Fosilni energenti su sve skuplji, što nam više može pomoći? Energetske zajednice građana!

Infobip ❤️ Netokracijašto akvizicija znači za vas - i nas?

Fosilni energenti su sve skuplji, što nam više može pomoći? Energetske zajednice građana!

Što je to samopotrošnja, a što automatsko upravljanje potrošnjom te što je sve potrebno napraviti da osnujete energetsku zajednicu građana? Odgovore smo potražili kod Zelene energetske zadruge koja ovaj tjedan donosi nikad korisnija predavanja i radionice s obzirom na globalnu situaciju.

Što znači dobra energija? To je čista energija koju proizvode građani i lokalne zajednice iz obnovljivih izvora, a takvu energiju još nazivamo i građanskom energijom.

Govorimo li mi ovdje o nečemu što je daleka budućnost? Osobno, nadam se da ne, a kako bi saznali više o tome koliko je dobra energija ostvariva, razgovarali smo s Ericom Svetec, projekt menadžericom i Mislavom Kiracom, koordinatorom programa u Zelenoj energetskoj zadruzi.

Erica i Mislav s nama su prošli sve bitne detalje o energetskim zajednicama građana, automatskom upravljanju potrošnjom i dijeljenju energije susjedima, a najavili su i Festival Dobra energija, godišnji događaj posvećen građanskoj energiji, energiji iz obnovljivih izvora koja je u vlasništvu ili suvlasništvu građana.

U fokusu ovog događaj su prilike za građansku energiju u svjetlu sve većih poticaja korištenju solarne energije, ali i energetske krize. Događaj uključuje i stručni dio u kojem će na tu temu diskutirati stručnjaci, praktičari, predstavnici javnih ustanova i institucija te entuzijasti u području građanske i obnovljive energije; te solarni program za građane, poput solarnog kina na tržnici Dolac, kojim je cilj popularizirati korištenje solarne energije.

Od proizvodnje koja prati potrošnju do potrošnje koja prati proizvodnju

Dosad smo navikli trošiti električnu energiju kad god bismo htjeli, a u budućnosti ćemo trebati većim dijelom trošiti energiju kad ona bude dostupna, npr. kada vjetar puše ili kada sja Sunce, pojašnjava nam Erica:

Tradicionalni elektroenergetski sustavi proizvode energiju iz fosilnih goriva (ugljen, nafta, plin) koji su dostupni neovisno o dobu dana pa se energija proizvodi točno tada kada to odgovara potrebama i navikama potrošača, odnosno proizvodnja prati potrošnju.

Trenutno smo u procesu ubrzanog prelaska s korištenja fosilnih goriva na obnovljive izvore energije, prvenstveno Sunčevu energiju i energiju vjetra, što znači da ćemo energiju dobivati iz izvora s kojima ne možemo upravljati jer ne možemo “paliti i gasiti” vjetar i Sunce:

Stoga ćemo trebati naše potrebe i navike za energijom prilagoditi prema trenutnim prirodnim uvjetima, odnosno da potrošnja prati proizvodnju. Ovo se ne odnosi samo na građane ili industriju, već i na cijeli elektroenergetski sustav.

Zbog spomenutih činjenica “proizvodnja prati potrošnju” ulazi u zastaru i trebalo bi se okrenuti konceptu da “potrošnja prati proizvodnju”. Energija iz sunčanih elektrana je u posljednjih desetak godina postala vrlo cjenovno pristupačna, ističe Erica, te je omogućila pojedincima da samostalno proizvode električnu energiju za vlastite potrebe:

Međutim, bitno je naglasiti da proizvodnja nije uvijek identična upravo zato jer ovisi o vremenskim uvjetima, odnosno godišnjem dobu.

Stoga bi krajnji korisnik, vlasnik elektrane, uz planiranje svoje potrošnje prilikom dimenzioniranja elektrane, trebao unaprijed planirati korištenje kućanskih aparata i po mogućnosti povećati potrošnju električne energije tijekom perioda kada ima najviše Sunčeve energije.

Prikaz pravilnog korištenja električne energije za vlasnike solarne elektrane (visok postotak samopotrošnje; potrošnja prati proizvodnju).

U kućanstvima, takvi sustavi bit će dio “pametnih kuća” i IoT tehnologije

Automatsko upravljanje potrošnjom zapravo je praktična primjena paradigme “potrošnja prati proizvodnju”, pojašnjava nem Erica. U situaciji u kojoj električnu energiju primarno dobivamo iz obnovljivih izvora energije, nije za očekivati da ćemo svi po cijele dane gledati kroz prozor i pratiti je l’ puše vjetar ili sja Sunce pa paliti i gasiti električne uređaje u kući ili uredu:

Također, u sustavu kojem potrošnja prati proizvodnju neće više biti samo dnevne i noćne tarife, u kojem je cijena tijekom cijelog dana ili noći uvijek ista za krajnjeg korisnika, već će cijena energije biti dinamična, mijenjat će se ovisno o vremenskim uvjetima i stanju na tržištu električne energije.

Ni u tom slučaju nije za očekivati da ćemo konstantno pratiti stanje na burzi energije te ručno paliti i gasiti uređaje. Zbog toga će se takve radnje odvijati automatski:

U kućanstvima, takvi sustavi bit će dio “pametnih kuća” i IoT tehnologije (eng. Internet of Things). Veća trošila u kućanstvu bit će izravno ili preko “pametnih prekidača” povezana sa sustavom za upravljanje i optimirat će rad uređaja ovisno o cijeni energije, naravno – zadržavajući komfor krajnjeg korisnika.

Samopotrošnja je jednostavan, ali učinkovit koncept koji podrazumijeva proizvodnju energije na licu mjesta da zadovolji vlastite potrebe potrošnje.

Time će se plan proizvodnje definirati prema cijeni pojedinog energenta i opterećenju mreže. Takvim bi se upravljanjem mogla postići ravnoteža u mrežnom sustavu, ali i pokretanje tržišta s nižim cijenama električne energije:

Umjesto povećanja proizvodnih kapaciteta i jačanja prijenosnih i distribucijskih mreža, upravljanje potrošnjom usredotočuje se na korištenje tehnologije za uštedu energije, tarifa električne energije i novčanih poticaja za uštedu novca te povećanje energetske učinkovitosti.

Kada gledamo automatsko upravljanje potrošnjom na makrorazini, tada govorimo zapravo o „pametnim mrežama“. Tehnologije koje se koriste za njihovo upravljanje su različite vrste softverskih i hardverskih rješenja, odnosno automatizacijskih i komunikacijskih tehnologija primijenjenih na nadgledanje, kontrolu i održavanje električne mreže s ciljem opskrbe električnom energijom.

Udruživanje snaga sa susjedima

U energetici sve više možete čuti i pojam “kolektivna samopotrošnja” koja se koristi za zajedničke potrošače obnovljivih izvora energije, odnosno situacije u kojima najmanje dva potrošača surađuju i dijele proizvedenu energiju, bilo u istoj zgradi, višestambenom bloku ili šire:

Kroz taj koncept, skupina kućanstava mogla bi djelomično pokriti vlastite energetske potrebe instaliranjem fotonaponskih sustava i međusobnom razmjenom ili trgovanjem energijom. Da bi se to omogućilo potrebno je mjeriti podatke o proizvodnji i potrošnji električne energije, a što se postiže instalacijom pametnih brojila koji prikazuju podatke u gotovo realnom vremenu.

Što su to energetske zajednice građana?

Uvođenjem Energetske zajednice građana (EZG) krajnjim kupcima nudi se mogućnost izravnog sudjelovanja u proizvodnji, potrošnji ili dijeljenju električne energije, ističe Mislav:

EZG je pravna osoba koja se temelji na dobrovoljnom i otvorenom sudjelovanju te je pod stvarnom kontrolom članova ili vlasnika udjela koji su fizičke osobe, lokalna tijela, uključujući općine, ili mala poduzeća, a čija je primarna svrha pružanje okolišne, gospodarske ili socijalne koristi svojim članovima ili vlasnicima udjela ili lokalnim područjima na kojima djeluje, a ne stvaranje financijske dobiti.

Također, EZG može sudjelovati u proizvodnji energije iz obnovljivih izvora, u opskrbi, potrošnji, agregiranju, skladištenju energije, uslugama energetske učinkovitosti ili uslugama punjenja za električna vozila ili pružati druge energetske usluge svojim članovima ili vlasnicima udjela.

Jake energetske zajednice mogle bi postati pokretačka i ulagačka snaga na lokalnoj razini

Ako je vlasnik električnog vozila dio zajednice vlasnika stanova zgrade s vlastitom garažom, tada je moguće instalirati wallbox, ali uz suglasnost svih vlasnika.

Pojedinci osnivaju energetske zajednice s ciljem podizanja društvenog standarda i kvalitete života za svoje članove i šire društvo, pojašnjava nam Mislav. Kako bi energetska zajednica bila živuća organizacija potrebne su vještine vođenja aktivnosti i organizacije te kvalitetna ideja čime će se energetska zajednica baviti:

Osim toga, potreban je pristup povoljnom zakonodavnom okviru za osnivanje energetskih zajednica, ali i potrebnim resursima kako bi energetska zajednica mogla poslovati.

U te bitne resurse spadaju razni interni kapaciteti, ali ponajviše je bitna stručnost članova, odnosno njihova administrativna, pravna i tehnološka znanja odnosno poduzetničke vještine. Jer, osim spomenutog, energetske zajednice građana mogu se baviti i razvojem i investiranjem u održive projekte na lokalnoj razini.

Energetske zajednice tako mogu investirati i razvijati projekte na pojedinačnim objektima svojih članova, zatim na objektima javnih tijela, površinama u privatnom i javnom vlasništvu. Također, moguć je i razvoj na poslovnim objektima privatnih osoba ako uvjeti za primjenu pojedinih tehnologija budu pogodni:

Okupljanjem većeg broja članova skuplja se veći kapital potreban za ulaganje te se dobiva pregovaračka i zagovaračka snaga pomoću koje energetske zajednice u EU i šire ostvaruju povoljnije uvjete – kao kod grupne kupnje i nabavke opreme i materijala.

Također, zajednice mogu lakše zagovarati i mijenjati lokalne i nacionalne zakone i odluke koje olakšavaju postavljanje i instalaciju dostupnih tehnologija.

Za sve koje zanima više kako bi se takve zajednice mogle oformiti i u Hrvatskoj, sljedeća stanica je festival Dobra energija, koji se održava od 5. do 7. svibnja, besplatan je za sve zainteresirane, a cijeli program možete pronaći na službenoj stranici festivala.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Intervju

Gdje je mobile development danas? “Skoro sve se promijenilo…”

Da je itekako moguće profesionalno rasti radeći samo u jednoj tvrtki, ako imaš dobre uvjete, pokazuje karijera Dine Sulića, koji je prije 9 godina kao student došao u Endavu (nekadašnji Five). S Dinom smo popričali o njegovu profesionalnom putu, dinamičnom svijetu mobile developmenta te kako kroz NowInMobile meetupe planiraju dijeliti znanje u široj mobile zajednici.

Karijere

Oni su stručnjaci za kvalitetu robota, a ovako se njihov posao razlikuje od “klasičnog” QA

Kontrolu i održavanje kvalitete u tehnološkoj industriji mnogi od vas su upoznali isključivo kroz prizmu razvoja softvera. Uz Gideonove stručnjake imamo priliku uvesti vas u svijet QA-a u robotici, koji iako s "klasičnim" dijeli iste principe, ima svoje zanimljive specifičnosti.

Vodič

Kupujmo hrvatsko: Domaći developerski alati

Zašto domaći osnivači razvijaju sve više proizvoda iz niše developerskih alata - toliko da se predviđa da bi jedan od njih mogao biti sljedeći hrvatski jednorog, i kakve veze s tim imaju - lopate?

Što ste propustili

Tvrtke i poslovanje

Sportening je imao skoro milijun korisnika. Unatoč tomu, nisam prikupio investiciju i morali smo pivotirati

Znanje i iskustvo koje je Ivan Klarić stekao građenjem Score Alarma (koji je akvizicijom postao Superology i dio Superbet grupe), a posebno njegovih društvenih funkcionalnosti, planirao je iskoristiti da stvori globalnu društvenu mrežu koja okuplja obožavatelje sporta. Za Netokraciju je ekskluzivno i iskreno opisao što je na tom putu napravio dobro, u čemu misli da je pogriješio, što je naučio u godinu dana koliko je živio u San Francisku gdje je razgovarao s više od 200 investitora te što slijedi za Sportening kao tvrtku i tim.

Tvrtke i poslovanje

Mediatoolkit napravio potpuni rebrending. Od danas su Determ!

Hrvatska globalno etablirana tvrtka napravila je potpuni rebrending u želji da njezina "vanjština" reflektira napredak i razvoj samog alata i njihovog poslovanja. Više o ovoj promjeni saznali smo od njihovih ključnih ljudi.

Kultura 2.0

Zašto nam je teško prestati “hraniti” društvenomrežne trolove?

Zašto neki ljudi objavljuju provokativan sadržaj na društvenim mrežama, a zašto je nekima tako teško suzdržati se od toga da ove prve - ne komentiraju?

Sponzorirano

CONET u Varaždinu otvorio centar za developere, traže seniore – mentore!

Otvaranje ureda u Varaždinu najnoviji je pothvat u poslovanju grupacije CONET i dio je dugoročne strategije širenja Hrvatskom. Uz vrhunskog .NET stručnjaka kao voditelja varaždinskog ureda nadaju se privući još izvrsnih kolega u području srodnih tehnologija.

Tvrtke i poslovanje

Infinum otvorio sedmi ured i to u Amsterdamu

Infinum je poduzeo novi korak u širenju na europsko tržište.

Tvrtke i poslovanje

Kako je nastala agencija čiji developeri vole snimati TikTokove?

Luka, Lara i Tomislav pobijedili su na hackathonu, zatim zajedno napravili digitalni proizvod, a na kraju sve to iskustvo odlučili iskoristiti za pokretanje agencije.