U posljednje vrijeme dronovi su, osim na nebu, jako često glavna vijest i to ne samo tehnoloških medija. A razlozi su poprilično bizarni: uhođenje španjolske kraljevske obitelji, ometanje vatrogasaca prilikom nedavnih požara u Kaliforniji, krijumčarenje droge te bliski susreti s putničkim zrakoplovima. Početkom godine, pomutnju je napravio dron koji je sletio na travnjak Bijele kuće. Također, sjeća li se tko "napada" drona na Angelu Merkel ili radioaktivnog materijala u uredu japanskog premijera? Prekinutih utakmica? A sličnih primjera ima još podosta.
Nije tajna kako su dronovi sve popularniji, a njihova široka primjena tek slijedi. Vidjeli smo ih osim u vojnoj primjeni i u poljoprivredi, mapiranju nepristupačnih terena, arheoloških nalazišta, spašavanju ljudi, borbi protiv klimatskih promjena i trgovanja ljudima, dostavi i logistici. A utrke dronova? To je novi sport koji tek trebate početi pratiti.
Sloboda dronovima, sigurnost ljudima
Danas je nabaviti vlastitu malu bespilotnu letjelicu kao nekada među prvima kupiti računalo ili mobitel. Uzbudljivo i neistraženo područje o čijim se mogućnostima, sigurnoj upotrebi i zakonskoj regulaciji tek počinje pričati. Rastući broj korisnika, neznanje i nemar krivci su i za porast incidenata povezanih s dronovima. Prema podacima američke Federalne uprave za zrakoplovstvo broj malih bespilotnih letjelica koje su primijećene u osjetljivom zračnom prostoru se gotovo utrostručio u odnosu na lani.
Velika bura podigla se prošli mjesec kad su zbog dronova nekoliko puta prizemljeni zrakoplovi i helikopteri koji su gasili požare u Kaliforniji, što je u jednom od slučajeva uzrokovalo širenje požara i materijalnu štetu. Sličnu situaciju imali smo nedavno i u Hrvatskoj, kada su se Oružane snage RH oglasile i zamolile vlasnike dronova da ih ne koriste u područjima iznad požara.
Veliko zanimanje izazvao je i slučaj muškarca iz SAD-a koji je raznio drona koji je letio iznad njegovog dvorišta i navodno mu špijunirao kći. Epilog priče? Uhićenje i optužnica prema kojoj mu prijeti i do 10 godina zatvora.
Ovakvi primjeri otvaraju mnoga pitanja oko smanjenja mogućih incidenata i zaštite privatnosti. Možda je najvažnije koliko smo spremni na njihovo odgovorno korištenje?
Uvođenje reda na europskom nebu
Kad je riječ o civilnoj upotrebi malih bespilotnih letjelica, Europa trenutačno vodi s oko 2500 civilnih operatera dronova (lakših od 150 kg), što je više od ostatka svijeta zajedno. I ne samo to, EU u upotrebi bespilotnih letjelica vidi priliku za gospodarski rast i nova radna mjesta, što pokazuje i Deklaracija iz Rige koja balansira između regulacije i poticanja razvoja ove nove tehnologije.
Umjesto stavljanja u neku od postojećih kategorija, Deklaracija male bespilotne letjelice priznaje kao novi tip zrakoplovstva, a kao jedan od ciljeva navodi se razvoj standarda i tehnologije koji će omogućiti punu integraciju dronova u europski zračni prostor.
Ništa bez prihvaćanja javnosti i osobne odgovornosti
Zanimljivo je naglašavanje kako je prihvaćanje javnosti ključno za razvoj usluga za koje se koriste dronovi. Također priznaju se potencijalni sigurnosni rizici, a onaj tko upravlja dronom odgovoran je i za njegovo korištenje. No, buduća pravila bi trebala biti jednostavna kako ne bi kočila razvoj niskorizičnih usluga temeljenih na dronovima startupima ili privatnim osobama. Barem na papiru, naglasak je na sigurnosti građana i zaštiti privatnih podataka.
Na osnovu ovih preporuka, Europska agencija za zrakoplovnu sigurnost (EEASA) dobila je zadatak od Europske komisije napraviti smjernice koje će u konačnici biti temelj novog zajedničkog EU regulatornog okvira za male bespilotne letjelice. Kratko i jednostavno, predlaže se podjela dronova u tri kategorije ovisno o načinu upotrebe i procijenjenim rizicima: otvorenu (niskorizičnu), specifičnu (srednjerizičnu) i certificiranu (visokorizičnu). Otvorena kategorija obuhvaća niskorizične operacije dronova težine do 25 kilograma, koje se neće smjeti događati na visini većoj od 150 metara od zemlje ili izvan vidnog polja onoga tko upravlja dronom uz minimalno pravila, a prema najavama mogla bi uključivati snimanje, fotografiranje te čak i industrijske operacije. Poprilično liberalan pristup sugerira da EU vidi priliku u otvaranju tržišta uslugama temeljenim na dronovima.
A što je sa situacijom u Hrvatskoj?
Iako u Hrvatskoj još uvijek nije bilo zabilježenih incidenata s dronovima, Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo nedavno je donijela Pravilnik o sustavima bespilotnih zrakoplova koji propisuje kada, gdje i kako mogu letjeti bespilotne letjelice težine do 150 kilograma koje se upotrebljavaju u sportsko-rekreativne svrhe. Pravilnik definira područja letenja ovisno o izgrađenosti, naseljenosti i prisutnosti ljudi, kao i vrste letačkih operacija ovisno o potencijalnim rizicima za okolinu.
Među pravilima ističu se ona o sigurnosti ljudi i objekata. Pravilnik tako propisuje da osoba koja upravlja dronom mora osigurati njegovu udaljenost od “ljudi, životinja, objekata, vozila, plovila, drugih zrakoplova, cesta, željezničkih pruga, vodenih putova ili dalekovoda” od najmanje 30 metara.
Također, dron mora biti udaljen najmanje 150 metara od grupe ljudi, a smije letjeti unutar vidnog polja, odnosno ne na udaljenost većoj od 500 metara od osobe koja upravlja njime. Udaljenost od najbližeg aerodroma ne smije biti manja od 3 kilometra, a noćni let je zabranjen iako sve bespilotne letjelice težine veće od 5 kilograma moraju imati identifikacijsku oznaku.
Majka priroda kao krajnje rješenje
Pravilnik bi mogao potaknuti veće korištenje dronova u Hrvatskoj, no zakonodavstvo će morati pratiti njihov ubrzan razvoj. Sviđali vam se ili ne, dronovi neće samo tako nestati, a ako se otmu kontroli, priroda ima rješenje kako izaći na kraj s njima!
