Oreščanin: "Ako joj već ne pomaže, bilo bi bolje da Hrvatska IT industriju - ne diskriminira"

Oreščanin: “Ako joj već ne pomaže, bilo bi bolje da Hrvatska IT industriju – ne diskriminira”

U Nigeriji, Indiji i Rumunjskoj sve se radi kako bi se pomogao razvoj strateški važne IT industrije, a u Hrvatskoj? Najnovija vijest je da se na Vladin natječaj za digitalnu tranziciju ne može prijaviti nitko iz informatičke industrije!

Hrvatska je jedna totalno čudesna država za razvoj IT tvrtki.

Dovoljno je da pogledajmo par osnovni stavki koje bi trebale graditi tkivo uspješne IT industrije – i njihovo stanje u Lijepo našoj:

  • Hrvatska i Cipar su jedine dvije članice EU koje u S3 strategiji pametnih specijalizacija nemaju IT definiran kao vertikalu nego se IT projekti prijaviti isključivo kao horizontalni projekti unutar definiranih vertikala. Unatoč tome, velik broj prijavljenih i odobrenih inovativnih projekata su upravo IT projekti koji se uklapaju u definirane S3 vertikale.
  • Za razliku od nekih drugih država Jugoistočne Europe poput Rumunjske koje su zaposlene u IT industriji oslobodile plaćanja poreza na dohodak i doprinosa, Hrvatska nije definirala nikakve poticajne mjere specifične za IT industriju.
Ovako izgledaju naše stranice posvećene investiranju u Hrvatsku.
  • Hrvatska nema nikakvu organiziranu infrastrukturnu podršku za privlačenje investicija u području IT-ja i visokih tehnologija. HAMAG Bicro kao državna agencija za malo poduzetništvo, inovacije i investicije ima web stranicu Invest Croatia koja je kontinuirano bez ikakvog sadržaja i u modu održavanja. Postoje web stranice HGK i Ministarstva gospodarstva posvećene investiranju u Hrvatsku, ali nije poznato koliko je investicija u Hrvatskoj pokrenuto ili realizirano kroz te kanale, jer na stranicama tih podataka nema.
  • Pored gomile beskorisnih agencija Hrvatska nema nikakvu agenciju ili instituciju koja bi se brinula za razvoj informacijskih tehnologija.
  • Također, Hrvatska nema niti tijelo koja se brine za regulativu i standarde vezane za informacijske tehnologije i njihovu implementaciju u hrvatskim tvrtkama. U Hrvatskoj postoji Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva (SDURDD) koji se bavi primarno digitalnom transformacijom javne uprave i razvojem digitalnog društva i svi projekti su vezani isključivo za javnu upravu. Ured nema web stranicu na engleskom.

Može tako, a može i ovako:

S druge strane, u svom svakodnevnom radu susrećem se s brojnim takvim agencijama iz raznih država koje su aktivno uključene u razvoj i promociju IT tvrtki i sustava u svojim državama.

U Nigeriji surađujemo s National Information Technology Development Agency (NITDA) koja je zadužena za razvoj, rast i regulaciju IT-ja u Nigeriji, s posebnim naglaskom na to da imaju mandat da u realizaciji tog zadatka „ulaze u strateška savezništva s privatnim sektorom i međunarodnim organizacijama za ostvarivanje IT vizije“. Nigerija ima oko 200 milijuna stanovnika i tržište je s ogromnim potencijalom.

U Saudijskoj Arabiji radimo na projektu implementacije Data Governance sustava za jednog velikog korisnika, a jedan od uvjeta je da sustav bude usklađen sa zahtjevima i standardima koje je propisao National Data Management Office (NDMO). NDMO standardi su vrlo detaljni, baziraju se na vodećim globalnim standardima nadograđenim s lokalnim specifičnostima. Vjerujem da smo svi svjesni koliko je Saudijska Arabija bogata i utjecajna država u arapskom svijetu.

Kroz BIRD inkubator, uz pomoć indijskog Veleposlanika u Hrvatskoj, ostvarili smo suradnju s indijskom državnom agencijom za poticanje startup tvrtki Startup India, te radimo na kreiranju Startup Bridge programa između Indije i Hrvatske. Indija ima već desetak takvih aktivnih programa s Japanom, Velikom Britanijom, Portugalom, Švedskom i drugim državama.

U programu agencije je preko 44.000 startup tvrtki, kao rezultat aktivnosti programa u zadnjih pet godina, s brojnim tvrtkama koje su postale jednorozi, bile preuzete za velike iznose ili listane na globalnim burzama.

A ovako izgledaju stranice posvećene investiranju u Indiji.

Program je pokrenut na inicijativu indijskog premijera, kako bi se Indija transformirala u tehnološki naprednu državu. Uspjeh inicijative je velik. Indija ima 1,4 milijarde stanovnika i ogromno je potencijalno tržište za hrvatske IT startupe. Inače, inicijativa Startup India je samo jedna od inicijativa unutar krovne Invest India inicijative pa pokušajte zamisliti koliki je utjecaj te agencije na razvoj industrije, a na njihovoj web stranici možete vidjeti i zanimljive brojače ukupnih prilika i investicija.

A tko nas predstavlja u inozemstvu?

U zadnjih nekoliko mjeseci vidjeli smo i brojne aktivnosti vezane za razvoj startup ekosustava koje su bile u organizaciji indijskog i britanskog veleposlanstva. Radi se o webinarima i online tehničkim radionicama o mogućnostima suradnje kompanija, prilikama za razvoj poslovanja hrvatskim kompanijama na tržištima Indije i Velike Britanije, te privlačenju investicija u hrvatske startup kompanije.

Na svim takvim događanjima su sudjelovali relevantni stručnjaci iz tih zemalja i hrvatske tvrtke su mogle dobiti sjajne informacije ili prezentirati svoju ponudu stranim investitorima. U niti jednom od tih događaja ni na koji način nije bila uključena niti jedna hrvatska institucija.

Iskreno, nikad nisam čuo da je bilo koje hrvatsko veleposlanstvo bilo gdje u svijetu ikada organiziralo bilo kakav event ili predstavljanje hrvatskih IT ili startup tvrtki lokalnim investitorima ili potencijalnim korisnicima.

Svi mogu, ali samo ti – IT… ne!

Svi se sigurno sjećate scene iz nedavne emisije Otvoreno, o uspjesima hrvatske IT industrije, u kojoj neki od vodećih hrvatskih IT poduzetnika nisu mogli suspregnuti smijeh slušajući besmisleni monolog savjetnika Premijera. Ta scena vjerno opisuje dubinu jaza između hrvatskog IT-ja i hrvatske Vlade.

Posljednji primjer nerazumijevanja možemo vidjeti i ovih dana – Vlada je na javno savjetovanje poslala natječaj za digitalnu tranziciju na koji se prema pravilima natječaja ne može prijaviti nitko iz informatičke industrije! Da nije tužno, vjerojatno bi bilo smiješno.

Ako već Republika Hrvatska ne pomaže hrvatskoj IT industriji jer je uopće ne razumije, onda je svakako bitno naglasiti da je ne bi trebala niti diskriminirati na ovakav način. Za sada nema naznaka da će se ova situacija promijeniti na bolje.

Prepušteni sami sebi…

Možemo samo zaključiti da su izvozno orijentirana IT industrija i startup tvrtke u Hrvatskoj naučile biti snalažljive u razvoju svog poslovanja i privlačenju investicija i da znaju koristiti suradnju s veleposlanstvima drugih država u Hrvatskoj te s državnim institucijama drugih država. Srećom, dodatni poticaj i snagu hrvatskom IT „pokretu“ daju neovisne organizacije kroz koje firme dijele iskustva i pomažu jedne drugima. Uz CISEx, hrvatsku udrugu nezavisnih izvoznika softvera koja to već radi godinama, u zadnjih godinu dana tu je i Cro.AI, hrvatska udruga za promicanje umjetne inteligencije.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Startup 101 program BIRD inkubatora obvezna je početnica za sve koji žele ideju pretvoriti u djelo

U organizaciji BIRD inkubatora uskoro kreće edukacijski program Startup 101 koji je osmišljen kako bi prenio osnove svima koji razmišljaju o pokretanju startupa, a nisu sigurni što bi to sve od njih zahtijevalo.

Intervju

Kako je nastao prvi kolektivni ugovor u gaming industriji u Hrvatskoj?

Potpisivanjem prvog kolektivnog ugovora hrvatske gaming industrije, Gamechuck tim je ostvario mirniji san, a prema nekima i "vrli novi svijet".

Novost

Zoran Božičević novi je Delivery direktor u Poslovnoj inteligenciji

Ako ste iole aktivni na društvenim mrežama kao IT-jevac, već ste naletjeli na Zorana Božičevića. Dalje ćete ga imati priliku pratiti u Poslovnoj inteligenciji u koju dolazi iz Combisa.

Što ste propustili

Novost

Zoran Božičević novi je Delivery direktor u Poslovnoj inteligenciji

Ako ste iole aktivni na društvenim mrežama kao IT-jevac, već ste naletjeli na Zorana Božičevića. Dalje ćete ga imati priliku pratiti u Poslovnoj inteligenciji u koju dolazi iz Combisa.

Startupi i poslovanje

Hrvatski Underline Science uz pomoć SCV-a i nizozemskog VC fonda zatvorio rundu od 2.5 milijuna dolara

Digitalna videoteka hrvatskog startupa Underline Science osvojila je priznata svjetska sveučilišta i organizacije, a potom i VC fondove.

Startupi i poslovanje

Dva američka healthtech startupa povjerila su nam razvoj svoje platforme, što smo napravili?

Healthtech je postao jedan od najperspektivnijih tech segmenata, a oni stručnjaci koji sada rade na takvim rješenjima ovladat će znanjima koja će biti bitna za čitav zdravstveni sektor ubuduće. Neki od tih ljudi su definitivno stručnjaci hrvatskog Kodiusa koji iza sebe već ima nekoliko značajnih healthtech projekata. Saznali smo više o tehničkim i regulativnim detaljima izgradnje takvih rješenja.

Startupi i poslovanje

Manje investicija, rezanje troškova, otpuštanja… kako će se globalna startup kriza odraziti na hrvatske startupe?

Imaju li se hrvatski startupi čega bojati u nadolazećoj startup krizi? Kako su ih okolnosti podizanja poslovanja u okruženju koje se nikad nije moglo podičiti velikim investicijama zapravo najbolje pripremile na sve vrste nepovoljnih uvjeta? Otkrivam više u razgovoru s hrvatskim osnivačima i stručnjakom za investicije udruge Cro Startup, uz osvrt i na vlastita startup iskustva...

Startupi i poslovanje

Može li javna nabava biti lakša? Nova aplikacija ma.te.a opremila se planovima, tenderima i analizama

U protekle 3 godine putem javne nabave kupljeno je preko 140 milijardi kuna vrijednosti usluga, roba i radova - a možda bi bilo još i više da oni koji nude/traže imaju jedno mjesto gdje mogu pratiti sve potrebno. Može li nova aplikacija tvrtke PJR donijeti promjenu?

Intervju

Što radi tester, a što Quality Assurance inženjer – QA sudjeluje u cijeloj igri, dok tester brani gol od bugova

Kako se QA inženjer razlikuje od testera, što zapravo radi i zašto mu posao počinje već kod čitanja dokumentacije te kako se zaljubiti u taj posao ispričale su Ivana i Jelena, QA inženjerke iz Undabota.