Dragan Radenović, tvorac biste Steve Jobsa za Netokraciju o svom životu, karijeri i razgovoru sa Appleom

Dragan Radenović, tvorac biste Steve Jobsa za Netokraciju o svom životu, karijeri i razgovoru sa Appleom

Za manje od jednog dana vest o otkrivanju prvog predloga zvanične skulpture Steve Jobsa u Beogradu, koju je prva objavila Netokracija, obišla je svet i tako uspela da uzburka mnoge forume i komentarske sekcije portala širom sveta. Od dobro etabliranih sajtova kao što je Gizmodo, do manje znanih blogova, reakcije su bile u najamnju ruku burne.

dragan1
Dragan Radenović (Foto: Nenad Pavlović)

Za manje od jednog dana vest o otkrivanju prvog predloga zvanične skulpture Steve Jobsa u Beogradu, koju je prva objavila Netokracija, obišla je svet i tako uspela da uzburka mnoge forume i komentarske sekcije portala širom sveta. Od dobro etabliranih sajtova kao što je Gizmodo, do manje znanih blogova, reakcije su bile u najamnju ruku burne.

Kažu da umetničko delo treba između ostalog da prouzrokuje reakcije i da o njemu treba da se govori, da ga treba kritikovati, diviti mu se ili jednostavno bar izneti svoje mišljenje o njemu, a to je upravo postigao vajar Dragan Radenović.

Tokom događaja u Beogradu imao sam priliku da se upoznam sa umetnikom i razmenim nekoliko reči sa njim, a sada uradim i prenesem vam eksluzivan intervju u kome profesor Radenović priča o svom životu, vrlo raznolikoj karijeri, tehnici u kojoj radi, svojoj inspiraciji i kontaktu sa Appleom.

Emigriranje u Ameriku i počeci karijere

Nakon što je emigrirao u Ameriku, Dragan Radenović je u početku radio kao izbacivač iz ekskluzivnih restorana i disko klubova u New Yorku. Kako kaže, u ovom poslu mu je dobro došlo iskustvo sportiste i pripadnika bezbednosti. Radio je i kao taksi vozač, zidar, barmen, umetnički livac i noćni čuvar u gradu koji nikada ne spava.

Dobivši mesto univerzitetskog profesora, postao je član Udruženja likovnih umetnika Srbije 1980. godine i od tada, po kriterijumima koji su važili u vreme stručnog stasavanja njegove i bliskih generacije, računa da je profesionalno počeo da se bavi vajarstvom. Kako dodaje, skulpturom je počeo da se bavi i pre nego što je upisao Fakultet primenjenih umetnosti u Beogradu.

Danas uglavnom držim nastavu studentima na doktorskim studijama iz oblasti likovnih umetnosti i vizuelnih komunikacija povezanih sa novim informacionim tehnologijama. Pokrenuo sam i organizovao prve doktorske studije iz ove oblasti, a jezik vizuelnih komunikacija je predmet mog višedecenijskog interesovanja i to je bio značajan deo moje doktorske disertacije.

Gotovo 40 godina je u braku sa Dragicom Radenović, profesorom ruskog jezika i književnosti u penziji. Zajedno imaju dvoje dece, ćerku Natašu koja je magistar umetnosti i slikar, i Jelenu koja je doktor nauka iz oblasti filma (američki mjuzikl). Njihovo dvoje unuka Mitra i Petar žive sa mamom Natašom i tatom Ivanom u Beču.

dragan
Dragan Radenović sa bistom posvećenom Steve Jobsu (Foto: Nenad Pavlović)

Za koja svoja dela bi rekli da najbolje predstavljaju Vas i Vaš stil rada?        

Ja modelujem tradicionalnom vajarskom metodom u glini. Poslednjih tridesetak godina kreiram figurativne skulpture autentičnog vajarskog izraza, veoma ekspresivno koristeći modelovanje u rudimentarnim formama i isto takvom stvaralačkom rukopisu. Sve radove lijem u bronzi, tako da svaki trag kontakta mojih prstiju sa glinom ostaje trajno zabeležen. Američki teoretičari umetnosti su to nazvali eruptivnim posledicama “borbe” sa materijalom od koga se stvara moja skulptura.

Dela koja mislim da najblize predstavljaju moj način skulptorskog razmisljanja i realizacije su Nikola Tesla, Pupin, Rem, EU, Bosna, Oko svevideće, kao i sve skulpture sa mitskim bićem Anandom (gavranom).

Kako ste saznali za konkurs koji je Apple raspisao i kako se razvijala Vaša ideja predloga za skulpturu Steve Jobsa?

Za konkurs sam saznao slučajno tokom posete kolegi koji je bio moj student devedesetih godina, u njegovom ateljeu na Vasiljevskom ostrvu u Sankt Peterburgu. On je radio na konkursnom zadatku te je nagovorio i mene – tako se pojavio portret Stevea Jobsa. Poželeo sam da skulptura bude obelisk. Nacrtao sam skice izgleda modela za skulpturu u slobodnom prostoru i enterijeru i uz pomoć jos nekoliko kolega iz okruženja poslao rad na žiriranje.

Osim dominantne vertikale obeliska, koga sam video kao magnet za znake slova i piktograma, uz saznanje da je Jobs bio opsednut fontovima i kaligrafijom, hteo sam da naglasim taj njegov doprinos kontinuitetu kulture civilizacije. “Na početku beše reč…”.

Bista - Steve Jobs (Foto: Nenad Pavlović)
Bista – Steve Jobs (Foto: Nenad Pavlović)

Zbog čega ste izabrali ćirilične elemente, pored pretpostavke da daju određen lokalni karakter, i kakva je reakcija Applea bila na njih?

Ćirilica ne predpostavlja lokalni karakter jer nju koriste Rusi, Belorusi, Bugari, Ukrajinci, Srbi, dakle ona je savremeni deo istorijskog karaktera. Slovo “Š” je pored latiničnog “A” deo zapadne i istočne realnosti. Istakao bih da će na drugoj skulpturi biti slovnih oznaka iz skoro svih alfabeta, piktograma i slikovnih predstava.

Posebne reakcije na ćirilicno slovo od strane Applea nije bilo, a veoma su se zainteresovali za slovni znak iz Miroslavljevog jevanđelja. Mislim da su sa simpatijama primili informaciju šta predstavlja taj spis.

Spomenuli ste da vas je lično zvao Sir Jonathan Ive, kako je protekao razgovor sa njim i šta bi ste izdvojili iz istog?

Sir Jonathan Ive je nesumljiv autoritet u svetu kreativnog projektovanja oblika, odnosno industrijskog dizajna. Naš razgovor ticao se pre svega organizacije susreta u Appleu i razgovora o mogućnostima korišćenja rešenja mog obeliska u širim okvirima materijala za izradu. Mislim da će moje ideje za dizajn Appleovih proizvoda, u vezi sa obeliskom, biti interesantne, pogotovo rudimentaran, ekspresivan ili grub-robusan način modelovanja formi, a što je karakteristika mog načina izražavanja.

Koji su dalji koraci pre izrade finalne skulpture?

Sledi stvaranje drugog modela obeliska, potpisivanje ugovora o otkupu autorskih prava ili neka druga pravna mogućnost i potom izrada u prirodnoj (predviđenoj) ili dogovorenoj veličini.

Profesor Radenović će za dvadestak dana otputovati u Cupertino na sastanak sa Appleovim menadžmentom gde će ugovoriti detalje o daljoj saradnji i potom krenuti u izradu finalne verzije. Još uvek nije poznato na kom delu Appleovog kampusa će se naći obelisk, i da li će zapravo krasiti novi Appleov HQ, ali ono jedno je sigurno – prolaznike neće ostaviti ravnodušnim.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Digitalni marketing

Digitalna industrija je u ku*cu, ali Social Dilemma je jeftina Skynet drama koja to ne zna reći

Social Dilemma nije više #1 izbor na Netflixu, a mnogi su već dali svoje mišljenje neovisno o tome jesu ga gledali. Ovo je kritički osvrt na odlično vizualno ostvarenje dokumentarca koji otvara mnoga pitanja, ali i isceniranu dramu o zlim društvenim mrežama koja daje malo odgovora - često površnih.

Startupi i poslovanje

Mate Rimac transparentno o financijama, svojoj plaći, kampusu i uključivanju radnika kao suvlasnika Rimac Automobila

U izuzetno dobrodošlom primjeru transparentnosti koji rijetko viđamo u svjetskoj, a kamoli hrvatskoj tehnološkoj industriji, Mate Rimac je na YouTubeu objavio sat vremena dug pregled izvještaja Rimac Automobila za treći kvartal 2020. Izdvajamo neke od zanimljivijih informacija.

Startupi i poslovanje

Borealis: Kako je programer Dennis Puzak startup “fail” pretvorio u uspješnu agenciju za digitalne proizvode

Dennis je počeo kao programer i teško zarađene novce uložio u startup - koji nije uspio. No naučeno iskustvo u samo je nekoliko godina pretvorio u agenciju za digitalne proizvode koje želi zadržati malom i izuzetno kvalitetnom.

Što ste propustili

Tehnologija

Razviti developersku karijeru iz Osijeka lakše je nego ikad prije, primjer tome su Raiffeisen banka, Combis i FIVE!

Digitalna karijera već nekoliko godina putuje po Hrvatskoj, a u završnici ove godine spojili smo se još jednom s osječkim FERIT-om. Kako razviti svoju developersku karijeru radeći u ili iz Osijeka otkrili su nam stručnjaci iz vodećih hrvatskih tvrtki.

Digitalni marketing

Štreberstvo se isplati: Bila je dovoljna jedna riječ da Maria i Luka postanu mladi PR lavovi

Maria Šimurina i Luka Mavretić ispričali su nam kako su došli do rješenja koje im je donijelo Grand Prix natjecanja Young Lions Croatia i 45 tisuća kuna.

Novost

Boris Trupčević novi je direktor Forea – hoće li ulagati u “content commerce”?

Mnogi u medijskoj industriji su se pitali gdje će nakon najavljenog odlaska otići Boris Trupčević, dosadašnji direktor i član uprave 24sata. Sad znamo - u tehnološku industriju!

Tehnologija

U petak stiže maestralan zaključak Digitalne karijere uz OptimoRoute, Hrvatski Telekom, SeekandHit i DUMP!

Digitalnu karijeru završavamo u Splitu, s FESB-om - barem za ovu godinu. U petak zato ne propustite naučiti nešto od top domaćih stručnjaka!

Vodič

Vodič za Scrum 2020: Tko priča s korisnicima? Scrum tim! Tko radi? Scrum tim! Tko je odgovoran? Pa Scrum tim!

18. studenog 2020. je objavljen novi Vodič za Scrum. U prošlom nastavku serijala smo analizirali zašto i na koji način je vodič pojednostavljen i objasnili zašto je Scrum u osnovi ostao nepromijenjen. U ovom nastavku ćemo se osvrnuti na "novi" Scrum tim koji i nije tako nov.

Tehnologija

Hakirali su vam Gmail račun? Ne paničarite, ovo su koraci koje trebate napraviti

Ako čitate ovaj tekst, vjerojatno vam se nešto dogodilo s Facebookom, Gmailom ili nekim drugim računom. Pomoć je tu!