Dražen Lučanin i Filip Jurišić o digitalizaciji Zagreba: Puno je "tehničkog" duga, ali posao ispunjava
Marin Pavelić

Dražen Lučanin i Filip Jurišić o digitalizaciji Zagreba: Puno je “tehničkog” duga, ali posao ispunjava

Zašto su svoje karijere u privatnom sektoru IT-ja zamijenili onom u lokalnoj samoupravi, kao i koji im projekti okupiraju većinu dana, otkrivaju mi pročelnik za IT i voditelj Digitalnog grada Zagreba.

Sve je počelo neadekvatnom biciklističkom stazom. Ili nedostatkom igrališta za djecu u kvartu. A i poklopilo se s pravim trenutkom u životu – i Dražen Lučanin i Filip Jurišić imali su već uspješne karijere u IT sektoru, Dražen kao programer i poduzetnik, Filip kao voditelj razvoja poslovanja u sektoru telekomunikacija, a poželjeli su nešto vratiti i zajednici. I to onoj neposrednoj, u svojoj ulici – kako Filip kaže, lokalna je sredina najvidljivija za građane i najviše na njih direktno utječe. Zbog toga je prvi korak u politici za obojicu predstavljao uključivanje u rad svog mjesnog odbora ili četvrti.

Danas se bave digitalizacijom Grada Zagreba. Dražen Lučanin pročelnik je Službe za informacijski sustav i tehničke poslove, dok je Filip Jurišić voditelj podružnice Zagrebački digitalni grad u sklopu Zagrebačkog holdinga. Obojica su članovi Radne skupine za digitalizaciju Grada Zagreba s drugim članovima ovdašnje IT zajednice.

Iz privatnog u javni IT sektor

Filip je magistrirao menadžment na Vernu i završio MBA United Business Institutesu. Kroz tvrtke kao što su Iskon Internet i Maidea stekao je iskustvo u telekomunikacijama, a kroz Holdingov Digitalni grad bavi se upravo elektroničkom komunikacijskom infrastrukturom. Ujedno je i u Nadzornom i revizorskom odboru APIS IT-ja, a sudjeluje i u digitalnim projektima Zagrebačkog Holdinga, posebice jer ima iskustvo u razvoju proizvoda i usluga iz poslovne perspektive.

Dražen je FER-ovac koji je doktorirao računarstvo na Tehničkom sveučilištu u Beču, a u tom je gradu proveo 10 godina, stoga nije neobično da se u razgovoru zna pozvati na austrijsku prijestolnicu kao primjer onoga što bi Grad Zagreb trebao biti. Do dolaska na mjesto pročelnika, vodio je programersku agenciju Punk Rock Dev, a sada je programiranje zamijenio projektima za Grad Zagreb, od kojih je svakako najizazovniji – gradska riznica.

Neću se jadati, idem problemu pristupiti hakerski, tako je opisao svoje prve korake u lokalnoj politici. 2020. sudjelovao je u kreiranju aplikacije Otvoreni akti za lakše pretraživanje odluka i drugih dokumenata na razini Grada Zagreba, a kroz Radnu skupinu za digitalizaciju volonterski i savjetnički je uz druge članove, među kojima je i Filip, predlagao što se i kako može konkretnije napraviti. No, kako je radna skupina napravljena na volonterskoj bazi, iako je i dalje vrlo aktivna, odlučio se, na iznenađenje bližnjih, prijaviti na mjesto pročelnika za IT, vidjevši to kao prozor za reformu Zagreba.

Doći iz privatnog sektora u javni za obojicu je, očekivano, bio šok.

Bilo je potrebno puno toga za pohvatati, mnogo toga odvlači fokus s projekata. No, iako je iscrpljujuće i izazovno, ispunjava nas.

A ono što je najizazovnije jest kompleksnost i nepovezanost sustava koji uključuje 340 ustanova, napominje Dražen.

Puno je tu odvojenih sustava bez centralne informatičke vizije. Kroz Radnu skupinu za digitalizaciju pokušavamo pospajati ono što je moguće i “zakuhati” procese koji se dalje odvijaju.

Od “štrikanja” Excelica do jedinstvenog sustava gradske riznice

Draženov najizazovniji i najvažniji projekt, iz aspekta informatike, ali i financija, jest – gradska riznica. Nužan je to korak u daljnjem razvoju Grada ne bi li se postigla veća učinkovitost – i financija i administracije, a cijelo je riznično poslovanje potrebno standardizirati i digitalizirati. Da bude plastičnije, otkriva kako to sada izgleda:

Financijskih aplikacija koje koristi Grad ima 70-ak. Razdvojene su, neke od njih nisu dobro održavane i ne komuniciraju međusobno. Integracija između tih aplikacija su ljudi, djelatnici koji često ručno pretipkavaju podatke iz tablica iz jednog sustava u drugi.

U aplikacijama često nedostaju određene funkcionalnosti, stoga se one nadomještaju ručnim praćenjem. Možete zamisliti da je to za jedan sustav s proračunom od dvije milijarde eura – nezamislivo.

Sve te odvojene aplikacije žele se konsolidirati u jedan sustav riznice, gradskog ERP-a. Tako će se brzo moći dobivati informacije o izlaznim ili ulaznim računima, potrošnji proračunskih stavki, dati instantni pregled svima onima koji rade s proračunom ili su odgovorni za njegovo pravilno izvršenje.

Prvi modul riznice je centralni obračun plaća, koji će ubrzati postupak obračuna i isplate, ali ujedno i omogućiti djelatnicima koji su “štrikali” tablice da se prebace na neke važnije poslove.

Ima velike štete od toga što se takve stvari sporo i ručno rade. Bilo je inicijativa da se ovo uvede i ranije, jasno je bilo da je to potrebno. Primjerice, Grad Rijeka uveo je riznicu prije 20 godina! Do sada to nije bio fokus Zagreba, ali nama je važno da imamo transparentan financijski sustav.

Važan dio takvog sustava je izvještajni dio jer on funkcionira kao kontrola. Uz veću transparentnost postiže se odgovornost u poslovanju, ali i veća ušteda jer je prostor za greške manji, što znači u konačnici bolju uslugu za građane, zaključuje Filip.

Koji su sve digitalni projekti Zagreba pokrenuti?

Od ostalih projekata digitalizacije, sugovornici su istaknuli jedan od najnovijih: eStipendije, koji je napravljen s Gradskim uredom za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom. Osim što je tu uključen dio za studente, koji više ne moraju prijave za stipendije slati poštom, tu je i back office dio namijenjen gradskim službenicima koji mogu brže napraviti potrebne izračune. On je integriran s ePoreznom i eMaticom, za lakše dohvaćanje podataka, a u konačnici to znači da će studenti koji zadovoljavaju kriterije brže dobiti svoje stipendije, a ne mjesecima nakon prijave.

Tu je i aplikacija MojZET, za kupovinu karata putem mobitela, koja jest razvijena u prijašnjem mandatu, ali je kao projekt “sjedila u ladici”, doznajem u razgovoru. Uz podršku ZET-a, projekt je nadograđen i lansiran te je sada u svojoj prvoj verziji dostupan građanima. Dotaknuli smo se i aplikacije za praćenje odvoza smeća Razvrstaj MojZG, koja je u stalnom razvoju, te mogućnosti prijave štete nakon nevremena putem interneta.

Najnoviji digitalni projekt je antikorupcijska platforma Zviždač kojom građani i zaposlenici mogu prijaviti nepravilnosti u gradskoj Upravi i gradskim tvrtkama, anonimno ili putem eGrađana.

Bitan je i projekt digitalizacije upravljanja objektima u vlasništvu Grada Zagreba. Postoji 250 objekata lokalne samouprave, a ukupno je tu oko 1000 objekata kojim upravlja Grad, otkriva Dražen. Tu su popravci, prijave kvarova, potrošnja energije, inventari i mnogi drugi podaci koji se prate, a koje je potrebno u potpunosti pojednostaviti i digitalizirati.

Što se tiče građana, za prijavu komunalnih problema tu su otprije na raspolaganju aplikacije Moj Zagreb i (3rd party) Popravi.to, a sve prijave koje se odrade digitalnim putem ulaze u gradski ticketing sustav eRedar, potvrđuju mi sugovornici. No, s druge strane još ima izazova u izvršavanju svih popravaka, čega su u Gradu svjesni.

Printanje digitalnog da bi se papir digitalizirao

Važan projekt na kojemu se radi je i upravljanje bez papira. Da se emailovi printaju da bi se mogli urudžbirati, to je nešto što će bilo koga iz IT sektora i šire iznenaditi, ali da se printaju ne bi li se skenirali i tako uveli u digitalni sustav – to je već scenarij iz meni omiljene prvoaprilske šale o nepostojećem sustavu eUrudžb.

No, takvi se scenariji događaju svakodnevno – s jedne je strane potrebno raditi na edukaciji o korištenjem postojećih sustava, i to ne samo na razini Grada, posebice jer je Uredba o uredskom poslovanju stupila na snagu s prvim danom druge godine, a s druge strane su potrebne, i već se rade, nadogradnje sustava. Filip će se ipak pohvaliti da je u određenim dijelovima, poput komunikacije s operatorima kroz projekt Digitalni grad, digitalizacija u potpunosti provedena, a prednosti toga su već vidljive: ušteda vremena i drugih resursa.

Ne može proći nijedan tekst o digitalizaciji da se ne spomene umjetna inteligencija, a mene je zanimalo jesu li moji sugovornici razmišljali o njenoj implementaciji u neki od projekata. Odgovor je potvrdan – na prijedlog spomenute radne skupine pokrenut je pilot-projekt optimizacije ruta vozila Čistoće.

Novi Hackl hackathon u studenom

Filip Jurišić: Grad sjedi na puno odličnih i korisnih podataka. Marin Pavelić

Prošle je godine Radna skupina za digitalizaciju organizirala hackathon Hackl na temu vizualizacije i prezentacije gradskog proračuna. Dražen i Filip zadovoljni su odazivom koji se postigao, ali imaju neke nove ideje te će već ovogodišnji format hackathona biti ponešto drugačiji, s manjim naglaskom na razradu koncepta, a većim na inženjerskom dijelu posla. Dražen ističe da je ovakav pristup iterativnog usavršavanja i eksperimentiranja pozitivan duh agilnih startupa koji žele uvesti u neke dijelove gradskog IT-a.

Puno se gradske informatike zbiva u silosima, bez da se uključuje šira IT zajednica. Hackathon je bio način da malo “pomutimo” vodu, da pozovemo ljude izvana da sudjeluju u kreiranju rješenja.

Išlo se na dizajnerski izazov, UX/UI rješenje za prikaz otvorenog proračuna, što je posljedica otvaranja gradske uprave kroz portal otvorenih podataka, nastavlja Filip. Portal jest i postojao ranije, ali su podaci bili suhoparni, a Grad sjedi na puno odličnih i korisnih podataka.

Rješenja koja su se dobila prošlogodišnjim hackathonom bila su odlična, ističe Dražen, no sve je zapelo na idućem koraku.

U timovima smo imali i firme i pojedince, stoga nije bilo jednostavno iz perspektive javne nabave dogovoriti da netko od njih nastavi razvijati rješenje.

Zato će idući hackathon, koji će se vjerojatno održati u studenom, usmjeriti više na inženjersko rješenje čime će se rezultati učiniti lakše dostupnima građanima.

Kako pomoći svom gradu i Gradu?

Moji sugovornici priznaju da je, usprkos dosadašnjim projektima, pred njima i svima ostalima uključenim u digitalizaciju Zagreba velik posao – još se hvataju zaostaci za drugim gradovima.

Ima puno tehničkog duga, a njegovo rješavanje nije toliko uzbudljiv posao. No, to će omogućiti da se stvori baza za veće inovacije. To je promišljanje za daljnji razvoj.

Filip razumije da za mnoge IT-jevce i IT-jevke rad u javnoj upravi nije dovoljno konkurentan, ali i da se i tu može raditi na uzbudljivim projektima koji nude posebnu satisfakciju:

To su digitalna rješenja koja će građanima poboljšati život ili olakšati određene procese, uz efekt koji je vidljiv odmah.

Takav tip vraćanja lokalnoj zajednici ispunjava i motivira, tvrde moji sugovornici, a pozivaju i druge da i sami to iskuse, bilo kroz zaposlenje, savjetovanje, traženje otvaranja setova podataka, sudjelovanje u hackathonu ili čisti razgovor – kažu kako su otvoreni za sve.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Prikaz

Native Teams u Hrvatskoj: Kako olakšavaju brigu o porezima, doprinosima i zapošljavanju u inozemstvu?

Native Teams, platforma za freelancere i digitalno plaćanje koju globalno koristi gotovo sto tisuća ljudi, u Hrvatsku je stigla prije dvije godine. Otkrivamo kako im je izgledalo širenje na regiju te što su u međuvremenu nova uveli.

Zabava i zanimljivosti

Hrvati napokon mogu glasati elektronski, i to zahvaljujući Samu Altmanu (i botovima)

Već niz godina naklapa se i navija za uvođenje elektronskog glasanja u Hrvatskoj. Ako nismo tijekom pandemije koronavirusa, kad ćemo, pitaju se mnogi. Ova superizborna godina, u kojoj nas čekaju parlamentarni, europski i predsjednički izbori jedina je još sila (ne)prilika koja bi mogla nagnati Državno izborno povjerenstvo da poduzmu mjere po tom pitanju.

Digitalni marketing

“Želim samo logo za svoj brend” je kao naručivanje hrane bez soli i začina

U dinamičnom svijetu poslovanja, gdje nam se svakodnevno servira tona sadržaja i reklama i gdje se prvi dojam često stvara jednim pogledom – dobro osmišljen logotip izuzetno je važan. Međutim, put kroz brendiranje ide daleko izvan stvaranja logotipa.

Što ste propustili

Tvrtke i poslovanje

Otvorene prijave za Europsko natjecanje u društevnoj inovaciji: Glavna nagrada 75.000 eura

Nagrada promiče društvene inovacije koje pružaju rješenja za društvene izazove i potiču održivi i inkluzivni rast u Europi.

Tvrtke i poslovanje

Pomozite nam doznati tko su, kako rade i što muči hrvatske SaaS tvrtke

Netokracija i SaaStanak udružili su se u istraživanju kako bismo prvi put u Hrvatskoj dobili pregled domaćeg "Software as a Service" ekosustava.

Startupi

Tim MediBoost pobjednik je inovacijskog natjecanja AI4Health.Cro

U natjecanju je sudjelovalo 28 timova, od kojih je 10 ušlo u veliku završnicu te dobilo priliku natjecati se za prve tri nagrade, a pobjedu je odnio tim MediBoost.

Intervju

Moran Cerf: Vrijeme je da marketinška industrija uporabi alate koje su neuroznanstvenici stvorili!

Moran Cerf znanstvenik je koji je revidirao protokol lansiranja nuklearnog oružja, a na Danima komunikacija najavio je marketing budućnosti – marketing u našim snovima. I nije riječ o sanjarenju!

FinTech

Regulativa vs. korisničko iskustvo: Kako banke identificiraju korisnike na daljinu?

Pravilnikom Ministarstva financija o uvođenju novih klijenata u bankarski sustav industrija je zadovoljna, ali kako provjeriti identitet klijenta na daljinu - i dalje ostaje veliki problem za banke.

Novost

Cancel kultura: Tko (ni)je dosad otkazan?

U novoj epizodi podcasta komentiramo dvije prilično kontroverzne teme - otkazivanje i politiku.