Fosilni energenti su sve skuplji, što nam više može pomoći? Energetske zajednice građana!
Što je to samopotrošnja, a što automatsko upravljanje potrošnjom te što je sve potrebno napraviti da osnujete energetsku zajednicu građana? Odgovore smo potražili kod Zelene energetske zadruge koja ovaj tjedan donosi nikad korisnija predavanja i radionice s obzirom na globalnu situaciju.
Što znači dobra energija? To je čista energija koju proizvode građani i lokalne zajednice iz obnovljivih izvora, a takvu energiju još nazivamo i građanskom energijom.
Govorimo li mi ovdje o nečemu što je daleka budućnost? Osobno, nadam se da ne, a kako bi saznali više o tome koliko je dobra energija ostvariva, razgovarali smo s Ericom Svetec, projekt menadžericom i Mislavom Kiracom, koordinatorom programa u Zelenoj energetskoj zadruzi.
Erica i Mislav s nama su prošli sve bitne detalje o energetskim zajednicama građana, automatskom upravljanju potrošnjom i dijeljenju energije susjedima, a najavili su i Festival Dobra energija, godišnji događaj posvećen građanskoj energiji, energiji iz obnovljivih izvora koja je u vlasništvu ili suvlasništvu građana.
Od proizvodnje koja prati potrošnju do potrošnje koja prati proizvodnju
Dosad smo navikli trošiti električnu energiju kad god bismo htjeli, a u budućnosti ćemo trebati većim dijelom trošiti energiju kad ona bude dostupna, npr. kada vjetar puše ili kada sja Sunce, pojašnjava nam Erica:
Tradicionalni elektroenergetski sustavi proizvode energiju iz fosilnih goriva (ugljen, nafta, plin) koji su dostupni neovisno o dobu dana pa se energija proizvodi točno tada kada to odgovara potrebama i navikama potrošača, odnosno proizvodnja prati potrošnju.
Trenutno smo u procesu ubrzanog prelaska s korištenja fosilnih goriva na obnovljive izvore energije, prvenstveno Sunčevu energiju i energiju vjetra, što znači da ćemo energiju dobivati iz izvora s kojima ne možemo upravljati jer ne možemo “paliti i gasiti” vjetar i Sunce:
Stoga ćemo trebati naše potrebe i navike za energijom prilagoditi prema trenutnim prirodnim uvjetima, odnosno da potrošnja prati proizvodnju. Ovo se ne odnosi samo na građane ili industriju, već i na cijeli elektroenergetski sustav.
Zbog spomenutih činjenica “proizvodnja prati potrošnju” ulazi u zastaru i trebalo bi se okrenuti konceptu da “potrošnja prati proizvodnju”. Energija iz sunčanih elektrana je u posljednjih desetak godina postala vrlo cjenovno pristupačna, ističe Erica, te je omogućila pojedincima da samostalno proizvode električnu energiju za vlastite potrebe:
Međutim, bitno je naglasiti da proizvodnja nije uvijek identična upravo zato jer ovisi o vremenskim uvjetima, odnosno godišnjem dobu.
Stoga bi krajnji korisnik, vlasnik elektrane, uz planiranje svoje potrošnje prilikom dimenzioniranja elektrane, trebao unaprijed planirati korištenje kućanskih aparata i po mogućnosti povećati potrošnju električne energije tijekom perioda kada ima najviše Sunčeve energije.

U kućanstvima, takvi sustavi bit će dio “pametnih kuća” i IoT tehnologije
Automatsko upravljanje potrošnjom zapravo je praktična primjena paradigme “potrošnja prati proizvodnju”, pojašnjava nem Erica. U situaciji u kojoj električnu energiju primarno dobivamo iz obnovljivih izvora energije, nije za očekivati da ćemo svi po cijele dane gledati kroz prozor i pratiti je l’ puše vjetar ili sja Sunce pa paliti i gasiti električne uređaje u kući ili uredu:
Također, u sustavu kojem potrošnja prati proizvodnju neće više biti samo dnevne i noćne tarife, u kojem je cijena tijekom cijelog dana ili noći uvijek ista za krajnjeg korisnika, već će cijena energije biti dinamična, mijenjat će se ovisno o vremenskim uvjetima i stanju na tržištu električne energije.
Ni u tom slučaju nije za očekivati da ćemo konstantno pratiti stanje na burzi energije te ručno paliti i gasiti uređaje. Zbog toga će se takve radnje odvijati automatski:
U kućanstvima, takvi sustavi bit će dio “pametnih kuća” i IoT tehnologije (eng. Internet of Things). Veća trošila u kućanstvu bit će izravno ili preko “pametnih prekidača” povezana sa sustavom za upravljanje i optimirat će rad uređaja ovisno o cijeni energije, naravno – zadržavajući komfor krajnjeg korisnika.

Time će se plan proizvodnje definirati prema cijeni pojedinog energenta i opterećenju mreže. Takvim bi se upravljanjem mogla postići ravnoteža u mrežnom sustavu, ali i pokretanje tržišta s nižim cijenama električne energije:
Umjesto povećanja proizvodnih kapaciteta i jačanja prijenosnih i distribucijskih mreža, upravljanje potrošnjom usredotočuje se na korištenje tehnologije za uštedu energije, tarifa električne energije i novčanih poticaja za uštedu novca te povećanje energetske učinkovitosti.
Kada gledamo automatsko upravljanje potrošnjom na makrorazini, tada govorimo zapravo o „pametnim mrežama“. Tehnologije koje se koriste za njihovo upravljanje su različite vrste softverskih i hardverskih rješenja, odnosno automatizacijskih i komunikacijskih tehnologija primijenjenih na nadgledanje, kontrolu i održavanje električne mreže s ciljem opskrbe električnom energijom.
Udruživanje snaga sa susjedima
U energetici sve više možete čuti i pojam “kolektivna samopotrošnja” koja se koristi za zajedničke potrošače obnovljivih izvora energije, odnosno situacije u kojima najmanje dva potrošača surađuju i dijele proizvedenu energiju, bilo u istoj zgradi, višestambenom bloku ili šire:
Kroz taj koncept, skupina kućanstava mogla bi djelomično pokriti vlastite energetske potrebe instaliranjem fotonaponskih sustava i međusobnom razmjenom ili trgovanjem energijom. Da bi se to omogućilo potrebno je mjeriti podatke o proizvodnji i potrošnji električne energije, a što se postiže instalacijom pametnih brojila koji prikazuju podatke u gotovo realnom vremenu.
Što su to energetske zajednice građana?
Uvođenjem Energetske zajednice građana (EZG) krajnjim kupcima nudi se mogućnost izravnog sudjelovanja u proizvodnji, potrošnji ili dijeljenju električne energije, ističe Mislav:
EZG je pravna osoba koja se temelji na dobrovoljnom i otvorenom sudjelovanju te je pod stvarnom kontrolom članova ili vlasnika udjela koji su fizičke osobe, lokalna tijela, uključujući općine, ili mala poduzeća, a čija je primarna svrha pružanje okolišne, gospodarske ili socijalne koristi svojim članovima ili vlasnicima udjela ili lokalnim područjima na kojima djeluje, a ne stvaranje financijske dobiti.
Također, EZG može sudjelovati u proizvodnji energije iz obnovljivih izvora, u opskrbi, potrošnji, agregiranju, skladištenju energije, uslugama energetske učinkovitosti ili uslugama punjenja za električna vozila ili pružati druge energetske usluge svojim članovima ili vlasnicima udjela.
Jake energetske zajednice mogle bi postati pokretačka i ulagačka snaga na lokalnoj razini

Pojedinci osnivaju energetske zajednice s ciljem podizanja društvenog standarda i kvalitete života za svoje članove i šire društvo, pojašnjava nam Mislav. Kako bi energetska zajednica bila živuća organizacija potrebne su vještine vođenja aktivnosti i organizacije te kvalitetna ideja čime će se energetska zajednica baviti:
Osim toga, potreban je pristup povoljnom zakonodavnom okviru za osnivanje energetskih zajednica, ali i potrebnim resursima kako bi energetska zajednica mogla poslovati.
U te bitne resurse spadaju razni interni kapaciteti, ali ponajviše je bitna stručnost članova, odnosno njihova administrativna, pravna i tehnološka znanja odnosno poduzetničke vještine. Jer, osim spomenutog, energetske zajednice građana mogu se baviti i razvojem i investiranjem u održive projekte na lokalnoj razini.
Energetske zajednice tako mogu investirati i razvijati projekte na pojedinačnim objektima svojih članova, zatim na objektima javnih tijela, površinama u privatnom i javnom vlasništvu. Također, moguć je i razvoj na poslovnim objektima privatnih osoba ako uvjeti za primjenu pojedinih tehnologija budu pogodni:
Okupljanjem većeg broja članova skuplja se veći kapital potreban za ulaganje te se dobiva pregovaračka i zagovaračka snaga pomoću koje energetske zajednice u EU i šire ostvaruju povoljnije uvjete – kao kod grupne kupnje i nabavke opreme i materijala.
Također, zajednice mogu lakše zagovarati i mijenjati lokalne i nacionalne zakone i odluke koje olakšavaju postavljanje i instalaciju dostupnih tehnologija.
Za sve koje zanima više kako bi se takve zajednice mogle oformiti i u Hrvatskoj, sljedeća stanica je festival Dobra energija, koji se održava od 5. do 7. svibnja, besplatan je za sve zainteresirane, a cijeli program možete pronaći na službenoj stranici festivala.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.
Pravila ponašanja
Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:
Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.
Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.