Svi će Hrvati u digitalnoj ekonomiji imati "direktorske" plaće

Svi će Hrvati u digitalnoj ekonomiji imati “direktorske” plaće

Nisu direktori samo šefovi Agrokora ili tvrtki od 100 ili više ljudi. Direktori su vaš frizer, vlasnica vašeg omiljenog restorana, a u digitalnoj ekonomiji - gotovo sigurno - vi i vaša djeca!

Vijest o prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o doprinosima kojim bi se tvrtke natjeralo da povećaju plaće svojih direktora s minimalne direktorske bruto plaće od 5213 kuna na 8822 kune, čime bi se ukupni troškovi na plaću osobe koja se zaposli u vlastitoj tvrtki povećale na preko 10 tisuća kuna, odjeknula je u hrvatskoj poduzetničkoj, ali i široj javnosti.

Već danas izmjena Zakona o doprinosima može stvoriti teret malim i mikropoduzetnicima: frizerskim salonima, auto mehaničarima, kafićima, restoranima… Kako je u jednoj Facebook objavi suvlasnik i jedan od direktora digitalne agencije Infinum, Nikola Kapraljević istaknuo:

Na stranu sto gospođa vjerojatno odmah treba zatvoriti firmu i raditi to sve preko pausalnog obrta ako ikako moze ona je…

Geplaatst door Nikola Kapraljevic Nixa op Woensdag 22 augustus 2018

Nažalost, mnogi i dalje ne shvaćaju da će u digitalnoj ekonomiji, u kojoj smo već počeli živjeti, pitanje direktorske plaće odnositi vjerojatno i na njih, a gotovo sigurno na njihovu djecu i unuke.

Bahati klinci koji žele biti direktori – morat će biti direktori

Ne mislim na klince koji izađu s fakulteta i onda već na prvom razgovoru za posao na pitanje o tome gdje se vide spominju menadžerska i direktorska mjesta, iako nemaju ni dana praktičnog iskustva.

Pojam “direktora” većini Hrvata označava osobu koja je na čelu tvrtke od 100 ili više zaposlenika. Može se raditi o ovdašnjoj tvrtki poput posrnulog Agrokora ili pak domaćoj podružnici nekog stranog brenda. Te tvrtke zaista nemaju problema s isplatom većih plaća svojim ključnim zaposlenicima pa ih prijedlog veće minimalne direktorske plaće neće previše dirnuti.

Ne, klinci koji će u budućnosti postajati “direktori” to će raditi, ne kroz promaknuća u većim tvrtkama, već sve više kroz vlastite poduzetničke inicijative, ali i slobodnjački, nezavisan rad. U digitalnoj i kreativnoj industriji posebice je praksa otvaranja vlastite tvrtke više kao pravne forme svog rada, nego tvrtke kakvu inače zamišljamo. Unatoč tome, ta osoba će formalno u većini slučajeva biti direktor svoje tvrtke.

Gig ekonomija stvara poduzetnike-iz-potrebe

Ovo poduzetništvo-iz-potrebe nije ograničeno samo na tehnološke specijaliste ili, primjerice, kreativce. Digitalna ekonomija nije samo omogućila digitalizaciju zanimanja koja su po svojoj prirodi sklona freelancingu, poput novinarstva, već i digitalizirala i poslove za koje to ne biste očekivali.

Tzv. gig ekonomija opisuje rad na jednokratnim poslovima, odnosno gigova, bilo da ste dizajner, taksist ili kurir kroz platforme poput Ubera za prijevoz ili Beepinga za čišćenje. Ove digitalne platforme stvaraju učinkovita tržišta rada koja povezuju klijente i radnike, a Intiuitovo istraživanje iz 2015. predviđa da će do 2020. preko 40 posto američkih radnika raditi kao nezavisni profesionalci.

Kao prednost ovog načina rada se navodi, primjerice, fleksibilnost radnog vremena i odabira poslova, a kao nedostatak pravni status stalnog zaposlenja.

U Hrvatskoj je jasan primjer, koji je podijelio kolega Bojan Bajgorić Šantić, vozača Ubera koji od ove godine legalno rade putem te platforme na hrvatskom tržištu. No, nakon što su morali otvoriti j.d.o.o., najava povećanja minimalne direktorske plaće izravno utječe na sve ove vozače-direktore. Zli bi jezici komentirali da je ovo pokušaj da se, kao što se slično događa u Srbiji, oteža rad bilo kome tko ne radi na tradicionalan, zastarjeli i korisnicima u praksi lošiji način rada.

Unatoč nedostacima rada u gig ekonomiji, zakon ne smije diskriminirati osobe koje u njoj formalno rade kao “direktori”, onemogućavajući im tako mogućnost izbora.

Hrvat, direktor… zlatna koka za državnu blagajnu?

Očito je ministar financija Zdravko Marić prije većine shvatio koliko će biti više mikropoduzetnika u digitalnoj ekonomiji (valjda je vidio rezultate kampanje Ministarstva rada i Zavoda za zapošljavanje Zaposli se u Hrvatskoj), ali je sa svojim Ministarstvom na krivi način odlučio iskoristiti tu buduću zlatnu koku.

Umjesto da ih potiču manjim davanjima (koliko puta to moramo ponoviti?) kako bi u budućnosti mogli narasti i proporcionalno zapošljavati više ljudi, plaćati više doprinosa itd., prijedlogom povećanja direktorskih plaća ne bi napravila ništa drugo nego uništila ne samo sadašnje, već cijelu generaciju budućih poduzetnika, budućih “direktora”. Čak i onima koji rade “za sebe”, primjerice putem Ubera ili sličnih platformi, prijedlog povećanja osnovice samo bi im onemogućio pošten rad. Potencijal je velik s obzirom na to da je McKinseyjevo istraživanje o nezavisnom radu pokazalo kako je tek 15 posto nezavisnih profesionalaca probalo raditi putem spomenutih digitalnih platformi.

McKinseyjevo istraživanje na 8000 građana SAD-a i EU (2016.)

Iako izgleda da će zbog reakcije poduzetničke zajednice prijedlog zakona ići na doradu ili potpuno napustiti, neovisno o tome hrvatska javnost mora shvatiti da neće samo direktori kakvih se oni sjećaju ubuduće ovisiti o bilo kakvom nametu na hrvatske poduzetnike.

Dapače, direktorska neće biti pozicija s velikom plaćom do koje se dolazi dvadesetogodišnjim radom u istoj tvrtki, već formalna pozicija za one koji žele raditi u digitalnoj ekonomiji.

Tko bi rekao, oni bahati klinci koji žele postati direktori uskoro će to postati i ranije nego što su očekivali.

Komentari

  1. Ante

    Ante

    23. 08. 2018. u 11:03 am Odgovori

    Potezi naših političara upućuju da je nekome u interesu da uništi male firme, sadašnje i buduće. Tako će tržište držati samo firme koje su u dogovoru s političarima, koje financiraju njihove kampanje, kojima se namješta poslove, a političari ubiru proviziju od tog namještanja. Zašto bi oni dopustili da im neki novi igrači, neki mladi lavovi upadaju na tržište i otimaju dio tržišnog kolača. Treba te mlade lavove zadaviti sve redom, da ne smetaju starim prdonjama koji ovu državu drže u svojim kandžama.

  2. Darko

    Darko

    24. 08. 2018. u 9:08 am Odgovori

    Ljudi će masovno otvarati tvrtke vani i plaćati još manje nego sada, nema druge. Dakle država je totalno promašila. Na to imaju pravo kao članovi EU

  3. Ante

    Ante

    31. 08. 2018. u 8:21 am Odgovori

    Darko, nije država (čitaj političari) promašila. Političari su postiglo točno ono što su htjeli. Ima više i manje sposobnih političara, ali nemoguće je da oni mogu biti baš toliko nesposobni. Ovo očito netko radi namjerno zbog gore navedenih razloga. Oni čiste tržište za svoje podobnike i to im odlično uspijeva. I onda ljudi glasaju stalno za iste velike stranke i njihove satelite. Drugi dio ljudi ne izlazi na izbore. Zato nam i je ovako u državi jer imamo glup narod koji uporno bira one koji nas šišaju poput ovaca (ili ne izlaze na izbore pa se prešutno slažu s ovim stanjem). Kakav narod, takva vlast.

    Ne sugeriram az koga će ljudi glasati. Ali ako ljudi masovno glasaju za Živi Zid, HSP 1861, Novu ljevicu, Radničku frontu… za bilo koga tko nema veze s onima koji se izmjenjuju na vlasti zadnjih 25 godina – za bilo koga novog tko nije do sada ukenjao stvar. Ali ne. Pametni Hrvati glasaju i dalje za dvije velike stranke unatoč rezultatima, unatoč tome što su nas prestigle države koje nam nekad nisu bile ni do koljena, unatoč tome što tonemo sve dublje.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Tehnologija

Kako otvoriti webshop? Važan korak je odabir platforme – što nudi WooCommerce?

Došla je pandemija i odjednom vam je pokretanje web trgovine postalo glavni prioritet? Važna odluka koja vas čeka je odabir platforme na temelju koje ćete napraviti svoje eCommerce carstvo. U moru alata čudnih imena, jedan iskače više od drugih - WooCommerce.

Intervju

Dostava piva nije vožnja po gradu uz GoogleMaps, znaju to Medvedgrad i OptimoRoute

Nakon osigurane investicije od gotovo sedam milijuna dolara, OptimoRoute planira širenje ureda u Zagrebu kako bi malim tvrtkama približili logističko planiranje slično onome koje imaju velike tvrtke.

Intervju

Tko posreduje između vašeg mobitela i banke kada plaćate Apple Payem?

Dok prislanjate mobitel na POS terminal vjerojatno ne razmišljate o tome koliko se procesa odvija u pozadini kako bi vaš novac kroz mobitel otišao s računa, zar ne?

Što ste propustili

Digitalni marketing

Što Facebook Shop donosi za brendove i eCommerce, analizirali smo uz stručnjake i poduzetnice

Iako su hrvatski trgovci već otvorili svoje fizičke trgovine, u SAD-u se tek počinju osjećati ozbiljne posljedice zatvaranja, a odgovor Marka Zuckerberga bio je Facebook Shop, moćniji eCommerce sustav koji bi mogao donijeti zanimljive promjene za sve - koliko korisne, otkrivamo.

Intervju

Digitalci koji su se preporodili na selu: Priroda ne znači da se trebate odreći tehnologije!

Pandemija novog koronavirusa naučila nas je kako je nekada potrebno jednostavno ostati doma, ali gotovo je uvijek bolje ostati u prirodi nego zatvoren u stanu.

Startupi i poslovanje

Venture Building model: Kako VB organizacije razvijaju startupe?

Kako smo već pokazali, venture building model razvoja startupa ima priliku zasjati u kriznim vremenima bez obzira da li su osnivači VB organizacije poduzetnici veterani ili korporacija. U drugom nastavku ulazim u detalje o tome kako VB testira poslovnu priliku, kako formira, savjetuje i vodi tim do toga kako osigurava dodatan kapital.

Startupi i poslovanje

Digitalni doručak #3: Uz Wolt, KEKSPay i Infobip otkrivamo kako i u krizi dobro korisničko iskustvo može privući nove korisnike

Skuhajte kavu i ugodno se smjestite jer stiže nam treće izdanje Digitalnog doručka posvećenog korisničkom iskustvu. Uz domaće i strane stručnjake razgovaramo kako ispolirati CX u kriznim vremenima.

Kolumna

Dobar ‘online’ shop može raditi i preko ‘chata’ ako napravite proces ugodnim

Već u prvom tjednu korontene primili smo puno pitanja kako (najbrže i najlakše) lansirati web shop.

Izrada web stranica

Današnja tema je tema.com (i korporacija koja je izgubila 128.938 $ jer nije produžila domenu)

Opet se dogodilo. Korporacija Parker Hannifin kupila je 2007. godine tvrtku TEMA, ali je u međuvremenu zaboravila na njenu domenu. Domena je istekla, a tema.com je na licitaciji prodana čak za 128.938 dolara.