Dr. Ian Yeoman: "Budućnost turizma u Hrvatskoj ovisi o dva izazova – klimatskim promjenama i demografiji"

Dr. Ian Yeoman: “Budućnost turizma u Hrvatskoj ovisi o dva izazova – klimatskim promjenama i demografiji”

Kako će turizam izgledati za 10, 20 ili čak 100 godina? Za državu kojoj je turistički sektor glavni dio gospodarstva to bi trebalo biti ključno strateško pitanje.

Istina, ljudi će uvijek htjeti ići na odmor, no kako će taj odmor izgledati kada klimatske promjene dodatno povise temperature, kada krize poput pandemijske onemoguće kretanje, kada se promijeni količina vremena i resursa koje društvo može trošiti na putovanja…

Na ta i još mnoga pitanja odgovore već niz godina traži dr. Ian Yeoman, jedini futurolog na svijetu koji se specijalizirao za turizam i putovanja. Priliku da saznamo što je naučio kroz svoju dugogodišnju karijeru istraživača i profesora imali smo prošli tjedan na Future Tense konferenciji u zagrebačkoj Laubi, a koja je okupila još niz futurologa i stručnjaka koji su raspravljali i o temama liderstva, javnog upravljanja, obrazovanja te budućnosti rada i održivog poslovanja.

Hrvatska će morati odgovoriti na dva važna izazova

Kakav je tip osobe gost kojeg pozivate u svoj dom i kako se prema njemu odnosite? Bilo je jedno od prvih pitanja kojim se dr. Ian Yeoman obratio okupljenoj publici u Laubi. Iako zadnji dio programa ove dvodnevne konferencije, svi su nestrpljivo htjeli čuti mišljenje osobe koja sistemski već duže vremena proučava turizam i kako se mijenja pod utjecajem društva i prirodnih tekovina.

Njegov odgovor počinje s poantom da se turizam vrti oko jedne stvari – ljudi te da je ključna stvar svakog turističkog poslovanja odrediti kako ćemo pokazivati uslužnost i što za istu očekujemo zauzvrat. Ljudi si žele ugoditi, ali isto tako vi želite imati ugodne goste, ističe.

U budućnosti će i dalje to biti temeljna stvar, no na nju utječu različite promjene. Ne zaboravimo, turizam dolazi iz obilja odnosno bogatstvo je glavni pokretač turizma, dodaje profesor. Promjene poput inflacije, pandemije, rata, klimatskih promjena, tehnoloških prekretnica i sl. utječu na to obilje.

U svom radu dr. Yeoman zato uzima u obzir sve mikrotrendove te ih projicira kako će se oni stariji nastaviti, nestati ili novi nastati u budućnosti – ovisno o tim promjenama.

Profesor se upoznao sa situacijom u Hrvatskoj te se osvrnuo i na naš specifičan slučaj. Poručio je da će Hrvatska, kada je turizam u pitanju, morati odgovoriti na dva najvažnija izazova – klimatske promjene i demografiju.

Hrvatska u zadnjih 40 godina bilježi porast prosječne temperature zraka, s tendencijom daljnjeg rasta. Očekuje se da će utjecaj klimatskih promjena na hrvatsku turističku industriju biti značajan. U svjetlu toga, Hrvatska bi trebala biti svjesna razvoja održivijeg turističkog modela koji zapošljava lokalnu zajednicu i štiti prirodne resurse.

Kako dizajnirati budućnost(i) turizma?

Naglašavajući da ne postoji jedna budućnost već nekoliko scenarija koji se mogu odigrati u narednim godinama i desetljećima, profesor Yeoman smatra da postoje dva ključna pitanja koja nam mogu pomoći da se uhvatimo u koštac s onim što mogu donijeti te budućnosti turizma.

Prvo pitanje budućnosti turizma je pitanje distribucije bogatstva i resursa. To je veoma jednostavno pitanje: Ako nam je Njemačka ciljano tržište, koliko bogati će Nijemci biti za 30 godina? A drugo pitanje tiče se načina kako se odnosite prema održivosti. Ne mislim tu na održivost samu po sebi, već na odluke koje donosimo o održivosti. Mi znamo što će se dogoditi, ali ovo pitanje odnosi se na liderstvo i odluke koje donosimo da bismo promijenili svijet.

Yeoman nam je tad prezentirao nekoliko scenarija ovisno o faktorima koji bi mogli primarno oblikovati naš turizam u budućnosti. Prvi scenarij tiče se masovnog širenja srednje klase za koju se pretpostavlja da će do 2050. obuhvaćati 6.8 milijardi ljudi odnosno 70% populacije (trenutno ih se 50% deklarira kao dio srednje klase). Prema tome scenariju Hrvatska bi trebala do 2050. imati dodatnih 9 milijuna turista. U ovom scenariju ljudi traže vrhunsko novo iskustvo, a zadatak turističkih poslovanja bit će stvoriti nezamjenjive doživljaje koje turisti nikada neće zaboraviti.

U scenariju gdje nas gazi inflacija i nedostatak resursa, kada turisti imaju manje novca – traže jednostavnost. U fokusu je priroda i povezivanje s obitelji, kao i održivost… dr. Yeoman daje primjer meksičkog hotela Playa Viva:

Već sada možemo uočiti faktore ovog scenarija s obzirom na trenutnu krizu. Dobar primjer promjena je sve aktivniji odlazak ljudi na selo ili uzgajanje vlastite hrane. Osim toga, pokazat će se i mikrotrendovi poput starenja populacije i sve već pojave grandtravellersa. U ovog scenariju Hrvatska bi mogla do 2050. imati dodatnih 6,2 milijuna gostiju.

Treći scenarij tiče se distinkcije oko klimatskih promjena. Hoće li nas naša briga/nebriga odvesti u scenarij distopijske ili utopijske budućnosti, pita se Yeoman te dodaje kako su klimatske promjene problemi današnje generacije kao što su nama sredinom stoljeća bili građanska prava i pitanja jednakosti, primjerice. U Hrvatskoj je zadnjih 40 godina temperatura porasla za 2 stupnja, a te promjene nedvojbeno utječu i na turistički proizvod. To više nije pitanje bogatstva već odluka o održivosti. Po ovom scenariju turizam bi trebalo koristiti za poboljšanje društva i planeta, i tu dolazimo do pitanja kakvu vrijednost turizam donosi za ekonomsku, kulturnu i društvenu perspektivu određene države?

Četvrti scenarij tiče se trenutka kada tehnologija preteče naše ljudske mogućnosti, dođe do razine gdje će posve promijeniti našu stvarnost i više je nećemo moći kontrolirati. U ovom scenariju još daleke budućnosti, Yeoman poziva turističke poduzetnike da se pitaju kako će izgledati njihovo Westworld odmaralište?

Prvo trebamo otkriti što sve kao Hrvatska možemo ponuditi…

Pozornicu je nakon dr. Yeomana preuzela ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac.

Pozornicu je nakon dr. Yeomana preuzela ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac, koja je predstavila Strategiju razvoja održivog turizma do 2030. godine.

Zadnje dvije godine radimo jako puno kako bi budućnost turizma bila uspješna, a na tom tragu je i Strategija. Turizam u Hrvatskoj mora biti podrška cijelom gospodarstvu, ali i predvodnik pozitivnih demografskih trendova. U isto vrijeme, zadovoljstvo naših gostiju mora nam biti prioritet.

Na panelu koji je uslijedio svoja su razmišljanja o sadašnjosti i budućnosti hrvatskog turizma podijelili Renata Vujasinović, direktorica Vise za Hrvatsku, David Taylor, CEO i predsjednik Management Boarda Adriatic Luxury Hotela te Paul Bradbury, osnivač i urednik portala Total Croatia, dok je diskusiju moderirao Branko Bogunović, partner u HD Consultingu.

O sadašnjosti i budućnosti hrvatskog turizma s dr. Yeomanom se razgovaralo i na panelu.

David Taylor iz Adriatic Luxury Hotela pričao je iz perspektive hotelske industrije te istaknuo važnost iskustva gostiju odnosno da trebamo biti više u dodiru s gostima i onim što traže. Osim toga, istaknuo je da trebamo tražiti one goste koji zbilja cijene što Hrvatska nudi dajući primjer Škotske koja godišnje privuče 150 milijuna gostiju. Znamo da oni ne mogu prodati ni sunce ni more, ali prodali su ono što imaju – onima koji to traže.

U kontekstu toga što u Hrvatskoj možemo ponuditi, Paul Bradbury se osvrnuo na to kako i sami ne poznajemo dobro zemlju u kojoj živimo pa kako onda možemo znati i što pokazati drugima. No ovaj dobar poznavalac domaćeg turizma poručuje da je optimist kada je u pitanju budućnost hrvatskog turizma.

Tri su glavne prednosti Hrvatske – sigurnost, autentično iskustvo i stil života. Po ovome je Hrvatska u samom vrhu i to je ogroman marketinški potencijal.

Konferencija Future Tense ove godine trajala je dva dana, a vidjeli smo predavanja šest svjetski cijenjenih futurologa. Konferenciju je u srijedu otvorio Mike Walsh s temom The Future of Independent Thinking and Leadership, nastavila je Daria Krivonos sa Sustainable Future, dok je prvi dan zaključila tema The Future of Technology Mikea Bechtela. Drugi dan slušali smo The Future of Work and Education, koji je predstavio Daniel Susskind, a o budućnosti upravljanja pričala je Anne Lise Kjaer.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Kako je Estonija postala “startup nacija”, može li to Hrvatska, kako – i kad?

Može li novoosnovana udruga Cro Startup ponoviti uspjeh koji je postigla Startup Estonia? Eve Peeterson iz te udruge ispričala je koje su promjene, inicijative i angažmani bili ključni za uspjeh.

Panel

Rok trajanja programera: Možete li 57-godišnjaka zamisliti na razgovoru za posao frontend developera?

Možete li 57-godišnjaka zamisliti na razgovoru za posao frontend developera u nekoj domaćoj IT agenciji? Zavirili smo u raspravu o tome koliki je rok trajanja programera i upitali nekoliko njih, različitih razina iskustva i pristupa karijeri, može li se do mirovine biti "samo programer".

Izvještaj

Na digitalno oglašavanje u Hrvatskoj u 2021. potrošeno 1,65 milijarde kuna, 75% otišlo Googleu i Meti

Na digitalno oglašavanje u Hrvatskoj u 2021. godini potrošeno je milijardu i 657 milijuna kuna, pokazalo je istraživanje digitalni AdEx koje su za HUDI (Hrvatsku udrugu digitalnih izdavača) proveli austrijska agencija Momentum i lokalni partner Ipsos.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Upoznajte 13 hrvatskih healthtech timova “Get Started in Health Innovation” programa

Pred vama je prva generacija jedinog programa u Hrvatskoj koji se sustavno posvetio podršci stručnjaka koji žele razvijati nešto u segmentu healthtecha. Njihova rješenja fokusirana su na razne probleme u zdravstvenom sustavu: od alata za efikasnije pružanje zdravstvene pomoći, ali i onih koji olakšavaju rad samih zdravstvenih djelatnika do rješenja koja i pacijentima omogućavaju jednostavnije pratiti svoje zdravstveno stanje.

Intervju

Kako je softverski inženjer s Kube našao svoju oazu u Microsoftovom razvojnom centru

Iz daleke Havane na Kubi, softverski inženjer Arnaldo Perez stigao je u Microsoftov razvojni centar u Srbiji. Kako, zašto, u kojem timu i što danas radi, kako se privikao na novo okruženje te što je naučio u zadnje četiri godine radeći u Microsoftu i regiji, saznali smo u intervjuu.

Nesortirano

Combisu nagrada Microsoft Partner of the Year 2022 u Hrvatskoj

Combis je osvojio prestižnu godišnju nagradu američke tehnološke kompanije Microsoft za Hrvatsku.

Mobilno

Huawei Apps UP natjecanje se vraća s nagradom od preko milijun dolara

Treću godinu zaredom Huawei bogatim fondom nagrađuje najbolje programere koji će se odvažiti na razvoj aplikacija za ekosustav Huawei mobilnih usluga.

Kultura 2.0

Prvo istraživanje o električnim romobilima u Hrvatskoj: 80 % ispitanika koristi ih umjesto auta kako bi brže stigli do cilja

Bolt je proveo prvo istraživanje o električnim romobilima u Hrvatskoj, a za Netokraciju ekskluzivno otkrivaju najzanimljivije podatke.

Startupi i poslovanje

Ovo su najinovativniji učenici, studenti i škole u Hrvatskoj koji su osvojili nagrade Digitalnog inkubatora

U velikoj završnici Digitalnog inkubatora by Hrvatski Telekom, u organizaciji Instituta za inovacije, održane su prezentacije najuspješnijih timova učenika i studenata i dodijeljene su im nagrade ukupnog novčanog fonda od 200.000 kuna. Evo kakve ideje i rješenja su predlagali...