Fosilni energenti su sve skuplji, što nam više može pomoći? Energetske zajednice građana!

Fosilni energenti su sve skuplji, što nam više može pomoći? Energetske zajednice građana!

Što je to samopotrošnja, a što automatsko upravljanje potrošnjom te što je sve potrebno napraviti da osnujete energetsku zajednicu građana? Odgovore smo potražili kod Zelene energetske zadruge koja ovaj tjedan donosi nikad korisnija predavanja i radionice s obzirom na globalnu situaciju.

Što znači dobra energija? To je čista energija koju proizvode građani i lokalne zajednice iz obnovljivih izvora, a takvu energiju još nazivamo i građanskom energijom.

Govorimo li mi ovdje o nečemu što je daleka budućnost? Osobno, nadam se da ne, a kako bi saznali više o tome koliko je dobra energija ostvariva, razgovarali smo s Ericom Svetec, projekt menadžericom i Mislavom Kiracom, koordinatorom programa u Zelenoj energetskoj zadruzi.

Erica i Mislav s nama su prošli sve bitne detalje o energetskim zajednicama građana, automatskom upravljanju potrošnjom i dijeljenju energije susjedima, a najavili su i Festival Dobra energija, godišnji događaj posvećen građanskoj energiji, energiji iz obnovljivih izvora koja je u vlasništvu ili suvlasništvu građana.

U fokusu ovog događaj su prilike za građansku energiju u svjetlu sve većih poticaja korištenju solarne energije, ali i energetske krize. Događaj uključuje i stručni dio u kojem će na tu temu diskutirati stručnjaci, praktičari, predstavnici javnih ustanova i institucija te entuzijasti u području građanske i obnovljive energije; te solarni program za građane, poput solarnog kina na tržnici Dolac, kojim je cilj popularizirati korištenje solarne energije.

Od proizvodnje koja prati potrošnju do potrošnje koja prati proizvodnju

Dosad smo navikli trošiti električnu energiju kad god bismo htjeli, a u budućnosti ćemo trebati većim dijelom trošiti energiju kad ona bude dostupna, npr. kada vjetar puše ili kada sja Sunce, pojašnjava nam Erica:

Tradicionalni elektroenergetski sustavi proizvode energiju iz fosilnih goriva (ugljen, nafta, plin) koji su dostupni neovisno o dobu dana pa se energija proizvodi točno tada kada to odgovara potrebama i navikama potrošača, odnosno proizvodnja prati potrošnju.

Trenutno smo u procesu ubrzanog prelaska s korištenja fosilnih goriva na obnovljive izvore energije, prvenstveno Sunčevu energiju i energiju vjetra, što znači da ćemo energiju dobivati iz izvora s kojima ne možemo upravljati jer ne možemo “paliti i gasiti” vjetar i Sunce:

Stoga ćemo trebati naše potrebe i navike za energijom prilagoditi prema trenutnim prirodnim uvjetima, odnosno da potrošnja prati proizvodnju. Ovo se ne odnosi samo na građane ili industriju, već i na cijeli elektroenergetski sustav.

Zbog spomenutih činjenica “proizvodnja prati potrošnju” ulazi u zastaru i trebalo bi se okrenuti konceptu da “potrošnja prati proizvodnju”. Energija iz sunčanih elektrana je u posljednjih desetak godina postala vrlo cjenovno pristupačna, ističe Erica, te je omogućila pojedincima da samostalno proizvode električnu energiju za vlastite potrebe:

Međutim, bitno je naglasiti da proizvodnja nije uvijek identična upravo zato jer ovisi o vremenskim uvjetima, odnosno godišnjem dobu.

Stoga bi krajnji korisnik, vlasnik elektrane, uz planiranje svoje potrošnje prilikom dimenzioniranja elektrane, trebao unaprijed planirati korištenje kućanskih aparata i po mogućnosti povećati potrošnju električne energije tijekom perioda kada ima najviše Sunčeve energije.

Prikaz pravilnog korištenja električne energije za vlasnike solarne elektrane (visok postotak samopotrošnje; potrošnja prati proizvodnju).

U kućanstvima, takvi sustavi bit će dio “pametnih kuća” i IoT tehnologije

Automatsko upravljanje potrošnjom zapravo je praktična primjena paradigme “potrošnja prati proizvodnju”, pojašnjava nem Erica. U situaciji u kojoj električnu energiju primarno dobivamo iz obnovljivih izvora energije, nije za očekivati da ćemo svi po cijele dane gledati kroz prozor i pratiti je l’ puše vjetar ili sja Sunce pa paliti i gasiti električne uređaje u kući ili uredu:

Također, u sustavu kojem potrošnja prati proizvodnju neće više biti samo dnevne i noćne tarife, u kojem je cijena tijekom cijelog dana ili noći uvijek ista za krajnjeg korisnika, već će cijena energije biti dinamična, mijenjat će se ovisno o vremenskim uvjetima i stanju na tržištu električne energije.

Ni u tom slučaju nije za očekivati da ćemo konstantno pratiti stanje na burzi energije te ručno paliti i gasiti uređaje. Zbog toga će se takve radnje odvijati automatski:

U kućanstvima, takvi sustavi bit će dio “pametnih kuća” i IoT tehnologije (eng. Internet of Things). Veća trošila u kućanstvu bit će izravno ili preko “pametnih prekidača” povezana sa sustavom za upravljanje i optimirat će rad uređaja ovisno o cijeni energije, naravno – zadržavajući komfor krajnjeg korisnika.

Samopotrošnja je jednostavan, ali učinkovit koncept koji podrazumijeva proizvodnju energije na licu mjesta da zadovolji vlastite potrebe potrošnje.

Time će se plan proizvodnje definirati prema cijeni pojedinog energenta i opterećenju mreže. Takvim bi se upravljanjem mogla postići ravnoteža u mrežnom sustavu, ali i pokretanje tržišta s nižim cijenama električne energije:

Umjesto povećanja proizvodnih kapaciteta i jačanja prijenosnih i distribucijskih mreža, upravljanje potrošnjom usredotočuje se na korištenje tehnologije za uštedu energije, tarifa električne energije i novčanih poticaja za uštedu novca te povećanje energetske učinkovitosti.

Kada gledamo automatsko upravljanje potrošnjom na makrorazini, tada govorimo zapravo o „pametnim mrežama“. Tehnologije koje se koriste za njihovo upravljanje su različite vrste softverskih i hardverskih rješenja, odnosno automatizacijskih i komunikacijskih tehnologija primijenjenih na nadgledanje, kontrolu i održavanje električne mreže s ciljem opskrbe električnom energijom.

Udruživanje snaga sa susjedima

U energetici sve više možete čuti i pojam “kolektivna samopotrošnja” koja se koristi za zajedničke potrošače obnovljivih izvora energije, odnosno situacije u kojima najmanje dva potrošača surađuju i dijele proizvedenu energiju, bilo u istoj zgradi, višestambenom bloku ili šire:

Kroz taj koncept, skupina kućanstava mogla bi djelomično pokriti vlastite energetske potrebe instaliranjem fotonaponskih sustava i međusobnom razmjenom ili trgovanjem energijom. Da bi se to omogućilo potrebno je mjeriti podatke o proizvodnji i potrošnji električne energije, a što se postiže instalacijom pametnih brojila koji prikazuju podatke u gotovo realnom vremenu.

Što su to energetske zajednice građana?

Uvođenjem Energetske zajednice građana (EZG) krajnjim kupcima nudi se mogućnost izravnog sudjelovanja u proizvodnji, potrošnji ili dijeljenju električne energije, ističe Mislav:

EZG je pravna osoba koja se temelji na dobrovoljnom i otvorenom sudjelovanju te je pod stvarnom kontrolom članova ili vlasnika udjela koji su fizičke osobe, lokalna tijela, uključujući općine, ili mala poduzeća, a čija je primarna svrha pružanje okolišne, gospodarske ili socijalne koristi svojim članovima ili vlasnicima udjela ili lokalnim područjima na kojima djeluje, a ne stvaranje financijske dobiti.

Također, EZG može sudjelovati u proizvodnji energije iz obnovljivih izvora, u opskrbi, potrošnji, agregiranju, skladištenju energije, uslugama energetske učinkovitosti ili uslugama punjenja za električna vozila ili pružati druge energetske usluge svojim članovima ili vlasnicima udjela.

Jake energetske zajednice mogle bi postati pokretačka i ulagačka snaga na lokalnoj razini

Ako je vlasnik električnog vozila dio zajednice vlasnika stanova zgrade s vlastitom garažom, tada je moguće instalirati wallbox, ali uz suglasnost svih vlasnika.

Pojedinci osnivaju energetske zajednice s ciljem podizanja društvenog standarda i kvalitete života za svoje članove i šire društvo, pojašnjava nam Mislav. Kako bi energetska zajednica bila živuća organizacija potrebne su vještine vođenja aktivnosti i organizacije te kvalitetna ideja čime će se energetska zajednica baviti:

Osim toga, potreban je pristup povoljnom zakonodavnom okviru za osnivanje energetskih zajednica, ali i potrebnim resursima kako bi energetska zajednica mogla poslovati.

U te bitne resurse spadaju razni interni kapaciteti, ali ponajviše je bitna stručnost članova, odnosno njihova administrativna, pravna i tehnološka znanja odnosno poduzetničke vještine. Jer, osim spomenutog, energetske zajednice građana mogu se baviti i razvojem i investiranjem u održive projekte na lokalnoj razini.

Energetske zajednice tako mogu investirati i razvijati projekte na pojedinačnim objektima svojih članova, zatim na objektima javnih tijela, površinama u privatnom i javnom vlasništvu. Također, moguć je i razvoj na poslovnim objektima privatnih osoba ako uvjeti za primjenu pojedinih tehnologija budu pogodni:

Okupljanjem većeg broja članova skuplja se veći kapital potreban za ulaganje te se dobiva pregovaračka i zagovaračka snaga pomoću koje energetske zajednice u EU i šire ostvaruju povoljnije uvjete – kao kod grupne kupnje i nabavke opreme i materijala.

Također, zajednice mogu lakše zagovarati i mijenjati lokalne i nacionalne zakone i odluke koje olakšavaju postavljanje i instalaciju dostupnih tehnologija.

Za sve koje zanima više kako bi se takve zajednice mogle oformiti i u Hrvatskoj, sljedeća stanica je festival Dobra energija, koji se održava od 5. do 7. svibnja, besplatan je za sve zainteresirane, a cijeli program možete pronaći na službenoj stranici festivala.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Startup 101 program BIRD inkubatora obvezna je početnica za sve koji žele ideju pretvoriti u djelo

U organizaciji BIRD inkubatora uskoro kreće edukacijski program Startup 101 koji je osmišljen kako bi prenio osnove svima koji razmišljaju o pokretanju startupa, a nisu sigurni što bi to sve od njih zahtijevalo.

Intervju

Kako je nastao prvi kolektivni ugovor u gaming industriji u Hrvatskoj?

Potpisivanjem prvog kolektivnog ugovora hrvatske gaming industrije, Gamechuck tim je ostvario mirniji san, a prema nekima i "vrli novi svijet".

Tehnologija

Što o praksi agencije FIVE ima reći njezin mentor, a što student?

Zašto se studenti odluče svoje ljeto provesti baš na Boot Campu agencije FIVE, kako se pripremiti za njihovu praksu, što na njoj možete naučiti… saznali smo u razgovoru s developerom i mentorom Ivanom Vargom i bivšim polaznikom Boot Campa odnosno trenutnim zaposlenikom agencije - Branimirom Balogovićem.

Što ste propustili

Tehnologija

Što o praksi agencije FIVE ima reći njezin mentor, a što student?

Zašto se studenti odluče svoje ljeto provesti baš na Boot Campu agencije FIVE, kako se pripremiti za njihovu praksu, što na njoj možete naučiti… saznali smo u razgovoru s developerom i mentorom Ivanom Vargom i bivšim polaznikom Boot Campa odnosno trenutnim zaposlenikom agencije - Branimirom Balogovićem.

Startupi i poslovanje

Nova sezona Grunteka: Prodali su 250 vrtova za obradu “na udaljeno”, planiraju i širenje preko granice

"Isusek, Isusek, kaj mi bu ve Regica rekla!", poznata je izjava Dudeka iz klasika poznatog kao Gruntovčani, a Regica bi definitivno bila iznenađena što više ne bi morala obrađivati svoj grunt, već bi ga prepustila aplikaciji koja je spojila poljoprivredu i IT.

Startupi i poslovanje

CONET Grupa: U Hrvatskoj ne tražimo radnu snagu, nego ravnopravne partnere

Hrvatska podružnica njemačke IT grupacije u 15 mjeseci od osnivanja narasla je na 55 zaposlenika. Tajna uspjeha je u prepoznavanju potencijala svakog od njih, izgradnji dugoročnih odnosa, inovaciji i visokoj razini odgovornosti.

Vodič

Digitalni HR alati: Rastuće globalno tržište osvajaju i hrvatski Jenz, Mealpass, Moontop, Improv3, Appraisly…

Digitalni alati olakšavaju posao HR-ovcima koji u suvremenim organizacijama zaposlenike trebaju privući, izmjeriti i održavati njihovo zadovoljstvo, pohvaliti i usmjeriti te nagraditi.

Startupi i poslovanje

Reorganizirali su ured po aktivnostima zaposlenika i uštedjeli stotine tisuće eura

Novi načini rada utjecali su na to kako koristimo postojeće uredske prostore, a sad je vrijeme da mi utječemo na prostor kako bismo ga prilagodili našim novim navikama i aktivnostima. Vođena tom idejom, IT tvrtka Amplexor iskoristila je priliku napraviti reorganizaciju ureda. Donosimo detaljan uvid kako su ga "iskrojili" po aktivnostima svih timova.

Startupi i poslovanje

“Bez open-sourcea digitalno društvo ne bi moglo funkcionirati, startupi nastajati, developeri razvijati…”

Ususret konferenciji "Dani otvorenih računarskih sustava" razgovaramo s organizatorima, ali i predavačima - dvojicom stručnjaka iz Italije i Nizozemske. Uz njih saznajemo više o tome koliko je otvoreni kod utkan u strukturu današnjih IT rješenja, kako je pomagao nekada te kako pomaže danas mnogim tvrtkama, institucijama i pojedincima.