuditi?

Veliki intervjui

Postaj, Trebam.hr i Meštar.hr – što očekivati od platformi za pronalazak majstora

Usprkos tome što nam nedostaje majstora na raznim područjima, barem imamo dovoljno platformi koje će nas povezati s onima najboljima, ili se barem tome nadamo.

Što ste propustili

Umjetna inteligencija

FER-ovim brucošima u pomoć pristiže Branka, AI pomoćnica nastala u suradnji s Infobipom

Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu je u suradnji s prvim hrvatskim jednorogom Infobipom razvio chatbot imena Branka koji će budućim studenticama i studentima omogućiti brži i jednostavniji proces upisa na FER.

Društvene mreže

X nakon pucnjave na Trumpa: “Mi smo javni trg”… Prije odskočna daska za teorije zavjera!

Opet se dogodilo. Opet sam nakon svjetski bitnog događaja otvorila Twitter (nikad X!).

Veliki intervjui

Rakar o slučaju KBC Rebro: “Obavijesti su bile nepotpune, zavaravajuće i u konačnici – netočne”

Krizno komuniciranje hakiranja KBC-a prouzrokovalo je više panike i straha, nego što je uspjelo smiriti hrvatski narod - je li moguće vratiti autoritet i povjerenje?

Veliki intervjui

Izdavači preuzimaju kontrolu: HUDI odabrao Dotmetrics za mjerenje posjećenosti hrvatskih portala

Od 1. siječnja 2025. godine Hrvatska udruga digitalnih izdavača postaje pružatelj mjerenja posjećenosti portala hrvatskih medija u suradnji s Ipsosom, odnosno Dotmetricsom. Tim smo povodom razgovarali s Matejem Lončarićem, predsjednikom HUDI-ja.

Novost

Boiler: U podbrend Degordiana dolaze Tomislav Presečki i Saša Ivan

Degordian osniva novi pobrend za online i offline komunikacijske aktivnosti!

Veliki intervjui

Stjepan Groš, FER: Ulaganje u cyber sigurnost je nužno iako ne donosi političke bodove

Što hrvatsko zdravstvo može napraviti po pitanju cybersigurnosti kada nemamo dovoljno novaca ni za lijekove i zapošljavanje kadra kojeg uvelike nedostaje? U razgovoru s FER-ovim stručnjakom pokušavamo razjasniti nedavni hakerski napad koji je otvorio puno pitanja.