Digitalni duhovi i život poslije smrti na društvenim mrežama

Digitalni duhovi i život poslije smrti na društvenim mrežama

Izraelski poduzetnik Shelly Furman Asa odlučio se na pomalo bizaran poslovni pothvat, stvorivši slikovnu bazu grobova koju opisuje kao Facebook ili Wikipediju za mrtve. Iako sama ideja zvuči morbidna, ona nikako nije nova i koliko god to bilo nevjerojatno, manje ili više uspješno odgovara na novu potražnju koja se pojavila.

Život poslije smrti na društvenim mrežama stvara potražnju za uslugama koje nikad nismo mislili da ćemo koristiti
Život poslije smrti na društvenim mrežama stvara potražnju za uslugama koje nikad nismo mislili da ćemo koristiti.

Izraelski poduzetnik Shelly Furman Asa odlučio se na pomalo bizaran poslovni pothvat, stvorivši slikovnu bazu grobova koju opisuje kao Facebook ili Wikipediju za mrtve. Iako sama ideja zvuči morbidna, ona nikako nije nova i koliko god to bilo nevjerojatno, manje ili više uspješno odgovara na novu potražnju koja se pojavila.

Prema njegovim vlastitim riječima, Asa je uložio je stotine tisuća šekela (ili desetke tisuća dolara) kako bi zabilježio i fotografirao 120.000 grobova za svoj projekt Neshama. Na samim stranicama piše kako je riječ o mjestu na kojem možete dijeliti svoje uspomene, priče, slike, pjesme, eulogije, prezentacije ili videoisječke svojih preminulih kako bi ih se sami prisjetili ili kako bi ih drugi mogli posthumno upoznati. Učitavanje „uspomena“ je također način na koji Asa planira zarađivati na stranici.

Već postoje stranice poput Find A GraveBillionGraves koje u svojim istraživanjima koriste rodoslovi-amateri, no dosad najveći “Facebook za mrtve” je zapravo Facebook, s više od 30 milijuna profila preminulih korisnika (podatak je iz 2012., a broj je sada još veći). Prema proračunima XKCD-a, poživi li Facebook do 2060. ili 3130., na ovoj će društvenoj mreži biti više profila preminulih nego živućih korisnika.

Facebook mijenja proces žalovanja?

Facebook čak nudi stvaranje “memorijalnih” profila u koje se više ne može logirati, brišu se kontakti, a osoba se više ne pokazuje među “ljudima koje biste mogli znati”. Proces je, doduše, kompliciran i zahtijeva učitavanje osmrtnice ili drugog dokaza o smrti, pa velik broj profila memorijalan postaje samo neslužbeno, kao mjesto na kojem se okupljaju Facebook prijatelji osobe koje više nema.

Smrt u digitalnom svijetu i “živi” profili mrtvih ljudi za sada su sivo područje o kojem malo tko zna što da misli. S jedne strane, stvaranje memorijala, zidova ili mjesta na kojima se može prisjetiti mrtvih, zapaliti svijeću, podijeliti uspomene ili ostaviti pokoji cvijet ili memento nije ništa novo. Prvi primjer su groblja, pa spomen ploče ili zidovi, a jedan takav podsjetnik je i svako opasno prometno raskršće na kojem se s vremena na vrijeme zapali lampion da obilježi neku tragediju.

No groblja su fizički odmaknuta od nas i naše svakodnevice, spomen-građevine postaju dio naše dnevne scenografije, čak i kad znamo za što stoje, lampioni dogore dok idemo dalje za svojim životima. Jedan profil na Facebooku, memorijalan ili ne, ostaje naglo zamrznuta slika nečijeg života, s nečijim riječima koje još vise negdje u zraku (ili na zidu), svakodnevnim mislima, selfijima, posljednjim člankom koji je pročitao ili videom koji je pogledao.

Ti mali komadići vrlo svjetovne svakodnevice čine se invazivni i napadni u kontekstu smrti, gdje na njih nismo navikli. Oni mijenjaju i način na koji se sa smrti moramo nositi. Možemo zaboraviti na Elisabeth Kübler i njenih pet stadija prihvaćanja smrti. Negiranje, ljutnja, pregovaranje, depresija i prihvaćanje mnogo lakše idu svojim tijekom kada vam preminuli bližnji ne iskače na Facebooku kao netko s kime ste zapostavili kontakt,netko tko “želi znati kako se osjećate” ili vam se smiješi s margina u sklopu nekog oglasa. Čini se da će nam trebati i šesti, digitalni stadij tugovanja.

Digitalni život, digitalna smrt, digitalni biznis

Smrt je unosan posao, to zna svatko tko se prošetao Gajevom i vidio kako se privatni dućančići i radnje smanjuju, a table pogrebnih poduzeća rastu. Bilo je samo pitanje vremena kada će se potražnja za posmrtnim uslugama proširiti i na digitalni svijet i kada ćemo pretraživati servise koje nikad nismo ni sanjali da ćemo željeti ili trebati. Neki su samo bizarni, poput My Death Space koji prati društvene profile mrtvih, a ni Neshama ne stvara ništa manje nelagode razmislimo li o načinu na koji će stranica dobivati prihode.

Drugi su jednostavno praktični – ako ćete nekome ostaviti svoj auto, stan, knjige, kućnog ljubimca i konačno, dati upute što da napravi s vašim tijelom, možda želite i nekome reći što da napravi s vašim društvenim profilima. Možda želite da vas komemoriraju i da se vrtite po internetskim bespućima dok god postoji Facebook, a možda ne želite biti digitalni duh – stranice poput The Digital Beyond bave se legalnim, tehničkim i praktičnim pitanjima o digitalnom životu poslije smrti.

Živi mrtvaci

S jedne strane briga o digitalnom životu poslije smrti čini se vrlo trivijalnom, no s druge strane, digitalna prisutnost mrtvih zanimljiv je psihološki i sociološki fenomen koji neće tako brzo (ako ikada) nestati, a njegove potencijalne implikacije još su vrlo opskurne.

No dok se kao društvo ne odlučimo što bismo po ovom pitanju uopće mogli ili htjeli napraviti i dok nam posmrtna pripomoć ne počne nuditi i Facebook ili Neshama usluge, maknimo se tu i tamo od računala i društvenih mreža, tek toliko da ne budemo živi mrtvaci koji svoj život žive na ekranima, predhumno i posthumno.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Digitalni marketing

Digitalna industrija je u ku*cu, ali Social Dilemma je jeftina Skynet drama koja to ne zna reći

Social Dilemma nije više #1 izbor na Netflixu, a mnogi su već dali svoje mišljenje neovisno o tome jesu ga gledali. Ovo je kritički osvrt na odlično vizualno ostvarenje dokumentarca koji otvara mnoga pitanja, ali i isceniranu dramu o zlim društvenim mrežama koja daje malo odgovora - često površnih.

Startupi i poslovanje

Mate Rimac transparentno o financijama, svojoj plaći, kampusu i uključivanju radnika kao suvlasnika Rimac Automobila

U izuzetno dobrodošlom primjeru transparentnosti koji rijetko viđamo u svjetskoj, a kamoli hrvatskoj tehnološkoj industriji, Mate Rimac je na YouTubeu objavio sat vremena dug pregled izvještaja Rimac Automobila za treći kvartal 2020. Izdvajamo neke od zanimljivijih informacija.

Startupi i poslovanje

Borealis: Kako je programer Dennis Puzak startup “fail” pretvorio u uspješnu agenciju za digitalne proizvode

Dennis je počeo kao programer i teško zarađene novce uložio u startup - koji nije uspio. No naučeno iskustvo u samo je nekoliko godina pretvorio u agenciju za digitalne proizvode koje želi zadržati malom i izuzetno kvalitetnom.

Što ste propustili

Tehnologija

Ako želimo AI industriju, prvo moramo izgraditi zajednicu

Ciklus razvoja AI proizvoda je poprilično drugačiji od drugih vrsta softverskih proizvoda, a ako želimo da se Hrvatska ucrta na AI mapu svijeta, morat ćemo poraditi na dijeljenju znanja i iskustava među našim stručnjacima i tvrtkama.

Kultura 2.0

Kako je digitalna industrija došla do “Spavat ću kad umrem” stava i što možemo učiniti da to promijenimo

Želimo li u brzopromjenjivoj industriji poput digitalne ostvariti sve što smo zamislili - dan se čini prekratak. Jesu li neprospavane noći investicija ili trošak koji dolazi na naplatu? Možda oboje, a možda možemo bolje...

Startupi i poslovanje

Postaju li IT inženjeri digitalni “prepperi”?

Digitalna tvrtka koja se bavi pružanjem usluge o kojoj ovisi svakodnevica korisnika mora biti dostupna u svim situacijama. Kao IT inženjeri jednostavno morate očekivati - neočekivano. 2020. nije ništa značajno promijenila - samo nam je to još više potvrdila.

Kultura 2.0

4 koraka koja će vas sigurno pripremiti za Black Friday i Cyber Monday!

Prije par godina još se i moglo dogoditi da neke web trgovine potpuno ignoriraju Black Friday, ali ne i u 2020. Puno je izbora, a vremena su neizvjesna - kako pronaći najbolje ponude? Ovi savjeti mogli bi vam poslužiti.

Startupi i poslovanje

Kriza medicinskog kanabisa splitsku tvrtku Agilno pripremila za healthtech boom 2020.

Tržište medicinskog kanabisa prošle je godine doživjelo velike probleme, a što je uvelike utjecalo na glavni projekt splitske tvrtke Agilno - Strainprint aplikaciju. Kako su poučeni tim iskustvom pivotirali u smjer healthtecha?

Kultura 2.0

Sigurnije ne znači lošije – iskustvo, što dvostruka autentifikacija donosi za kupce i trgovce?

Do kraja godine u svim zemljama EU počet će primjena regulative koja će naše digitalne transakcije osigurati s dvostrukom autentifikacijom. Postoje vrlo dobri razlozi zašto zbog toga ne bismo trebali gunđati, već biti sretni i zadovoljni.