Digitalni duhovi i život poslije smrti na društvenim mrežama

Izraelski poduzetnik Shelly Furman Asa odlučio se na pomalo bizaran poslovni pothvat, stvorivši slikovnu bazu grobova koju opisuje kao Facebook ili Wikipediju za mrtve. Iako sama ideja zvuči morbidna, ona nikako nije nova i koliko god to bilo nevjerojatno, manje ili više uspješno odgovara na novu potražnju koja se pojavila.

Život poslije smrti na društvenim mrežama stvara potražnju za uslugama koje nikad nismo mislili da ćemo koristiti
Život poslije smrti na društvenim mrežama stvara potražnju za uslugama koje nikad nismo mislili da ćemo koristiti.

Izraelski poduzetnik Shelly Furman Asa odlučio se na pomalo bizaran poslovni pothvat, stvorivši slikovnu bazu grobova koju opisuje kao Facebook ili Wikipediju za mrtve. Iako sama ideja zvuči morbidna, ona nikako nije nova i koliko god to bilo nevjerojatno, manje ili više uspješno odgovara na novu potražnju koja se pojavila.

Prema njegovim vlastitim riječima, Asa je uložio je stotine tisuća šekela (ili desetke tisuća dolara) kako bi zabilježio i fotografirao 120.000 grobova za svoj projekt Neshama. Na samim stranicama piše kako je riječ o mjestu na kojem možete dijeliti svoje uspomene, priče, slike, pjesme, eulogije, prezentacije ili videoisječke svojih preminulih kako bi ih se sami prisjetili ili kako bi ih drugi mogli posthumno upoznati. Učitavanje „uspomena“ je također način na koji Asa planira zarađivati na stranici.

Već postoje stranice poput Find A GraveBillionGraves koje u svojim istraživanjima koriste rodoslovi-amateri, no dosad najveći “Facebook za mrtve” je zapravo Facebook, s više od 30 milijuna profila preminulih korisnika (podatak je iz 2012., a broj je sada još veći). Prema proračunima XKCD-a, poživi li Facebook do 2060. ili 3130., na ovoj će društvenoj mreži biti više profila preminulih nego živućih korisnika.

Facebook mijenja proces žalovanja?

Facebook čak nudi stvaranje “memorijalnih” profila u koje se više ne može logirati, brišu se kontakti, a osoba se više ne pokazuje među “ljudima koje biste mogli znati”. Proces je, doduše, kompliciran i zahtijeva učitavanje osmrtnice ili drugog dokaza o smrti, pa velik broj profila memorijalan postaje samo neslužbeno, kao mjesto na kojem se okupljaju Facebook prijatelji osobe koje više nema.

Smrt u digitalnom svijetu i “živi” profili mrtvih ljudi za sada su sivo područje o kojem malo tko zna što da misli. S jedne strane, stvaranje memorijala, zidova ili mjesta na kojima se može prisjetiti mrtvih, zapaliti svijeću, podijeliti uspomene ili ostaviti pokoji cvijet ili memento nije ništa novo. Prvi primjer su groblja, pa spomen ploče ili zidovi, a jedan takav podsjetnik je i svako opasno prometno raskršće na kojem se s vremena na vrijeme zapali lampion da obilježi neku tragediju.

No groblja su fizički odmaknuta od nas i naše svakodnevice, spomen-građevine postaju dio naše dnevne scenografije, čak i kad znamo za što stoje, lampioni dogore dok idemo dalje za svojim životima. Jedan profil na Facebooku, memorijalan ili ne, ostaje naglo zamrznuta slika nečijeg života, s nečijim riječima koje još vise negdje u zraku (ili na zidu), svakodnevnim mislima, selfijima, posljednjim člankom koji je pročitao ili videom koji je pogledao.

Ti mali komadići vrlo svjetovne svakodnevice čine se invazivni i napadni u kontekstu smrti, gdje na njih nismo navikli. Oni mijenjaju i način na koji se sa smrti moramo nositi. Možemo zaboraviti na Elisabeth Kübler i njenih pet stadija prihvaćanja smrti. Negiranje, ljutnja, pregovaranje, depresija i prihvaćanje mnogo lakše idu svojim tijekom kada vam preminuli bližnji ne iskače na Facebooku kao netko s kime ste zapostavili kontakt,netko tko “želi znati kako se osjećate” ili vam se smiješi s margina u sklopu nekog oglasa. Čini se da će nam trebati i šesti, digitalni stadij tugovanja.

Digitalni život, digitalna smrt, digitalni biznis

Smrt je unosan posao, to zna svatko tko se prošetao Gajevom i vidio kako se privatni dućančići i radnje smanjuju, a table pogrebnih poduzeća rastu. Bilo je samo pitanje vremena kada će se potražnja za posmrtnim uslugama proširiti i na digitalni svijet i kada ćemo pretraživati servise koje nikad nismo ni sanjali da ćemo željeti ili trebati. Neki su samo bizarni, poput My Death Space koji prati društvene profile mrtvih, a ni Neshama ne stvara ništa manje nelagode razmislimo li o načinu na koji će stranica dobivati prihode.

Drugi su jednostavno praktični – ako ćete nekome ostaviti svoj auto, stan, knjige, kućnog ljubimca i konačno, dati upute što da napravi s vašim tijelom, možda želite i nekome reći što da napravi s vašim društvenim profilima. Možda želite da vas komemoriraju i da se vrtite po internetskim bespućima dok god postoji Facebook, a možda ne želite biti digitalni duh – stranice poput The Digital Beyond bave se legalnim, tehničkim i praktičnim pitanjima o digitalnom životu poslije smrti.

Živi mrtvaci

S jedne strane briga o digitalnom životu poslije smrti čini se vrlo trivijalnom, no s druge strane, digitalna prisutnost mrtvih zanimljiv je psihološki i sociološki fenomen koji neće tako brzo (ako ikada) nestati, a njegove potencijalne implikacije još su vrlo opskurne.

No dok se kao društvo ne odlučimo što bismo po ovom pitanju uopće mogli ili htjeli napraviti i dok nam posmrtna pripomoć ne počne nuditi i Facebook ili Neshama usluge, maknimo se tu i tamo od računala i društvenih mreža, tek toliko da ne budemo živi mrtvaci koji svoj život žive na ekranima, predhumno i posthumno.

ponuda

Komentari

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Kolumna

Hakirali su mi Steam račun s 200 video igara kako bi 20 sati varali u PUBG-u

Što učiniti kada vam netko hakira Steam i odluči na njemu varati u jednoj od najpoznatijih igara današnjice (umjesto da vam kupi nešto s liste želja)?

Startupi i poslovanje

Jeste li znali da Bellabeat ne samo da nije propao, već je osigurao 14 milijuna dolara investicije i spreman je komunicirati

U jednom je trenutku tada najpoznatija hrvatska tehnološka tvrtka nestala iz medija i javnosti, a što se dogodilo u međuvremenu otkrili smo u eksluzivnom razgovoru sa Sandrom Murom i Urškom Sršen.

Intervju

Uncle Bob Agile i Scrum trenerima: “Vratite agile gdje mu je mjesto – kod developera!”

Koji su problemi agilnog pristupa i kako ih možemo riješiti zna jedan od osnivača ove metode, Robert C. Martin, poznatiji kao Uncle Bob.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Dostupna i u Hrvatskoj, Abi platforma omogućava da se s liječnikom dopisujete putem Messengera, Vibera … ili SMS-a.

U Zagrebu je prošli tjedan predstavljena inovativna platforma Abi koja će mnogima olakšati traženje zdravstvenih savjeta, a isto tako rasteretiti i zdravstveni sustav. Više o Abi i dolasku na hrvatsko tržište, otkrivamo u razgovoru s osnivačem, Kim-Fredrikom Schneiderom.

Kultura 2.0

Domaći Five zaslužan je za novu verziju službene aplikacije Igre prijestolja!

Svi su ludi za finalnom sezonom Igre prijestolja pa tako i domaći Five. Ipak, nakon rada na posljednjoj nadogradnji službene aplikacije, A World of Ice and Fire, vjerojatno bi htjeli malu pauzu.

Startupi i poslovanje

Jacques Darcy, EIF: “Predviđamo da će neki od hrvatskih mirovinskih fondova ulagati u Fil Rouge Capital s nama”

Zapečaćena je suradnja Vlade RH i EIF-a s 42 milijuna eura vrijednim akceleratorom i VC fondom koji će uložiti u više od 100 (isključivo) hrvatskih startupa. Više o investicijama, fazama ulaganja i dodjeli sredstava, ispričao nam je EIF-ov, Jacques Darcy.

Startupi i poslovanje

Blockchain from the Bloc(k) 10: Kripto sfera bi uz DEX-eve mogla izbjeći situacije “osnivača koji je umro s ključem”

Decentralizirani sustavi razmjene (DEX) mogli bi postati budućnost kriptovaluta, a za čiji je daljnji razvoj nužno sigurno, povjerljivo i decentralizirano rješenje.

Startupi i poslovanje

South Central Ventures investirao u AdScanner, domaći startup za analizu TV oglasa

AdScanner će se uz potporu regionalnog VC fonda nastojati proširiti na nova tržišta.

Tehnologija

Plaćanje svih iznosa bez PIN-a i potpisa? Od rujna ćete moći i vi – uz biometrijsku karticu.

Koliko ste puta zaboravili PIN broj, svoju lozinku ili ste nesmotreno stavili u novčanik papirić na kojem su vam ispisani PIN-ovi kartica? Takvi rizici postaju stvar prošlosti uz biometriju.