Digitalni duhovi i život poslije smrti na društvenim mrežama

Digitalni duhovi i život poslije smrti na društvenim mrežama

Izraelski poduzetnik Shelly Furman Asa odlučio se na pomalo bizaran poslovni pothvat, stvorivši slikovnu bazu grobova koju opisuje kao Facebook ili Wikipediju za mrtve. Iako sama ideja zvuči morbidna, ona nikako nije nova i koliko god to bilo nevjerojatno, manje ili više uspješno odgovara na novu potražnju koja se pojavila.

Život poslije smrti na društvenim mrežama stvara potražnju za uslugama koje nikad nismo mislili da ćemo koristiti
Život poslije smrti na društvenim mrežama stvara potražnju za uslugama koje nikad nismo mislili da ćemo koristiti.

Izraelski poduzetnik Shelly Furman Asa odlučio se na pomalo bizaran poslovni pothvat, stvorivši slikovnu bazu grobova koju opisuje kao Facebook ili Wikipediju za mrtve. Iako sama ideja zvuči morbidna, ona nikako nije nova i koliko god to bilo nevjerojatno, manje ili više uspješno odgovara na novu potražnju koja se pojavila.

Prema njegovim vlastitim riječima, Asa je uložio je stotine tisuća šekela (ili desetke tisuća dolara) kako bi zabilježio i fotografirao 120.000 grobova za svoj projekt Neshama. Na samim stranicama piše kako je riječ o mjestu na kojem možete dijeliti svoje uspomene, priče, slike, pjesme, eulogije, prezentacije ili videoisječke svojih preminulih kako bi ih se sami prisjetili ili kako bi ih drugi mogli posthumno upoznati. Učitavanje „uspomena“ je također način na koji Asa planira zarađivati na stranici.

Već postoje stranice poput Find A GraveBillionGraves koje u svojim istraživanjima koriste rodoslovi-amateri, no dosad najveći “Facebook za mrtve” je zapravo Facebook, s više od 30 milijuna profila preminulih korisnika (podatak je iz 2012., a broj je sada još veći). Prema proračunima XKCD-a, poživi li Facebook do 2060. ili 3130., na ovoj će društvenoj mreži biti više profila preminulih nego živućih korisnika.

Facebook mijenja proces žalovanja?

Facebook čak nudi stvaranje “memorijalnih” profila u koje se više ne može logirati, brišu se kontakti, a osoba se više ne pokazuje među “ljudima koje biste mogli znati”. Proces je, doduše, kompliciran i zahtijeva učitavanje osmrtnice ili drugog dokaza o smrti, pa velik broj profila memorijalan postaje samo neslužbeno, kao mjesto na kojem se okupljaju Facebook prijatelji osobe koje više nema.

Smrt u digitalnom svijetu i “živi” profili mrtvih ljudi za sada su sivo područje o kojem malo tko zna što da misli. S jedne strane, stvaranje memorijala, zidova ili mjesta na kojima se može prisjetiti mrtvih, zapaliti svijeću, podijeliti uspomene ili ostaviti pokoji cvijet ili memento nije ništa novo. Prvi primjer su groblja, pa spomen ploče ili zidovi, a jedan takav podsjetnik je i svako opasno prometno raskršće na kojem se s vremena na vrijeme zapali lampion da obilježi neku tragediju.

No groblja su fizički odmaknuta od nas i naše svakodnevice, spomen-građevine postaju dio naše dnevne scenografije, čak i kad znamo za što stoje, lampioni dogore dok idemo dalje za svojim životima. Jedan profil na Facebooku, memorijalan ili ne, ostaje naglo zamrznuta slika nečijeg života, s nečijim riječima koje još vise negdje u zraku (ili na zidu), svakodnevnim mislima, selfijima, posljednjim člankom koji je pročitao ili videom koji je pogledao.

Ti mali komadići vrlo svjetovne svakodnevice čine se invazivni i napadni u kontekstu smrti, gdje na njih nismo navikli. Oni mijenjaju i način na koji se sa smrti moramo nositi. Možemo zaboraviti na Elisabeth Kübler i njenih pet stadija prihvaćanja smrti. Negiranje, ljutnja, pregovaranje, depresija i prihvaćanje mnogo lakše idu svojim tijekom kada vam preminuli bližnji ne iskače na Facebooku kao netko s kime ste zapostavili kontakt,netko tko “želi znati kako se osjećate” ili vam se smiješi s margina u sklopu nekog oglasa. Čini se da će nam trebati i šesti, digitalni stadij tugovanja.

Digitalni život, digitalna smrt, digitalni biznis

Smrt je unosan posao, to zna svatko tko se prošetao Gajevom i vidio kako se privatni dućančići i radnje smanjuju, a table pogrebnih poduzeća rastu. Bilo je samo pitanje vremena kada će se potražnja za posmrtnim uslugama proširiti i na digitalni svijet i kada ćemo pretraživati servise koje nikad nismo ni sanjali da ćemo željeti ili trebati. Neki su samo bizarni, poput My Death Space koji prati društvene profile mrtvih, a ni Neshama ne stvara ništa manje nelagode razmislimo li o načinu na koji će stranica dobivati prihode.

Drugi su jednostavno praktični – ako ćete nekome ostaviti svoj auto, stan, knjige, kućnog ljubimca i konačno, dati upute što da napravi s vašim tijelom, možda želite i nekome reći što da napravi s vašim društvenim profilima. Možda želite da vas komemoriraju i da se vrtite po internetskim bespućima dok god postoji Facebook, a možda ne želite biti digitalni duh – stranice poput The Digital Beyond bave se legalnim, tehničkim i praktičnim pitanjima o digitalnom životu poslije smrti.

Živi mrtvaci

S jedne strane briga o digitalnom životu poslije smrti čini se vrlo trivijalnom, no s druge strane, digitalna prisutnost mrtvih zanimljiv je psihološki i sociološki fenomen koji neće tako brzo (ako ikada) nestati, a njegove potencijalne implikacije još su vrlo opskurne.

No dok se kao društvo ne odlučimo što bismo po ovom pitanju uopće mogli ili htjeli napraviti i dok nam posmrtna pripomoć ne počne nuditi i Facebook ili Neshama usluge, maknimo se tu i tamo od računala i društvenih mreža, tek toliko da ne budemo živi mrtvaci koji svoj život žive na ekranima, predhumno i posthumno.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Kultura 2.0

Dinamo je prvi hrvatski sportski ICO, kupite njihov $DZG token za 2 eura – i uključite se u klupske odluke!

Nakon brojnih drugih velikih klubova hrvatski nogometni prvak odlučio se na iskorak u blockchain svijet kroz novi model članstva. U "inicijalnoj ponudi tokena” od 29. rujna moći ćete postati vlasnik fan tokena Dinama s kojima ćete moći trgovati i sudjelovati u određenim odlukama kluba. Što to znači za kripto dioničare, koja je motivacija kluba za ovaj projekt i tko stoji iza Sociosa istražili smo iz prve ruke.

Intervju

Splitski Blank s partnerima uskoro lansira hrvatski NFT marketplace na Ethereumu!

Uz bok nekolicine renomiranih umjetnika suvremene umjetničke scene, a pod vodstvom splitske agencije Blank, stiže nam Endemic platforma za trgovanje NFT umjetninama. Više o projektu otkrivamo od samih pokretača.

Digitalni marketing

Prima se rebrendirala: Što (i tko) stoji iza prepoznatljivog, a inovativanog vizualnog identiteta?

Od obiteljske tvrtke do poslovnog sustava s više od 2000 zaposlenih. Prima je u posljednjih 25 godina poprilično odmaknula od svojih početaka, stoga je bilo krajnje vrijeme za vizualni identitet koji bi odražavao takvu promjenu.

Što ste propustili

Novost

HAVC prvi put raspisao natječaj za poticanje razvoja i proizvodnje videoigara

Hrvatski gaming studiji dobili su još jednu priliku za financiranje svojih projekata i to u Hrvatskoj!

Intervju

Photomath ima tim specijaliziran za animirane instrukcije koje se programiraju? I to bez pisanja koda?

Jeste li znali da čak 60% učenika koristi video za pomoć pri učenju matematike? Photomath danas nudi i vizualni način učenja matematike pomoću animiranih instrukcija. Uz njih korisnik ima dojam kao da pred sobom ima instruktora matematike, a mi smo provjerili kako se takve animacije uopće kreiraju uz Andriju Ražnatovića i Janu Čičko.

Startupi i poslovanje

Omega software postaje dio M SAN grupacije

I službeno je potvrđeno, drugi najveći sistemski integrator u Hrvatskoj, King ICT u sastavu grupacije M SAN, preuzeo je Omega software.

Kultura 2.0

Naš mozak nije poput ladica koje možemo neprestano puniti informacijama, kako mu pomoći da pamti bitno?

Svi smo se u jednom trenutku zapitali zašto ne mogu bolje pamtiti, odgovor na to pitanje otkrili smo na zagrebačkom TEDx-u!

Startupi i poslovanje

“Pristup top-down, gdje menadžment sam, ili skupa s HR-om osmisli vrijednosti tvrtke, je passé”

Nakon što se hrvatskom SofaScoreu u samo godinu i pol dana udvostručio broj zaposlenika, bilo je sigurno kako treba transformirati i internu kulturu koja će pratiti takav strelovit rast - a to je značilo ispitati vrijednosti sa svim ljudima u tvrtki.

Startupi i poslovanje

AI2FUTURE: “Odgovornost za izgradnju ekosustava prebačena je na tvrtke poput Infobipa i Photomatha”

Unatoč novim nadama koji su pitchali na AI2FUTURE konferenciji, izgradnju AI ekosustava u Hrvatskoj uvelike otežava što sve veći broj domaćih AI stručnjaka radi na daljinu za strane kompanije, a suradnja sa stručnjacima iz akademije je otežana...