Moj Vip: Kako je tekao proces dizajniranja mobilne aplikacije

Što sve obuhvaća dizajn mobilne aplikacije – od istraživanja tržišta do vizualnog oblikovanja

“Kada nam dođu studenti na Dan otvorenih vrata u Infinum, uvijek im predstavimo naš proces kao proces planiranja, projektiranja i gradnje nekog stambenog prostora, budući da su i aplikacije svojevrsni digitalni prostori koje koristimo u svakodnevnom životu”.

Tako Marina Jukić, voditeljica dizajn tima u Infinumu, opisuje dizajniranje mobilne aplikacije. To je proces koji uključuje puno istraživanja i suradnje među strukama, što ju je i privuklo da vještine naučene na studiju dizajna isproba u developerskoj agenciji:

Zanimalo me kako je to raditi neki složeni digitalni projekt od nule, kako imati dobru komunikaciju s programerima i kako izvesti zajedno s cijelim timom neki projekt do kraja. I dalje na svakom projektu naučim nešto novo o tome.

Ispričati kako to izgleda u praksi, koje su faze u dizajnu aplikacije te što se u njima događa nije lak posao, ističe Marina – svake godine ukratko pokušavaju objasniti proces studentima na Infinumovoj dizajn akademiji, a samo to traje oko 8 tjedana – no ipak se potrudila sažeti proces u intervjuu koji možete pročitati u 8 minuta.

Upoznavanje tržišta, korisnika i klijenta

Kao i u svakom drugom području dizajna, sve kreće od grubog koncepta koji se kroz istraživanje i testiranja polako gradi u konkretan proizvod. Kada se dizajn radi od nule, najprije se prikupljaju sve informacije o korisnicima, konkurenciji, tržištu kojim se klijent bavi, objašnjava Marina.

Na konkretnom primjeru redizajna aplikacije Moj Vip, koji je upravo u tijeku, informacija je već i prije začetka projekta bilo pregršt – kako je Infinum radio na prvoj verziji aplikacije koja je izašla 2012., sami su pristupili Vipnetu s konceptom novih funkcionalnosti i poboljšanja za Moj Vip 2.0. Koncept redizajna se temeljio na komentarima korisnika koje su godinama skupljali putem različitih kanala, a u tom trenu se dosta preklopio s Vipnetovom vizijom razvoja korisničkog iskustva, prepričava Marina.

U ovom dijelu procesa, iznimno je bitno upoznati se sa samim klijentom, što u Infinumu obično rade kroz niz radionica na kojima se definiraju smjernice za projekt. Nisu ih preskočili ni ovaj put, iako su im i klijent i aplikacija bili dobro poznati:

Imali smo više radionica od samog početka projekta. Jedna od njih bila je i radionica definiranja korisničkih putovanja u Vipnetu na kojoj smo zajedno s predstavnicima različitih odjela definirali potrebe i ponašanja korisnika vezana za podršku, plaćanje računa, nadogradnju paketa, fiksne usluge i sl. Bilo mi je jako teško na početku, kao vanjskom suradniku, shvatiti sve što se nalazi u Vipnet sustavu, od naziva i odnosa usluga, svih vrsta korisnika do korporativnog žargona među zaposlenicima. Ovakve radionice su mi zato pomogle da brže upoznam i klijenta i cijeli sustav koji čini telekom.

Izrada i testiranje koncepta

O informacijama prikupljenima u fazi istraživanja ovisi daljnji tijek projekta, objašnjava Marina. Na temelju njih formiraju se “tipovi” korisnika:

Informacije o tržištu i ponašanju korisnika pretvaramo u tipične predstavnike korisničkih skupina (persone) i definiramo njihova glavna korisnička putovanja. Korisnička putovanja nam određuju glavni smjer za razvoj informacijske arhitekture aplikacije, a funkcionalnosti za budući proizvod prioritiziramo tako da odgovaraju najprije korisniku, ali i klijentu.

Područja koja su zahtijevala najviše pažnje u izradi nove verzije aplikacije Moj Vip bili su korisnička podrška, odnos korisnika i njegove trenutne potrošnje, odnosno računa, te bolja ponuda usluga prema samom korisniku.

Jedan od ciljeva bio je i olakšati korisnicima osnovne radnje u novoj aplikaciji – omogućiti prijave u aplikaciju pomoću otiska prsta, plaćanje računa putem aplikacije i slične funkcionalnosti, a novi koncept morao je udovoljiti svim tim zahtjevima – i svidjeti se krajnjim korisnicima.

Sam koncept aplikacije Moj Vip testiran je na korisnicima različitih dobnih skupina, u rasponu od 18 do 50 godina, a ispitivali su njihove želje, razmišljanja, navike vezane uz praćenje potrošnje i plaćanja računa. Već se tada kroz intervjue jasno iskristaliziralo što korisnicima najviše smeta kod trenutne aplikacije, koliko vjeruju svom telekomunikacijskom operateru, koje ponuđene funkcionalnosti smatraju potrebnima, ističe Marina.

Korisnici su u sklopu testiranja mogli “složiti” svoju aplikaciju od nekih ponuđenih komponenti, iz čega se moglo jasno vidjeti kako mlađi korisnici žele više prikaza akcija i novih ponuda, dok odrasli prioritiziraju kontrolu troškova i pogodnosti za dugogodišnje korisnike:

Također smo mogli iščitati razlike korisnika po vrsti usluga i interesima pa smo zaključili da bi trebali ići u smjeru personalizacije vezane uz prikaz aktivnih usluga i ponudu novih opcija, tako da svaki korisnik ima aplikaciju koja je definirana baš za njega.

Definiranje informacijske strukture i wireframing

Na temelju toga se definira informacijska arhitektura kroz mapu sustava, detaljan popis atributa funkcionalnosti i izradu dijagrama tijeka s popisom svih ekrana u budućoj aplikaciji. Tek tada dolazi većini poznata wireframe faza, odnosno faza u kojoj definiramo komponente i predviđamo interakcije kroz ekrane u aplikaciji, objašnjava Marina.

Wireframeovi su grube skice ekrana na kojima se definiraju osnovni elementi te kako će teći korištenje aplikacije, zaslon po zaslon:

Te skice se idealne za provjeravanje cijelog tijeka aplikacije i opažanje nekih očitih greški u dizajnu, pa tada najčešće testiramo prototip korisnicima. Testiranje također radimo kada krenemo s vizualnim oblikovanjem aplikacije, te pratimo koji smjer najviše odgovara i klijentima i korisnicima.

Za vrijeme skiciranja ekrana za Moj Vip, najveći izazov timu bio je dizajnirati komponente koje odgovaraju većini korisnika i koje pokrivaju sve vrste rubnih slučajeva. Samo za stanje početnog ekrana koji nudi pregled stanja usluga, Marina i njen tim su zajedno s Digital Customer Experience odjelom Vipneta definirali su 20 različitih verzija kako bi pokrili sve vrste kombinacije usluga te različite vrste konteksta u kojima se komponente mogu pojavljivati:

Prilikom testiranja prototipa s korisnicima, shvatili smo koliko su zapravo usredotočeni na točan prikaz iznosa kroz aplikaciju, koliko ih je važno informirati o prikazanim iznosima i pojasniti na što se koja stavka odnosi, tako da smo u iteracijama nakon testiranja skrenuli više pažnje na jasnoću informacija i prikaza potrošnje, stanja na računu, stavki na računima i sl. Zaključili smo da je važno korisnicima pružiti oblike podrške kroz cijelu aplikaciju, ne samo putem kontakta s korisničkom podrškom.

Aplikacija dobiva novo ruho

Kada je sve ostalo definirano, vrijeme je i da sučelje aplikacije dobije svoj konačni izgled – ovo je dio procesa na koji se najčešće pomisli kada se spomene “dizajn” aplikacije.

Vizualno oblikovanje aplikacije najčešće se započinje dizajnom vizualnog identiteta, odnosno, primjenom zadanih elemenata određenog brenda u nekoliko verzija koje onda se onda opet testiraju na korisnicima prije nego se definira cijelo sučelje, objašnjava Marina.

Lako je uvidjeti lajtmotiv ovdje – testiranje s korisnicima je prisutno u gotovo svakom koraku dizajna, jer bez toga se teško može govoriti o customer-centric pristupu:

Svaki proizvod namijenjen učestalom korištenju ili konzumiranju bi trebao biti human-centered, odnosno proizvod koji ispunjava potrebu krajnjeg korisnika. Za mene je to pristup koji razlikuje dobar dizajn od lošeg.

Nakon što se definiraju vizualni standardi, radi se i na stilu animacija i tranzicija u aplikaciji. Iako se možda čini da je u ovoj fazi teži dio posla već gotov, ni definiranje vizualnih identiteta nije bez svojih izazova:

Dok smo radili verzije i testiranja vizualnog oblikovanja same aplikacije, bilo nam je najteže pogoditi vizualni stil koji će odgovarati mlađoj dobnoj skupini, ali i starijim korisnicima koji su skloniji nekim standardnijim i ozbiljnijim rješenjima, većoj tipografiji i sl. Najveći izazovi za vrijeme vizualnog oblikovanja aplikacije bili su vezani za sinkronizaciju dizajna komponenti s generičkim komponentama koje su programeri razvili kako bi sustav iza aplikacije mogao što fleksibilnije funkcionirati.

Veliki projekti poput ovog, na kojima radi mnogo ljudi posebno su zanimljivi, ali zahtijevaju posebnu pažnju:

Kada puno ljudi radi na projektu, teško je održavati 100% konzistentnost što se tiče implementacije dizajna. Baš zbog toga na ovom projektu dizajneri, programeri i klijenti blisko surađuju, dok god proizvod službeno ne izađe. Takva komunikacija i odnos zahtijeva dosta dogovaranja i kompromisa, ali uglavnom se trudimo da odluke nikad ne naruše postojeći dizajn već gledamo kako ga možemo unaprijediti.

Iz ruku dizajnera u ruke developera

Dizajn za mobilne platforme je također specifičan po tome što treba paziti da elementi koji se primjenjuju u aplikaciji u određenim situacijama poštuju pravila platforme, kako bi aplikacija bila intuitivna, napominje Marina. Ona se brinula za Android verziju, dok je njen kolega Renato Mandić održavao i nadgledao dizajn za iOS platformu.

Na kraju balade, treba ipak imati na umu da nije sve tako linearno kao što je ovdje opisano, napominje Marina:

Naš proces dizajniranja proizvoda je skup nekih manjih metoda, i razlikuje se od projekta do projekta. U većini slučajeva nema potrebe da iskoristimo baš sve metode. Proces je također jako iterativan i u stvarnosti nikad ne ide ovako linearno kao što je opisano. Trudimo se kroz sve faze držati klijente uključene što je više moguće i to nam pomaže u održavanju redovite komunikacije i izbjegavanju nepotrebnih nesporazuma oko projekta.

Rezultat ćemo vidjeti kada nova verzija aplikacije Moj Vip, koja se upravo testira, ugleda svjetlo dana.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Tehnologija

Kako sam od osobe koja regrutira programere sama postala programerka?

Prije otprilike godinu dana intenzivno sam guglala “kako postati (samouki) developer”. Danas sam u situaciji da sama pišem o tome. Iako je svačije iskustvo drugačije, nadam se da će ono što sam putem naučila biti korisno i inspirativno svima koji koketiraju s programiranjem i razmišljaju o karijeri u IT-u.

Tehnologija

Domaći ININ uz AI i OCR “opametio” održavanje cesta i očitavanje brojila u Slavonskom Brodu

Koristimo AI za filtere na Instagramu i razgovaramo s robotima svaki dan. Zašto onda ne bismo koristili umjetnu inteligenciju za bilježenje rupa na cesti? Tvrtka ININ mogla bi imati pravo rješenje.

Intervju

Good Game Nikole Stolnika osigurao 2,2 milijuna kuna, među investitorima Sacha Dragić, Ivan Klarić i Bruno Kovačić

Esport organizacija Good Game nedavno je osigurala svoju prvu veliku investiciju od 300 tisuća eura, na krilima grupe investitora koja uključuje Ivana Klarića, Brunu Kovačića i Sachu Dragića.

Što ste propustili

Kolumna

Portfolio s Dribbblea je kao loše driblanje u utakmici za posao product dizajnera

Dribbble je platforma i zajednica na kojem se dizajneri mogu razvijati, dijeliti radove i zapošljavati. Product design je proces razrade, formiranja i iteriranja proizvoda koji rješavaju korisničke probleme ili adresiraju specifične tržišne potrebe. E sad, na papiru nema razloga da ove dvije stvari budu u sukobu - zašto mi se onda digne kosa na glavi kad u prijavi za product dizajnera dobijem portfolio pun Dribbble radova?

Tehnologija

Domaći ININ uz AI i OCR “opametio” održavanje cesta i očitavanje brojila u Slavonskom Brodu

Koristimo AI za filtere na Instagramu i razgovaramo s robotima svaki dan. Zašto onda ne bismo koristili umjetnu inteligenciju za bilježenje rupa na cesti? Tvrtka ININ mogla bi imati pravo rješenje.

Startupi i poslovanje

Kobe Bryant: košarkaš, Oskarovac, investitor – ulagao je u tvrtke poput Alibabe i Epic Gamesa

Jučer je u 41. godini preminuo Kobe Bryant, jedan od najvećih košarkaša svih vremena koji je svojim uspjesima na terenu i izvan njega zauvijek obilježio ovaj sport.

Društvene mreže

Bartol Šimunić: Da će društvene mreže biti okosnica kampanje Zorana Milanovića odlučilo se još u svibnju

Bio je među prvim community managerima Vlade kad je 2011. došla na društvene mreže, a sada je jedna od ključnih osoba koja je stajala digitalne kampanje novog predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića.

Internet marketing

Podcast o specifičnostima podcasta u Hrvatskoj kao sadržajnom, ali i oglašivačkom formatu

Podcasti, iako postoje već godinama, očito su format koji će obilježiti digitalno tržište u Hrvatskoj u 2020. tako da je red pozabaviti se njihovim specifičnostima - u obliku podcasta!

Tehnologija

Hrvatska pošta u zraku: Dostava dronom u Hrvatskoj sve nam je bliža

Nakon eksperimentiranja s kriptovalutama, Hrvatska pošta poletjela je i u istraživanje bespilotnih letjelica koje bi mogle dostavljati pakete u udaljenim dijelovima Hrvatske.