Tržište dronova uzlijeće velikom brzinom, uzlijeće li i vaše znanje o njima?

Tržište dronova uzlijeće velikom brzinom, uzlijeće li i vaše znanje o njima?

Tržište dronova raste izuzetnom brzinom, a s njime i potreba za informiranjem šire populacije o prednostima i izazovima rada s bespilotnim letjelicama.

Dronovi su fascinantne stvari. Dok se s jedne strane njima možete utrkivati iz prvog lica i iskusiti letenje iz neke potpuno nove perspektive, s druge pak mogu biti alat za neke od najimpresivnijih fotografija koje ćete ikada vidjeti. A opet, kada spomenete dronove i dalje ćete često naići na skeptične poglede onih koji još uvijek o njima ne znaju mnogo.

Ponuda dronova svih vrsta u Hrvatskoj u posljednjih je nekoliko godina narasla dva do tri puta, a danas možete birati ne samo tvrtku koja će proizvesti vaš novi dron već i boju te se gotovo svi novi modeli izuzetno dobro povezuju s društvenim mrežama.

Kako bih podrobnije istražio kako se perspektiva o ovim fascinantnim letjelicama može promijeniti, kako izgleda rad s dronovima i što od industrije možemo dalje očekivati, razgovarao sam s profesorom Stjepanom Bogdanom s FER-a i Dariom Lesićem iz Aviteha, ponajvećeg distributera dronova u Hrvatskoj i šire. Oba moja sugovornika veliki su zaljubljenici u dronove koji s njima rade gotovo svakodnevno, a obojica će govoriti i na skorašnjoj konferenciji Drone Days u Zagrebu.

Izuzetan rast tržišta – i prilika za još veći

Tržište industrijskih dronova uvelike se razvilo te se danas prodaju dronovi za rad u geodeziji, arhitekturi, građevini i poljoprivredi. A kada govorimo o svakodnevnoj prodaji, Dario dodaje kako kupci najviše traže dronove iz srednje cjenovne kategorije, poput DJI Mavic Aira koji u sebi ima sve ono što od drona za svakodnevnu upotrebu možete zahtijevati. Upravo taj rast tržišta, u svijetu kao i Hrvatskoj, mogao se naslutiti, ali ne i predvidjeti koliko može biti munjevit.

Dario dodaje kako je najnevjerojatnija činjenica to da su cijene profesionalnih dronova zapravo vrlo prihvatljive kada se uzme u obzir što omogućuju:

Primjerice, danas imate dron koji sadrži dnevnu i termo kameru za 20-ak tisuća kuna. E sad, ovo se može učiniti kao ogroman novac prosječnom korisniku, ali kad pogledate mogućnosti i uštede koje vam takav dron donosi u energetici, traganju i spašavanju i drugim primjenama, onda je to zanemariv iznos. Slična rješenja su donedavno bila višestruko skuplja.

Profesor Bogdan, s druge strane, napominje kako su predviđanja i razmišljanja o budućnosti nešto što zna biti vrlo nezahvalno. Prije pet godina bilo je naznaka da će industrija rasti i razvijati se vrlo brzo, ali da ste mog sugovornika tada pitali vjeruje li da će rasti čak 12 posto godišnje, vjerojatno to ne bi rekao, dodaje. Ipak, ne vjeruje ni u prognozu usporavanja te ističe činjenice koje navode kako će tržište dronova rasti još više:

Predviđanja govore o budućem tržištu vrijednom stotine milijardi eura i o otvaranju stotina tisuća novih radnih mjesta. Samo u Europi predviđa se vrijednost tržišta od 11 milijardi eura na godišnjoj razini, uz otvaranje više od 100.000 novih radnih mjesta do 2025. godine. Osim tog segmenta, bespilotne letjelice se koriste za inspekciju industrijske infrastrukture, za nadgledanje i planiranje usjeva u poljoprivredi i u manjoj mjeri za e-poslovanje i dostavu.

I dalje je mnogo više vojnih nego civilnih dronova u svijetu, ali s rastom industrije odnos se mijenja. Goldman Sachs / Toptal

Uz dronove mnogi ostvaruju svoje snove o letu

Moji sugovornici dronovima se bave već godinama, a fascinacija ovim letjelicama je nešto što dijele s, vjerujem, velikim dijelom šire populacije. Fascinacija letom prisutna je otkako je ljudi, a dronovi sada omogućuju upravljanje letjelicama i let za zaista malo novca. Dario dodaje kako je njemu najprivlačnija strana rada s dronovima činjenica da je uz pomoć dronova moguće relativno brzo rješavati probleme i unaprijediti nekolicinu zanimanja i industrija te, na kraju, olakšati posao ljudima koji su dio tih industrija.

S druge strane, profesor Bogdan kaže kako je jedan od razloga njegove ljubavi prema bespilotnim letjelicama činjenica da je odmalena htio biti pilot:

… No različite okolnosti su na kraju dovele do toga da sam se počeo baviti znanstvenim radom. Uključivanjem u istraživanja na području bespilotnih letjelica, dječačke želje su se barem djelomično ostvarile. Budući da sam na FER-u diplomirao na smjeru automatika, moj primarni interes su algoritmi upravljanja tehničkim sustavima. Kod multirotorskih letjelica je interesantno to da one predstavljaju vrlo kompleksan i nestabilan sustav pa su algoritmi upravljanja vrlo sofisticirani i složeni za projektiranje.

Profesor Bogdan bespilotnim se letjelicama bavi u svakodnevnom radu, uz studente FER-a, a predavanja o bespilotnim letjelicama su uvedena kao dio jednog kolegija prije pet godina. Na fakultetu se, pak, planira uvođenje kolegija Zračna robotika koji će u potpunosti biti posvećen baš bespilotnim letjelicama. Trenutno se studenti polako upoznaju s dinamičkim svojstvima letjelica i osnovama upravljanja, a kasnije se ista primjenjuju i u praksi te studenti mogu i diplomirati uz rad na bespilotnim letjelicama.

Predstavnici LARICS laboratorija redovito sudjeluju na natjecanjima i mitinzima dronova, jedan od kojih je i Local Emergency Tournament u organizaciji Europske robotske lige.

Edukacija o dronovima postaje sve važnija

Kao i kod svih novih tehnologija, šira javnost često je skeptična u masovnom ulasku dronova u svakodnevni život. Ipak, moji sugovornici se slažu kako je perspektiva o dronovima zapravo relativno pozitivna, ali to ne znači da ne postoje specifični problemi. Dario ističe kako je jedna od najvećih zabluda činjenica da se ljudi boje da će njihov novi skupi dron pasti i razbiti se, ali i da će dronovi uvelike utjecati na gubitak naše privatnosti. Stjepan pojašnjava:

Može se reći da su ti strahovi opravdani jer nitko ne želi biti sniman bez da je dao pristanak, no zakonodavstvo u Hrvatskoj i EU vrlo precizno definira kada se i pod kojim uvjetima može obaviti snimanje bespilotnom letjelicom.

Naravno, najbolji način za promjenu perspektive svakako je edukacija, a jedna od najboljih svakako je popularizacija i organizacija skupova i konferencija koje su otvorene široj publici, poput Drone Daysa. U industriji koja se mijenja tolikom brzinom često je vrlo teško shvatiti što će na vas direktno utjecati, a što ne, a kako dronovi ne planiraju odletjeti iz naših života u skorije vrijeme, jedino što nam ostaje je educirati se o njima i prihvatiti ih kao jednu od tekovina modernog društva.

Odaberite dron po svojoj mjeri

Za kraj našeg razgovora, profesora Bogdana pitao sam i koje su, po njegovom mišljenju, tehnološke inovacije koje bi mogle obilježiti tržište dronova u skorije vrijeme:

Trenutno je najveći problem u primjeni bespilotnih letjelica ograničena duljina leta, što je uzrokovano ograničenim kapacitetom baterija. Niz laboratorija u svijetu rade na tome da se otkrije način koji će omogućiti pohranu većih količina energije u manji volumen. Cilj je smanjiti veličinu i težinu baterija, uz istovremeno povećanje kapaciteta.

A kako se dronovi polako pretvaraju u neizostavan dio opreme gotovo svakog malo boljeg fotografa i snimatelja, Stjepan predviđa da će se u bližoj budućnosti više raditi na mogućnostima navigacije i lokalizacije u zatvorenim prostorima u kojima se piloti ne mogu osloniti na GPS sustav već se ovdje radi o drugim kompleksnim načinima navigacije.

Naravno, kako svi dronovi nisu ni približno isti, Dario kaže kako je prilikom ulaska u bilo kakvu kupnju drona vrlo važno savjetovanje i edukacija kako bi svatko odabrao dron koji najbolje ispunjava njegove kriterije i potrebe:

Ako je netko profesionalni video snimatelj/fotograf njemu onda uvijek preporučujemo dron s najboljom kamerom. Ako je kupac avanturist, koji je često na putovanjima te ne radi profesionalno, možda ne treba najbolje karakteristike kamere, ali je bitno da je dron manjih dimenzija i lagan za prijenos.

Više o dronovima, tehnologijama koje ih pokreću i načinima na koje će mijenjati naše život moći ćete saznati na konferenciji Drone Days koja se u Zagrebu održava krajem ožujka.

Less than a month until DroneDays

Are you ready for #DroneDays?

Geplaatst door Laboratory for Robotics and Intelligent Control Systems op Woensdag 27 februari 2019

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Kolumna

Modrić, papige i printeri znaju da nas roboti neće zamijeniti

Poplava GPT-4 gurua i Microsoft vs Google utrke stvara dojam friške revolucije, no umjetna inteligencija već desetljećima skriva iste kosture u ormaru. Dobrih ideja i rješenja ima mnogo. Lovaca u mutnom vjerojatno i više. Pitanje je samo - tko će biti glasniji?

Analiza

Sve više mama-influencerica skriva lica svoje djece s interneta. I to je ispravna odluka.

Djeca influencera i djeca influenceri koja su odrasla na internetu danas na pragu zrelosti osvještavaju da im se zapravo nije sviđalo djetinjstvo pred kamerama i u suradnjama s brendovima. Ujedno je i sve više i daleko ozbiljnijih situacija gdje iskorištavanje djece na internetu graniči s kaznenim djelima.

Analiza

TABU: Juniorke u IT-ju imaju 4 %, a seniorke čak 18 % manju plaću od svojih muških kolega

Kako su plaćene žene u IT industriji, za iste godine iskustva, u odnosu na svoje muške kolege? Otvorilo se to pitanje prije pola godine s najnovijim izvještajem platforme TABU, danas mu se vraćamo da vidimo ima li promjena.

Što ste propustili

Umjetna inteligencija

Hrvatski inspektori dio su EU projekta kontrole razvoja AI-ja vrijednog 3,5 milijardi eura

Impresionirani učinkovitošću hrvatskih inspektora, koji su već u prvih 310 posjeta identificirali 168 slučajeva doprinosa razvoju AI-ja, EU je potvrdila uključenost hrvatskog kadra u programu nadzora.

Kolumna

Evo zašto je poznavanje hrane i vina ključno za uspjeh hrvatskog IT-ja

Osnivači startupa teško da će zadobiti povjerenje investitora ako ne poznaju vina ili naručuju dobro pečene bifteke.

Novost

Otpušteni programeri iz “big techa” završit će u Hrvatskoj: Apis IT planira ih zaposliti 1800

Hrvatska želi “uvesti” i zaposliti otpuštene programere i ostale tehnološke stručnjake iz Googlea, Facebooka, Microsofta i Twittera kao digitalne nomade za potrebe novog projekta daljnje digitalizacije javne uprave na kojemu radi Apis IT.

Digitalni marketing

Svaki bi brend trebao napustiti generičnu “stock” glazbu i razviti svoj – audio identitet!

Iako postoje mnoge "royalty free" glazbene platforme koje nude kvalitetnu glazbu, većina video oglasa napravljena je s glazbom koja zvuči generičko i jeftino. Razlog tome djelomično je loš ukus, manjak hrabrosti ili kreativne vizije menadžmenta, a djelomično manjak vremena posvećen kuriranju kvalitetne glazbe koja zvuči drugačije, ali je konzistentna s brendom.

Gaming

Uskoro kreće 4. sezona Student Esports Tournamenta! Hoće li TVZ ostati nepokoreni prvak?

Idući tjedan počinje nova sezona SET-a, domaćeg esport turnira koji je uspio okupiti 16 tehničkih fakulteta iz svih dijelova Hrvatske, a uz to je postao i nacionalni kvalifikacijski turnir za Amazonov i Intelov University Esports Masters (AUEM)!

Izvještaj

Domaću kreativnu industriju čekaju teški pregovori s Googleom

Iako donosi više od 830 milijuna eura u hrvatski BDP, kreativna industrija još nema u potpunosti odgovarajuću zaštitu i druge uvjete za neometan rad na digitalnom tržištu.