Društvene mreže mijenjaju TV program: Kako to rade na Novoj TV

Društvene mreže mijenjaju informativni TV program: Kako to rade na Novoj TV

Posebno je živahno u informativnim programima nacionalnih televizija bilo za vrijeme izbora, i nekolicine parlamentarnih i onih lokalnih. Osim javljanja uživo u program, tu je i brzo prenošenje informacija na društvene mreže, bilo s profila same televizije ili posebnih emisija, bilo s profila novinara. Takvi su događaji samo dokaz da su društvene mreže nepovratno promijenile pristup televizijskih kuća u obradi programa, a današnji novinari morali su ovladati i modernim alatima. Znači li to više posla? Drugačiji opseg posla? Kako to izgleda u praksi, porazgovarali smo s Majom Blumenšajn, voditeljicom odjela digitalnog marketinga Nove TV.

Maja Blumenšajn, voditeljica odjela digitalnog marketinga Nove TV, otkriva kako izgleda suradnja s novinarima i urednicima.

Nova TV ovih je dana dospjela pod posebne reflektore javnosti, barem one koja prati medijsku scenu, s obzirom na vijest o promjeni vlasnika. Riječ je o United Groupu, a nakon kupovine Nova TV će se naći u istoj grupaciji kao i televizijska kuća N1. U kontekstu teme nastupa informativnih televizijskih redakcija na društvenim mrežama, ovo mi je bilo posebno zanimljivo, jer cijenim pristup N1 i njihovih novinara društvenim mrežama, posebice Twitteru gdje je vrlo aktualan hashtag #n1info putem kojega se mogu pratiti novosti. Hoće li stavljanje ovih televizijskih kuća pod isti krov imati kakav utjecaj na njihov daljnji razvoj pristupa digitalnim kanalima, sad je rano reći, ali kvalitativno, brojke su, s obzirom na općenito širi doseg i veću gledanost, na strani Nove TV.

Već smo provjeravali kako to izgleda baviti se društvenim mrežama za vrijeme važnih događaja koji se prenose uživo na televizijskim kanalima, poput izbora, a i Nova TV, odnosno informativni program okupljen pod brendom Dnevnik.hr, pohvalila se dobrim rezultatima u to doba – osim najveće gledanosti, prema mnogim parametrima bili su najjači i po pitanju sadržaja na društvenim mrežama.

Sam Dnevnik.hr je, prema Gemiusu, na dan objave rezultata drugog kruga lokalnih izbora bio drugi najposjećeniji portal u Hrvatskoj, nakon 24sata, a tomu su svakako doprinijele brojne aktivnosti na društvenim mrežama – videi uživo na Facebooku, uz javljanja iz stožera, tvitanje putem službenih profila i profila novinara uz hashtag #lokalni17, koji se povezivao s društvenim kutkom u interaktivnom televizijskom studiju, tu su bili i događaji “iza kamere” na Instagramu te u Instagram pričama… Od raznih statističkih podataka, izdvojit ću doseg do više od 1,3 milijuna osoba putem Facebook stranice Dnevnik.hr, koliko je ostvareno u jednom danu i tijekom prvog i tijekom drugog kruga izbora, dok su na Twitteru sadržaji zabilježili više od 200.000 prikaza tijekom prvog kruga, a tijekom drugog kruga više od 250.000 u samo jednom danu.

Kako surađuju novinari i digitalni marketingaši

No, da bi aktivnosti na društvenim mrežama i na televiziji bile usklađene, potrebna je jako dobra suradnja između digitalnog marketinga i redakcije informativnog programa, otkriva Maja Blumenšajn, digitalka godine prema nagradi SoMo Borac, voditeljica odjela digitalnog marketinga, s kojom smo detaljnije razgovarali o njenoj ulozi prije godinu dana, nakon što je došla na tu poziciju. Naime, Maja je već pet godina na Novoj TV, a ranije se bavila vođenjem digitalnog marketinga unutar odjela novih medija, dok je na samom početku bila brend menadžerica za informativni program, stoga je njena uloga spone između tradicionalnijeg i novijeg pristupa medijima logična. Prisjeća se kako su krenuli s prvim podizanjem svijesti oko važnosti društvenih mreža prema redakcijskom dijelu tima.

Svijest o važnosti društvenih mreža na Novoj TV prisutna je još od 2010. kada, kao prva televizijska kuća u Hrvatskoj, implementira upotrebu hashtaga u televizijski program. Otprilike u isto vrijeme novinari su postepeno i sami spontano počeli koristiti Twitter kao jedno od sredstava rada putem kojeg izvještavaju s mjesta događaja na kojem nastaje reportaža.

Strukturirani pristup edukaciji novinara počeo je prije nekog vremena, a intenzivno unazad posljednje dvije godine. Tijekom tog vremena smo, uz redovite radionice na temu upotrebe društvenih mreža, aktivno počeli raditi i na edukaciji jedan na jedan koja omogućuje personalizirani pristup svakom novinaru uvažavajući njegov stil, ali i tematsko područje za koje je specijaliziran. Danas više od 20 novinara i reportera redakcije Informativnog programa svakodnevno izvještava putem službenih Twitter profila i Facebooka, a istu praksu primjenjujemo i na sve nove novinare koji dolaze u redakciju.

Malo na TV, malo na Facebook, malo na Twitter. Eh, da, i Instagram!

Samim time, i opis radnog mjesta televizijskog novinara posljednjih godina se promijenio – uz pripremu priloga te javljanje uživo u televizijski program, tu je i sadržaj za društvene mreže, poput javljanja uživo putem Facebook videa, tvitanje, Instagram… Maja veli kako je redakcija informativnog programa svjesna dosega i važnosti izvještavanja na društvenim mrežama, pa je prelazak na ovakav načina rada bio prirodan.

Provodeći vrijeme na terenu, novinari zapravo koriste svaku minutu kako bi izvještavali s mjesta događaja i kada nisu prisutni u live programu. Live tvitanje već se ustalilo, a u posljednjih godinu dana, a osobito zadnjih šest mjeseci, Facebook liveovi postali su sastavni dio njihovog dnevnog posla, pa će se tako rijetko dogoditi da na Facebook stranici Dnevnik.hr ne realiziramo barem dva Facebook livea dnevno i to u vrhunskoj kvaliteti slike, po čemu smo još uvijek jedinstveni na našem medijskom tržištu.

[UŽIVO] Gledajte sučeljavanje kandidata za splitskog gradonačelnika, Keruma i Opare. Više na http://bit.ly/Opara_Kerum

Geplaatst door DNEVNIK.hr op Dinsdag 30 mei 2017

Kao što se moglo vidjeti u uvodu, takav pristup posebice dolazi do izražaja u trenutcima velikih društvenih promjena i događanja, kao što su sami izbori. Pojam izvanrednih vijesti nije više rezerviran samo za osnovni medij, televiziju – korisnici žele odmah putem mobitela doznati o čemu je riječ, bilo to kroz video na nekoj od društvenih mreža ili kroz tvit novinara koji tek najavljuje o čemu će više biti riječi u televizijskom programu ili na webu. Takve se aktivnosti pomno usklađuju između redakcije i odjela digitalnog marketinga, a tu su uključeni i brojne kolege s tehničkim znanjem.

Konkretno, tijekom lokalnih izbora, na Facebook stranicama u našem vlasništvu organizirali smo više od 20 Facebook liveova samo na dane izbora, od kojih je većina realizirana ekskluzivno za društvene mreže. Mi u Digitalnom marketingu imamo rijetku privilegiju raditi s najvećim novinarskim imenima na hrvatskoj medijskoj sceni, a rad s prekaljenim profesionalcima kao što su Mislav Bago, Andrija Jarak ili Tatjana Krajač, ovu pripremu bitno olakšava.

Cijeli plan praćena izbora na svim kanalima detaljno se razrađuje i prolazi unaprijed, pri čemu se digitalni kanali, bez obzira radilo se o portalu ili društvenim mrežama, tretiraju apsolutno ravnopravno kao i bilo koji segment televizijskog praćenja. Tako novinari stanke između Facebook i televizijskih javljanja uživo koriste za pripremu sugovornika, prikupljanje novih informacija, ali i njihov trenutni plasman na Twitter, a u zadnje vrijeme, sve više i na Instagram.

Koordinacija 20 novinara, nekoliko paralelnih Facebook live javljanja te 300 tvitova na dan

Tijekom izbora je na terenu bilo 20 novinara, stoga je dobra koordinacija bila ključna – jer aktivnosti uključuju više Facebook live videa paralelno, tvitanje uživo, praćenje i prenošenje aktivnosti novinara i plasman s društvenih mreža u emisiju uživo, a sve to donosi i povišene razine adrenalina, priznaje Maja.

Iako mi se ponekad čini da to sve možemo rutinski odraditi jer svaki dan live tvitamo Dnevnik Nove TV, a, kako sam navela, realiziramo i nekoliko Facebook liveova uz redovan posao održavanja društvenih mreža, ipak ovakav intenzitet tih aktivnosti u kratkom vremenu podrazumijeva sasvim novu razinu onog pozitivnog uzbuđenja i osjećaja da sudjelujete u nečem velikom i važnom. Posao je to o kojem zapravo nemate s kime razmijeniti iskustvo, o kojem ćete teško naći tutorijal na Googleu jer svaka redakcija ima svoj jedinstveni tempo, način i principe rada, pa zapravo na neki način mi pišemo pravila zanimanja kojim se bavimo. S jedne strane, svatko od nas prestrašen je jer se pitate hoćete li znati kako, s druge, osjećate ogroman ponos kada znate da ste uspjeli ono što još nitko drugi kod nas nije.

Osim novinarskog, mijenja se i urednički posao pa tako osobe koje postavljaju sadržaj na društvene mreže, s obzirom na to da ga uređuju na način ne bi li bio što zanimljiviji čitateljima i ponukao ih da doznaju više, u neku ruku dobivaju i uredničke odgovornosti. Maja napominje da sve to rade timski, a urednici, kao i direktorica informativnog programa, uključeni su u rad digitalnog marketinga.

Naš se posao naslanja na sadržaj koji kreira redakcija, od toga ne odstupamo, stoga je prirodno držati se već postavljenih etičkih i novinarskih standarda. Svakako bih još jednom istaknula da je ključ u timskom radu. 

Kad je izvanredno – Twitter

Iako je ova društvena mreža i nakon svih godina ostala ponešto po strani, u odnosu na Facebook ili Instagram, i dalje nema boljeg mjesta za informiranje u izvanrednim situacijama – mogućnost lakog pretraživanja po hashtagovima, kronološki poredan sadržaj i brz protok informacija postaju glavni razlozi zbog kojih se obraćamo Twitteru. I Maja napominje da će se u slučaju izvanrednih vijesti prva aktivnost uvijek dogoditi na ovoj društvenoj mreži – urednici i novinari će je objaviti na svojim službenim Twitter profilima, a Digitalni marketing na profilima Nove TV.

Postoji to nepisano pravilo da će se izvanredne vijesti dogoditi uglavnom u vrijeme vikenda ili kasno navečer, kada su brza reakcija, razmjena informacija i koordinacija od presudnog značenja. Srećom, radim u timu mladih, spretnih i snalažljivih kolega koji su nebrojeno puta prekidali izlaske, obiteljska druženja ili izlete kako bi mogli potrebne informacije objavili prije svih ostalih. Ovaj proces toliko savršeno funkcionira da sam i sama bila u situacijama da informaciju o izvanrednoj vijesti vidim prije na nekom od naših Twitter profila nego na chatu kojim dogovaramo aktivnosti u ovakvim situacijama. Ponosna sam što radim u takvom okruženju.

U budućnosti – video, video i još videa

No, okruženje se konstantno mijenja, pod utjecajem trendova, tehnoloških novotarija i potreba korisnika, u ovom slučaju gledatelja i čitatelja. Maja predviđa da će u budućnosti samo jačati važnost videa, pogotovo onog uživo, stoga se pripremaju za održavanje standarda koji su do sad postavili, kao i njegovo povećanje.

Integracija televizijskog sadržaja na digitalne kanale, ali sve više i obrnuto, proces je koji je ključan za bolje korisničko iskustvo, ali i odličan alat za povećanje angažmana i aktivnosti korisnika te jače povezivanje s brendom. Svakodnevno smišljamo nove načine kako tu integraciju učiniti što snažnijom i prirodnijom.

S druge strane, važnost integriranog tumačenja podataka, koji se prikupljaju na različitim platformama, daje jedinstvenu priliku da se za oglašivače kreiraju rješenja koja će im omogućiti da u pravom trenutku, pravom porukom dospiju do željene publike, zaključuje na kraju razgovora koji pokazuje da se čak i na televiziji polako briše ona čarobna granica između offlinea i onlinea.

ponuda

Komentari

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Analiza

Telekom Bankarstvo: Zabi prosječna bankarska aplikacija, HT-u dodatan izvor prihoda

Telekom bankarstvo Hrvatskog telekoma i Zagrebačke banke ne pruža kvalitetnije korisničko iskustvo ni od hrvatskih konkurenata ni od Revoluta, ali najavljuje agresivnu marketinšku kampanju kakvu prosječna banka ne bi pokrenula.

Startupi i poslovanje

Dati otkaz zaposleniku u mješovitoj stvarnosti dobar je PR, ali XR doista pomaže razvoju mekih vještina

Zamislite dan kad svojim zaposlenicima nećete plaćati tečajeve već će te ih poslati u susjednu sobu da prođu simulaciju - taj dan mogao bi biti veoma blizu, a evo i što od njega očekivati.

Startupi i poslovanje

Superbet akvizirao Axilis Brune Kovačića – Zagreb postaje inovacijski centar digitalnog klađenja

Bruno Kovačić za Netokraciju ekskluzivno otkriva kako je softversku agenciju koju je osnovao kao student preuzeo Superbet, a koji je nedavno osigurao 175 milijuna eura za širenje.

Što ste propustili

Intervju

Tko to zna sa softverom, dobro zarađuje i utječe na velike sustave? IT Konzultant!

Kao što mnogi bježe od matematike i STEM-ovci nerijetko bježe od "mekih vještina", no upravo se u tom spoju kriju odlične karijerne opcije. Kako ispolirati te vještine učimo od FER-ovca, dugogodišnjeg konzultanta i danas direktora, mStartovog Emina Subašića.

Tehnologija

Programeri u prosjeku zarađuju 10.000 kuna, najbolje su plaćeni iOS developeri

Stigli su nam novi rezultati ankete Tomislava Grubišića o plaćama developera u Hrvatskoj za 2019. godinu, donosimo pregled najzanimljivijih podataka na osnovu tehnologija i godina iskustva.

Startupi i poslovanje

Ne uništavaju paušalni obrti IT industriju, već ogromna davanja na plaće

O problematici paušalnih obrta u IT industriji već se dugo govori tiho, a od ovog vikenda i glasno. No čini se da dobar dio rasprave, koja je buknula preko vikenda, ali i budućih poreznih promjena, koje nas očekuju iduće godine, idu u krivom smjeru - prema jačem oporezovanju samostalnog rada, a ne rasterećenju nesamostalnog, odnosno plaća.

Startupi i poslovanje

Oradian potvrđuje brz rast u Aziji nagradom na najvećoj japanskoj fintech konferenciji

Domaći Oradian širi se tržištima Azije, a velike uspjehe potvrđuje i nagrada na startup natjecanju FIN/SUM, najveće japanske fintech konferencije.

Intervju

Na Dan programera, četiri žene otkrivaju kako je tekao njihov karijerni put kroz IT industriju

Na Dan programera, predstavljamo četiri žene koje se bave (ili su se bavile) programiranjem. Je li njihov obrazovni i karijerni put bio pravocrtan ili je vrludao po krivuljama, otkrivaju nam sugovornice iz tvrtki Agency04, Five, IN2 i Styria.AI.

Tehnologija

Kako uopće možemo biti sigurni da će autonomna vozila biti – sigurna?

Autonomna vozila kod mnogih i dalje izazivaju osjećaj nesigurnosti. No, ovaj tekst mogao bi pomoći da se rasvijetli proces iza razvoja i testiranja sigurnosno-kritičnih sustava u vozilima budućnosti.