Digitalni duhovi i život poslije smrti na društvenim mrežama

Digitalni duhovi i život poslije smrti na društvenim mrežama

Izraelski poduzetnik Shelly Furman Asa odlučio se na pomalo bizaran poslovni pothvat, stvorivši slikovnu bazu grobova koju opisuje kao Facebook ili Wikipediju za mrtve. Iako sama ideja zvuči morbidna, ona nikako nije nova i koliko god to bilo nevjerojatno, manje ili više uspješno odgovara na novu potražnju koja se pojavila.

Život poslije smrti na društvenim mrežama stvara potražnju za uslugama koje nikad nismo mislili da ćemo koristiti
Život poslije smrti na društvenim mrežama stvara potražnju za uslugama koje nikad nismo mislili da ćemo koristiti.

Izraelski poduzetnik Shelly Furman Asa odlučio se na pomalo bizaran poslovni pothvat, stvorivši slikovnu bazu grobova koju opisuje kao Facebook ili Wikipediju za mrtve. Iako sama ideja zvuči morbidna, ona nikako nije nova i koliko god to bilo nevjerojatno, manje ili više uspješno odgovara na novu potražnju koja se pojavila.

Prema njegovim vlastitim riječima, Asa je uložio je stotine tisuća šekela (ili desetke tisuća dolara) kako bi zabilježio i fotografirao 120.000 grobova za svoj projekt Neshama. Na samim stranicama piše kako je riječ o mjestu na kojem možete dijeliti svoje uspomene, priče, slike, pjesme, eulogije, prezentacije ili videoisječke svojih preminulih kako bi ih se sami prisjetili ili kako bi ih drugi mogli posthumno upoznati. Učitavanje „uspomena“ je također način na koji Asa planira zarađivati na stranici.

Već postoje stranice poput Find A GraveBillionGraves koje u svojim istraživanjima koriste rodoslovi-amateri, no dosad najveći “Facebook za mrtve” je zapravo Facebook, s više od 30 milijuna profila preminulih korisnika (podatak je iz 2012., a broj je sada još veći). Prema proračunima XKCD-a, poživi li Facebook do 2060. ili 3130., na ovoj će društvenoj mreži biti više profila preminulih nego živućih korisnika.

Facebook mijenja proces žalovanja?

Facebook čak nudi stvaranje “memorijalnih” profila u koje se više ne može logirati, brišu se kontakti, a osoba se više ne pokazuje među “ljudima koje biste mogli znati”. Proces je, doduše, kompliciran i zahtijeva učitavanje osmrtnice ili drugog dokaza o smrti, pa velik broj profila memorijalan postaje samo neslužbeno, kao mjesto na kojem se okupljaju Facebook prijatelji osobe koje više nema.

Smrt u digitalnom svijetu i “živi” profili mrtvih ljudi za sada su sivo područje o kojem malo tko zna što da misli. S jedne strane, stvaranje memorijala, zidova ili mjesta na kojima se može prisjetiti mrtvih, zapaliti svijeću, podijeliti uspomene ili ostaviti pokoji cvijet ili memento nije ništa novo. Prvi primjer su groblja, pa spomen ploče ili zidovi, a jedan takav podsjetnik je i svako opasno prometno raskršće na kojem se s vremena na vrijeme zapali lampion da obilježi neku tragediju.

No groblja su fizički odmaknuta od nas i naše svakodnevice, spomen-građevine postaju dio naše dnevne scenografije, čak i kad znamo za što stoje, lampioni dogore dok idemo dalje za svojim životima. Jedan profil na Facebooku, memorijalan ili ne, ostaje naglo zamrznuta slika nečijeg života, s nečijim riječima koje još vise negdje u zraku (ili na zidu), svakodnevnim mislima, selfijima, posljednjim člankom koji je pročitao ili videom koji je pogledao.

Ti mali komadići vrlo svjetovne svakodnevice čine se invazivni i napadni u kontekstu smrti, gdje na njih nismo navikli. Oni mijenjaju i način na koji se sa smrti moramo nositi. Možemo zaboraviti na Elisabeth Kübler i njenih pet stadija prihvaćanja smrti. Negiranje, ljutnja, pregovaranje, depresija i prihvaćanje mnogo lakše idu svojim tijekom kada vam preminuli bližnji ne iskače na Facebooku kao netko s kime ste zapostavili kontakt,netko tko “želi znati kako se osjećate” ili vam se smiješi s margina u sklopu nekog oglasa. Čini se da će nam trebati i šesti, digitalni stadij tugovanja.

Digitalni život, digitalna smrt, digitalni biznis

Smrt je unosan posao, to zna svatko tko se prošetao Gajevom i vidio kako se privatni dućančići i radnje smanjuju, a table pogrebnih poduzeća rastu. Bilo je samo pitanje vremena kada će se potražnja za posmrtnim uslugama proširiti i na digitalni svijet i kada ćemo pretraživati servise koje nikad nismo ni sanjali da ćemo željeti ili trebati. Neki su samo bizarni, poput My Death Space koji prati društvene profile mrtvih, a ni Neshama ne stvara ništa manje nelagode razmislimo li o načinu na koji će stranica dobivati prihode.

Drugi su jednostavno praktični – ako ćete nekome ostaviti svoj auto, stan, knjige, kućnog ljubimca i konačno, dati upute što da napravi s vašim tijelom, možda želite i nekome reći što da napravi s vašim društvenim profilima. Možda želite da vas komemoriraju i da se vrtite po internetskim bespućima dok god postoji Facebook, a možda ne želite biti digitalni duh – stranice poput The Digital Beyond bave se legalnim, tehničkim i praktičnim pitanjima o digitalnom životu poslije smrti.

Živi mrtvaci

S jedne strane briga o digitalnom životu poslije smrti čini se vrlo trivijalnom, no s druge strane, digitalna prisutnost mrtvih zanimljiv je psihološki i sociološki fenomen koji neće tako brzo (ako ikada) nestati, a njegove potencijalne implikacije još su vrlo opskurne.

No dok se kao društvo ne odlučimo što bismo po ovom pitanju uopće mogli ili htjeli napraviti i dok nam posmrtna pripomoć ne počne nuditi i Facebook ili Neshama usluge, maknimo se tu i tamo od računala i društvenih mreža, tek toliko da ne budemo živi mrtvaci koji svoj život žive na ekranima, predhumno i posthumno.

ponuda

Komentari

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Video

Svi su gubitnici u bitci za i protiv paušalnih obrta: Tvrtke, radnici – i sami “paušalci”

Zato što se IT scena razjedinila oko teme paušalnih obrta, zato će svi iz nje izaći i poraženi. No, koja je perspektiva svih uključenih strana? Ivan i ja smo provjerili u drugoj epizodi Netokracija Podcasta.

SEO i tražilice

Velika analiza online sadržaja o cijepljenju pokazuje da HZJZ olakšava posao – antivakserima

SEO koji život znači. To bi mogao biti alternativni naslov ove analize, iako ovdje nije riječ o samoj optimizaciji sadržaja za tražilice, nego optimizaciji za - korisnika. Jer u vrijeme kad procijepljenost pada, optimiziran i korisniku prilagođen sadržaj na stranicama HZJZ-a i drugih zdravstvenih institucija mogao bi doista značiti razliku između života i smrti.

Startupi i poslovanje

Bez VC investicije, TalentLyft je školski primjer samofinanciranog SaaS startupa

Bez ikakve veće investicije, TalentLyft, domaći regrutacijski alat koji koriste Five, HT, Span i mnoge druge tvrtke, izašao je s novom konkurentnom verzijom kojom planira globalno širenje uz pomoć inbound marketinga.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Kako tehnologija može pomoći kod prilagodbe na novo radno mjesto?

Proces navikavanja i upoznavanja s novim poslom može biti vrlo stresan, ali njegovom digitalizacijom možemo doći do boljeg iskustva za poslodavca i zaposlenika - bez previše drame.

Intervju

The Enchanted World: Dvočlani indie tim iz BiH stigao do suradnje s Appleom na servisu Arcade

Ako još niste isprobali Apple Arcade, možda vas privuče činjenica da se među prvotnih 60 naslova nalazi vrhunska igra The Enchanted World, stvorena u susjednoj nam BiH koja je u međuvremenu postala i jedna od najpoznatijih igara na servisu.

Intervju

Prodekan FERIT-a Topić: “Meke” vještine za inženjere znače veću konkurentnost

Osječki FERIT bit će domaćin Tech Consultant Meetupa ove srijede, na kojem će se govoriti o tome što je potrebno studentima za uspješnu karijeru IT konzultanta. Otkrit ćemo djelić toga - dobro razvijene "meke" vještine.

Startupi i poslovanje

Bez VC investicije, TalentLyft je školski primjer samofinanciranog SaaS startupa

Bez ikakve veće investicije, TalentLyft, domaći regrutacijski alat koji koriste Five, HT, Span i mnoge druge tvrtke, izašao je s novom konkurentnom verzijom kojom planira globalno širenje uz pomoć inbound marketinga.

Startupi i poslovanje

MKOP Osijek: Bez gig ekonomije (i paušalnih) nema ni Wolta, Bolta, Ubera…

U Osijeku se proteklog tjedna održalo 13. izdanje Međunarodne konferencije o poduzetništvu kojoj su ovaj put tema bili ljudski resursi.

Startupi i poslovanje

Kako bi Rimac, Bakić, Car i drugi hrvatski poduzetnici uložili 100.000 kuna da imaju startup?

Good Game Liftoff startup natjecanje prošle je godine u žiriju okupilo poznate hrvatske poduzetnike i stručnjake, a koji su tada prepoznali potencijal mladog tima iza društvene igre Mundus. Ususret novom izdanju Lifoffa vraćamo se do Mundusa i žirija po par dobrih savjeta.