Domaću kreativnu industriju čekaju teški pregovori s Googleom

Okrugli stol “Kreativne industrije na internetu” okupio je u 30. ožujka u auli Sveučilišta u Zagrebu – možda i prvi put otkad je Hrvatska ponovno neovisna država – na javnom skupu predstavnike vlasti i niza organizacija koje se bave zaštitom autorskih i srodnih prava diskografa, glazbenika, glumaca, novinara i novinskih izdavača te skladatelja.

To šaroliko društvo raznovrsnih udruga nije mačji kašalj jer predstavlja djelatnosti zaslužne za 2,3 posto bruto društvenog proizvoda Hrvatske, odnosno 6,3 milijarde kuna (oko 830 milijuna eura), kao i 120 tisuća zaposlenih u blizu šest posto ukupnog broja poslovnih subjekata registriranih u Hrvatskoj.

Prilikom ovog okupljanja raspravljalo se o niz stvari. Između ostalog, mnogo se pričalo o prilagodbi zakona, implementaciji europskih direktiva, ulaganju u legalnu ponudu i razvoju prihvatljivih modela naplate u konzumaciji kreativnih sadržaja.

Također, svatko se u svom području dotaknuo specifičnosti odnosa između stvaratelja i publike odnosno kako je digital utjecao na pristup, konzumaciju i naplatu glazbenih, filmskih, audiovizualnih, medijskih i drugih sadržaja.

Solidan temelj, pun nelogičnosti

Prema mišljenju ministrice Nine Obuljen Koržinek, Zakonom o autorskim i srodnim pravima postavljen je solidan temelj za sigurno djelovanje kreativaca u digitalnom okruženju, dok je Zakon o elektroničkim medijima omogućio, između ostalog, pristup do više izvora financiranja (putem naplaćivanja naknada digitalnim platformama koje koriste kreativni sadržaj). Ministrica je tako pozvala na sudjelovanje u drugom krugu javnog savjetovanja o nacrtu uputa za prijavitelje Poziva za dodjelu bespovratnih sredstava “Transformacija i jačanje konkurentnosti kulturnih i kreativnih industrija”, u sklopu kojeg će na raspolaganju biti 33,1 milijun eura.

Zakonski okvir možda jest solidan, ali nije bez nedostataka i propusta.

Tako je, primjerice, Valentina Wiesner (Društvo za zaštitu novinarskih autorskih prava) upozorila kako Zakon o elektroničkim medijima ne priznaje novinare kao autore, iako su novinarski članci prihvaćeni kao autorska djela. Također je istaknula na po autore nepovoljan tretman autorskih prava osoba koje su u radnom odnosu, a čija su prava ugovorima u pravilu – u potpunosti i neograničeno – prenesena na izdavače i vlasnike medija. Koržinek Obuljen na to je uzvratila kako je ugovorom moguće odnose urediti na drugačiji način.

Nikša Bratoš (Hrvatska udruga za zaštitu izvođačkih prava) nezadovoljan je predugim rokom (tri godine) za usklađivanje sa zakonskim odredbama. Prema njegovom mišljenju:

Bilo je dovoljno vremena za to od 2003. do 2021. godine, kad je zakon donesen.

Također je upozorio na probleme u interpretaciji pojedinih zakonskih odredbi, a pozvao je i diskografsku industriju na uređivanje odnosa s izvođačima. Mnogi, naime, nemaju sklopljene ugovore, a rok do kojeg je to nužno učiniti ističe za nešto više od godinu dana.

Distribucija i razvoj publike su u fokusu

Maja Vidmar Klarić (Hrvatska diskografska udruga / ZAPRAF) navela je kako su prihodi od glazbenih servisa online tijekom 2022. godine na globalnoj razini narasli za devet posto u odnosu na prethodnu godinu.

Za Hrvatsku je taj rast iznosio 43 posto. Kako bi to bilo moguće, domaća je diskografska industrija puno uložila u digitalizaciju inicijalnih 185 tisuća audio zapisa i nastavlja ulagati u marketing kako bi hrvatski uradci uspjeli se probiti na inozemnom tržištu. Naime, djela hrvatskih autorica i autora čine tek 0,02 posto od sto milijuna snimki, koliko ih je trenutno dostupno na svjetskom tržištu.

Također je istaknula kako diskografi nisu u sukobu s izvođačima, ustvrdivši kako je od 2020. godine 2.862 izvođača dobilo 1,5 milijuna eura naknada. Bratoš je na to dodao kako je u Hrvatskoj registrirano osam tisuća izvođača i upitao – što je s ostalima?

Branimir Mihaljević (Hrvatsko društvo skladatelja) požalio se kako su iznosi koje autori dobivaju kao naknadu od servisa online premali, kao i na probleme koje donosi multiteritorijalna naplata.

“Kvalitetni sadržaji ne mogu biti besplatni ako želimo postići održivost”

Dražen Klarić (HUP-Udruga novinskih izdavača) istaknuo je kako je potrebno stalno raditi na obrazovanju publike kako bi se podigla svijest o tome kako kreativni rad nije i ne može biti besplatan. Kao izazov vidi sve veću usmjerenost na video medije poput TikToka, pa se upitao jesmo li spremni na transformaciju u tom smjeru.

Uvjeren je kako će pregovori s Googleom oko naknada temeljenih na autorskim pravima, koje je ta organizacija otpočela prije mjesec dana, biti teški. Za dva tjedna bi trebali dobiti odgovor. Wiesner je na to izrazila svoje nezadovoljstvo time što novinari nisu uključeni u te pregovore, iako imaju pravo na naknade.

Romana Matanovac Vučković (Sveučilište u Zagrebu) smatra kako u fokusu treba biti transformacija na digitalno tržište u kojoj, kako je rekla, “kvalitetni sadržaji ne mogu biti besplatni ako želimo postići održivost na dulji rok”.

Glumci su nezaštićeni

Goran Navojec (Hrvatsko društvo za zaštitu audiovizualnih izvođačkih prava) upozorio je kako prava glumaca kao izvođača uopće nisu zaštićena. Kao primjer je naveo to što za izvedbu pjesme Svadbasa u HTV-ovoj seriji “Odmori se, zaslužio si” redovno prima naknadu za svako ponovno emitiranje, dok za glumački nastup za reprize te iste serije ne dobiva ništa.

Također je ukazao na druge nelogičnosti, poput one da glumci ne mogu naplatiti ponovna emitiranja svojih uradaka jer zakon poznaje zvučni, ali ne i video zapis.

Obuljen Koržinek je na to rekla kako su zahtjevi glumaca legitimni, ali kako treba imati u vidu mogu li mediji podnijeti sve te dodatne troškove ili će biti prisiljeni smanjiti produkciju sadržaja. Kako je naglasila:

Svi dijelovi sustava moraju biti funkcionalni kako bi svi u njemu nešto dobili.

Sljedeći koraci Ministarstva kulture

Fokus Ministarstva kulture bit će u budućnosti na rješavanju problema vezanih uz distribuciju kreativnih djela (što je, prema ministričinom mišljenju, možda i najosjetljivije pitanje na malim tržištima poput hrvatskog) te na razvoju i odgoju publike.

Također će se pojačano raditi na izvozu sadržaja, ponajviše putem prošle godine osnovanog Ureda za izvoz glazbe.

Obuljen Koržinek je na kraju najavila promjene Zakona o umjetnicima i umjetničkim djelatnostima, kako bi između ostalog bio riješen status ogromnog broja ljudi čija prava trenutno nisu zaštićena, kao i reviziju poreznih olakšica (jer važeće zakonske odredbe datiraju iz vremena kad još nismo imali porez na dodanu vrijednost).