Tržište dronova uzlijeće velikom brzinom, uzlijeće li i vaše znanje o njima?

Dronovi su fascinantne stvari. Dok se s jedne strane njima možete utrkivati iz prvog lica i iskusiti letenje iz neke potpuno nove perspektive, s druge pak mogu biti alat za neke od najimpresivnijih fotografija koje ćete ikada vidjeti. A opet, kada spomenete dronove i dalje ćete često naići na skeptične poglede onih koji još uvijek o njima ne znaju mnogo.

Ponuda dronova svih vrsta u Hrvatskoj u posljednjih je nekoliko godina narasla dva do tri puta, a danas možete birati ne samo tvrtku koja će proizvesti vaš novi dron već i boju te se gotovo svi novi modeli izuzetno dobro povezuju s društvenim mrežama.

Kako bih podrobnije istražio kako se perspektiva o ovim fascinantnim letjelicama može promijeniti, kako izgleda rad s dronovima i što od industrije možemo dalje očekivati, razgovarao sam s profesorom Stjepanom Bogdanom s FER-a i Dariom Lesićem iz Aviteha, ponajvećeg distributera dronova u Hrvatskoj i šire. Oba moja sugovornika veliki su zaljubljenici u dronove koji s njima rade gotovo svakodnevno, a obojica će govoriti i na skorašnjoj konferenciji Drone Days u Zagrebu.

Izuzetan rast tržišta – i prilika za još veći

Tržište industrijskih dronova uvelike se razvilo te se danas prodaju dronovi za rad u geodeziji, arhitekturi, građevini i poljoprivredi. A kada govorimo o svakodnevnoj prodaji, Dario dodaje kako kupci najviše traže dronove iz srednje cjenovne kategorije, poput DJI Mavic Aira koji u sebi ima sve ono što od drona za svakodnevnu upotrebu možete zahtijevati. Upravo taj rast tržišta, u svijetu kao i Hrvatskoj, mogao se naslutiti, ali ne i predvidjeti koliko može biti munjevit.

Dario dodaje kako je najnevjerojatnija činjenica to da su cijene profesionalnih dronova zapravo vrlo prihvatljive kada se uzme u obzir što omogućuju:

Primjerice, danas imate dron koji sadrži dnevnu i termo kameru za 20-ak tisuća kuna. E sad, ovo se može učiniti kao ogroman novac prosječnom korisniku, ali kad pogledate mogućnosti i uštede koje vam takav dron donosi u energetici, traganju i spašavanju i drugim primjenama, onda je to zanemariv iznos. Slična rješenja su donedavno bila višestruko skuplja.

Profesor Bogdan, s druge strane, napominje kako su predviđanja i razmišljanja o budućnosti nešto što zna biti vrlo nezahvalno. Prije pet godina bilo je naznaka da će industrija rasti i razvijati se vrlo brzo, ali da ste mog sugovornika tada pitali vjeruje li da će rasti čak 12 posto godišnje, vjerojatno to ne bi rekao, dodaje. Ipak, ne vjeruje ni u prognozu usporavanja te ističe činjenice koje navode kako će tržište dronova rasti još više:

Predviđanja govore o budućem tržištu vrijednom stotine milijardi eura i o otvaranju stotina tisuća novih radnih mjesta. Samo u Europi predviđa se vrijednost tržišta od 11 milijardi eura na godišnjoj razini, uz otvaranje više od 100.000 novih radnih mjesta do 2025. godine. Osim tog segmenta, bespilotne letjelice se koriste za inspekciju industrijske infrastrukture, za nadgledanje i planiranje usjeva u poljoprivredi i u manjoj mjeri za e-poslovanje i dostavu.

Uz dronove mnogi ostvaruju svoje snove o letu

Moji sugovornici dronovima se bave već godinama, a fascinacija ovim letjelicama je nešto što dijele s, vjerujem, velikim dijelom šire populacije. Fascinacija letom prisutna je otkako je ljudi, a dronovi sada omogućuju upravljanje letjelicama i let za zaista malo novca. Dario dodaje kako je njemu najprivlačnija strana rada s dronovima činjenica da je uz pomoć dronova moguće relativno brzo rješavati probleme i unaprijediti nekolicinu zanimanja i industrija te, na kraju, olakšati posao ljudima koji su dio tih industrija.

S druge strane, profesor Bogdan kaže kako je jedan od razloga njegove ljubavi prema bespilotnim letjelicama činjenica da je odmalena htio biti pilot:

… No različite okolnosti su na kraju dovele do toga da sam se počeo baviti znanstvenim radom. Uključivanjem u istraživanja na području bespilotnih letjelica, dječačke želje su se barem djelomično ostvarile. Budući da sam na FER-u diplomirao na smjeru automatika, moj primarni interes su algoritmi upravljanja tehničkim sustavima. Kod multirotorskih letjelica je interesantno to da one predstavljaju vrlo kompleksan i nestabilan sustav pa su algoritmi upravljanja vrlo sofisticirani i složeni za projektiranje.

Profesor Bogdan bespilotnim se letjelicama bavi u svakodnevnom radu, uz studente FER-a, a predavanja o bespilotnim letjelicama su uvedena kao dio jednog kolegija prije pet godina. Na fakultetu se, pak, planira uvođenje kolegija Zračna robotika koji će u potpunosti biti posvećen baš bespilotnim letjelicama. Trenutno se studenti polako upoznaju s dinamičkim svojstvima letjelica i osnovama upravljanja, a kasnije se ista primjenjuju i u praksi te studenti mogu i diplomirati uz rad na bespilotnim letjelicama.

Edukacija o dronovima postaje sve važnija

Kao i kod svih novih tehnologija, šira javnost često je skeptična u masovnom ulasku dronova u svakodnevni život. Ipak, moji sugovornici se slažu kako je perspektiva o dronovima zapravo relativno pozitivna, ali to ne znači da ne postoje specifični problemi. Dario ističe kako je jedna od najvećih zabluda činjenica da se ljudi boje da će njihov novi skupi dron pasti i razbiti se, ali i da će dronovi uvelike utjecati na gubitak naše privatnosti. Stjepan pojašnjava:

Može se reći da su ti strahovi opravdani jer nitko ne želi biti sniman bez da je dao pristanak, no zakonodavstvo u Hrvatskoj i EU vrlo precizno definira kada se i pod kojim uvjetima može obaviti snimanje bespilotnom letjelicom.

Naravno, najbolji način za promjenu perspektive svakako je edukacija, a jedna od najboljih svakako je popularizacija i organizacija skupova i konferencija koje su otvorene široj publici, poput Drone Daysa. U industriji koja se mijenja tolikom brzinom često je vrlo teško shvatiti što će na vas direktno utjecati, a što ne, a kako dronovi ne planiraju odletjeti iz naših života u skorije vrijeme, jedino što nam ostaje je educirati se o njima i prihvatiti ih kao jednu od tekovina modernog društva.

Odaberite dron po svojoj mjeri

Za kraj našeg razgovora, profesora Bogdana pitao sam i koje su, po njegovom mišljenju, tehnološke inovacije koje bi mogle obilježiti tržište dronova u skorije vrijeme:

Trenutno je najveći problem u primjeni bespilotnih letjelica ograničena duljina leta, što je uzrokovano ograničenim kapacitetom baterija. Niz laboratorija u svijetu rade na tome da se otkrije način koji će omogućiti pohranu većih količina energije u manji volumen. Cilj je smanjiti veličinu i težinu baterija, uz istovremeno povećanje kapaciteta.

A kako se dronovi polako pretvaraju u neizostavan dio opreme gotovo svakog malo boljeg fotografa i snimatelja, Stjepan predviđa da će se u bližoj budućnosti više raditi na mogućnostima navigacije i lokalizacije u zatvorenim prostorima u kojima se piloti ne mogu osloniti na GPS sustav već se ovdje radi o drugim kompleksnim načinima navigacije.

Naravno, kako svi dronovi nisu ni približno isti, Dario kaže kako je prilikom ulaska u bilo kakvu kupnju drona vrlo važno savjetovanje i edukacija kako bi svatko odabrao dron koji najbolje ispunjava njegove kriterije i potrebe:

Ako je netko profesionalni video snimatelj/fotograf njemu onda uvijek preporučujemo dron s najboljom kamerom. Ako je kupac avanturist, koji je često na putovanjima te ne radi profesionalno, možda ne treba najbolje karakteristike kamere, ali je bitno da je dron manjih dimenzija i lagan za prijenos.

Više o dronovima, tehnologijama koje ih pokreću i načinima na koje će mijenjati naše život moći ćete saznati na konferenciji Drone Days koja se u Zagrebu održava krajem ožujka.