Oreščanin: "Ako joj već ne pomaže, bilo bi bolje da Hrvatska IT industriju - ne diskriminira"

Oreščanin: “Ako joj već ne pomaže, bilo bi bolje da Hrvatska IT industriju – ne diskriminira”

U Nigeriji, Indiji i Rumunjskoj sve se radi kako bi se pomogao razvoj strateški važne IT industrije, a u Hrvatskoj? Najnovija vijest je da se na Vladin natječaj za digitalnu tranziciju ne može prijaviti nitko iz informatičke industrije!

Hrvatska je jedna totalno čudesna država za razvoj IT tvrtki.

Dovoljno je da pogledajmo par osnovni stavki koje bi trebale graditi tkivo uspješne IT industrije – i njihovo stanje u Lijepo našoj:

  • Hrvatska i Cipar su jedine dvije članice EU koje u S3 strategiji pametnih specijalizacija nemaju IT definiran kao vertikalu nego se IT projekti prijaviti isključivo kao horizontalni projekti unutar definiranih vertikala. Unatoč tome, velik broj prijavljenih i odobrenih inovativnih projekata su upravo IT projekti koji se uklapaju u definirane S3 vertikale.
  • Za razliku od nekih drugih država Jugoistočne Europe poput Rumunjske koje su zaposlene u IT industriji oslobodile plaćanja poreza na dohodak i doprinosa, Hrvatska nije definirala nikakve poticajne mjere specifične za IT industriju.
Ovako izgledaju naše stranice posvećene investiranju u Hrvatsku.
  • Hrvatska nema nikakvu organiziranu infrastrukturnu podršku za privlačenje investicija u području IT-ja i visokih tehnologija. HAMAG Bicro kao državna agencija za malo poduzetništvo, inovacije i investicije ima web stranicu Invest Croatia koja je kontinuirano bez ikakvog sadržaja i u modu održavanja. Postoje web stranice HGK i Ministarstva gospodarstva posvećene investiranju u Hrvatsku, ali nije poznato koliko je investicija u Hrvatskoj pokrenuto ili realizirano kroz te kanale, jer na stranicama tih podataka nema.
  • Pored gomile beskorisnih agencija Hrvatska nema nikakvu agenciju ili instituciju koja bi se brinula za razvoj informacijskih tehnologija.
  • Također, Hrvatska nema niti tijelo koja se brine za regulativu i standarde vezane za informacijske tehnologije i njihovu implementaciju u hrvatskim tvrtkama. U Hrvatskoj postoji Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva (SDURDD) koji se bavi primarno digitalnom transformacijom javne uprave i razvojem digitalnog društva i svi projekti su vezani isključivo za javnu upravu. Ured nema web stranicu na engleskom.

Može tako, a može i ovako:

S druge strane, u svom svakodnevnom radu susrećem se s brojnim takvim agencijama iz raznih država koje su aktivno uključene u razvoj i promociju IT tvrtki i sustava u svojim državama.

U Nigeriji surađujemo s National Information Technology Development Agency (NITDA) koja je zadužena za razvoj, rast i regulaciju IT-ja u Nigeriji, s posebnim naglaskom na to da imaju mandat da u realizaciji tog zadatka „ulaze u strateška savezništva s privatnim sektorom i međunarodnim organizacijama za ostvarivanje IT vizije“. Nigerija ima oko 200 milijuna stanovnika i tržište je s ogromnim potencijalom.

U Saudijskoj Arabiji radimo na projektu implementacije Data Governance sustava za jednog velikog korisnika, a jedan od uvjeta je da sustav bude usklađen sa zahtjevima i standardima koje je propisao National Data Management Office (NDMO). NDMO standardi su vrlo detaljni, baziraju se na vodećim globalnim standardima nadograđenim s lokalnim specifičnostima. Vjerujem da smo svi svjesni koliko je Saudijska Arabija bogata i utjecajna država u arapskom svijetu.

Kroz BIRD inkubator, uz pomoć indijskog Veleposlanika u Hrvatskoj, ostvarili smo suradnju s indijskom državnom agencijom za poticanje startup tvrtki Startup India, te radimo na kreiranju Startup Bridge programa između Indije i Hrvatske. Indija ima već desetak takvih aktivnih programa s Japanom, Velikom Britanijom, Portugalom, Švedskom i drugim državama.

U programu agencije je preko 44.000 startup tvrtki, kao rezultat aktivnosti programa u zadnjih pet godina, s brojnim tvrtkama koje su postale jednorozi, bile preuzete za velike iznose ili listane na globalnim burzama.

A ovako izgledaju stranice posvećene investiranju u Indiji.

Program je pokrenut na inicijativu indijskog premijera, kako bi se Indija transformirala u tehnološki naprednu državu. Uspjeh inicijative je velik. Indija ima 1,4 milijarde stanovnika i ogromno je potencijalno tržište za hrvatske IT startupe. Inače, inicijativa Startup India je samo jedna od inicijativa unutar krovne Invest India inicijative pa pokušajte zamisliti koliki je utjecaj te agencije na razvoj industrije, a na njihovoj web stranici možete vidjeti i zanimljive brojače ukupnih prilika i investicija.

A tko nas predstavlja u inozemstvu?

U zadnjih nekoliko mjeseci vidjeli smo i brojne aktivnosti vezane za razvoj startup ekosustava koje su bile u organizaciji indijskog i britanskog veleposlanstva. Radi se o webinarima i online tehničkim radionicama o mogućnostima suradnje kompanija, prilikama za razvoj poslovanja hrvatskim kompanijama na tržištima Indije i Velike Britanije, te privlačenju investicija u hrvatske startup kompanije.

Na svim takvim događanjima su sudjelovali relevantni stručnjaci iz tih zemalja i hrvatske tvrtke su mogle dobiti sjajne informacije ili prezentirati svoju ponudu stranim investitorima. U niti jednom od tih događaja ni na koji način nije bila uključena niti jedna hrvatska institucija.

Iskreno, nikad nisam čuo da je bilo koje hrvatsko veleposlanstvo bilo gdje u svijetu ikada organiziralo bilo kakav event ili predstavljanje hrvatskih IT ili startup tvrtki lokalnim investitorima ili potencijalnim korisnicima.

Svi mogu, ali samo ti – IT… ne!

Svi se sigurno sjećate scene iz nedavne emisije Otvoreno, o uspjesima hrvatske IT industrije, u kojoj neki od vodećih hrvatskih IT poduzetnika nisu mogli suspregnuti smijeh slušajući besmisleni monolog savjetnika Premijera. Ta scena vjerno opisuje dubinu jaza između hrvatskog IT-ja i hrvatske Vlade.

Posljednji primjer nerazumijevanja možemo vidjeti i ovih dana – Vlada je na javno savjetovanje poslala natječaj za digitalnu tranziciju na koji se prema pravilima natječaja ne može prijaviti nitko iz informatičke industrije! Da nije tužno, vjerojatno bi bilo smiješno.

Ako već Republika Hrvatska ne pomaže hrvatskoj IT industriji jer je uopće ne razumije, onda je svakako bitno naglasiti da je ne bi trebala niti diskriminirati na ovakav način. Za sada nema naznaka da će se ova situacija promijeniti na bolje.

Prepušteni sami sebi…

Možemo samo zaključiti da su izvozno orijentirana IT industrija i startup tvrtke u Hrvatskoj naučile biti snalažljive u razvoju svog poslovanja i privlačenju investicija i da znaju koristiti suradnju s veleposlanstvima drugih država u Hrvatskoj te s državnim institucijama drugih država. Srećom, dodatni poticaj i snagu hrvatskom IT „pokretu“ daju neovisne organizacije kroz koje firme dijele iskustva i pomažu jedne drugima. Uz CISEx, hrvatsku udrugu nezavisnih izvoznika softvera koja to već radi godinama, u zadnjih godinu dana tu je i Cro.AI, hrvatska udruga za promicanje umjetne inteligencije.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

eUsluge

Grad Zagreb omogućio potpun uvid u proračun kroz aplikaciju iTransparentnost

Nova aplikacija omogućuje svakom građaninu da detaljno prouči gradski porarčun po različitim parametrima.

Startupi

Što je to R&D potencijal – i kakve veze ima s razvojem startupa?

Je li startup nacija u kojoj su nastali tech giganti kao Skype, Wise, Bolt i Pipedrive to postala slučajno, otkrijte sa mnom na putu u Estoniju.

Nesortirano

Što je Akt o čipovima – i kako će doprinjeti tehnološkom razvitku Hrvatske

Jačanje konkurentnosti Europske unije u industriji poluvodiča prilika je i za Hrvatsku koja u sklopu 43 milijarde eura vrijedne incijative priprema otvaranje edukacijskih centara.

Što ste propustili

Analiza

Raj za dezinformacije: Pola svjetske populacije ove godine bira novo vodstvo!

Stanje povjerenja na internetu trenutno nije najbolje. Borimo se s lažnim vijestima i deepfakeovima koje ćemo viđati sve češće kako nam se približavaju nacionalni i europski izbori - kakvo je stanje, donosimo direktno iz Bruxellesa.

Startupi

U Hrvatsku stiže Choice, češki CRM za restorane

Foodtech startup Choice s novih 2,5 milijuna američkih dolara investicije ulazi na hrvatsko tržište.

Startupi

AI4Health.Cro predstavio 28 timova koji će razvijati AI rješenja za problem rane rehospitalizacije

Cilj ovog natjecanja je razviti rješenja za problem ranog ponovnog prijema pacijenata u bolnice, primjenom računarstva i AI tehnologije.

Intervju

Croteam retrospektiva s Admirom Elezovićem: Kako su se prilagođavali igračima i industriji proteklih 30 godina?

Nakon 30 godina, Croteam žari i pali gaming industrijom, ali na svoj način... skromno i s onom starom "pamet u glavu".

Novost

Marko Elezović novi je Head of Engineering u Lemaxu

S 15 godina iskustva u developmentu i vođenju developerskih timova u različitim startupima i scaleupima, Marko Elezović otvara novu (Saa)stranicu u svojoj karijeri.

Netokracija Podcast

Hrvati ne vjeruju influencerima, YouTubeu i blogovima

Kome vjerovati postaje sve važnije pitanje današnjice. Srećom, Hrvati jako vjeruju u svoje sposobnosti prepoznavanja lažnih vijesti. No, jesu li zbilja u tome tako dobri ostaje za vidjeti.