Svi će Hrvati u digitalnoj ekonomiji imati "direktorske" plaće

Svi će Hrvati u digitalnoj ekonomiji imati “direktorske” plaće

Nisu direktori samo šefovi Agrokora ili tvrtki od 100 ili više ljudi. Direktori su vaš frizer, vlasnica vašeg omiljenog restorana, a u digitalnoj ekonomiji - gotovo sigurno - vi i vaša djeca!

Vijest o prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o doprinosima kojim bi se tvrtke natjeralo da povećaju plaće svojih direktora s minimalne direktorske bruto plaće od 5213 kuna na 8822 kune, čime bi se ukupni troškovi na plaću osobe koja se zaposli u vlastitoj tvrtki povećale na preko 10 tisuća kuna, odjeknula je u hrvatskoj poduzetničkoj, ali i široj javnosti.

Već danas izmjena Zakona o doprinosima može stvoriti teret malim i mikropoduzetnicima: frizerskim salonima, auto mehaničarima, kafićima, restoranima… Kako je u jednoj Facebook objavi suvlasnik i jedan od direktora digitalne agencije Infinum, Nikola Kapraljević istaknuo:

Na stranu sto gospođa vjerojatno odmah treba zatvoriti firmu i raditi to sve preko pausalnog obrta ako ikako moze ona je…

Geplaatst door Nikola Kapraljevic Nixa op Woensdag 22 augustus 2018

Nažalost, mnogi i dalje ne shvaćaju da će u digitalnoj ekonomiji, u kojoj smo već počeli živjeti, pitanje direktorske plaće odnositi vjerojatno i na njih, a gotovo sigurno na njihovu djecu i unuke.

Bahati klinci koji žele biti direktori – morat će biti direktori

Ne mislim na klince koji izađu s fakulteta i onda već na prvom razgovoru za posao na pitanje o tome gdje se vide spominju menadžerska i direktorska mjesta, iako nemaju ni dana praktičnog iskustva.

Pojam “direktora” većini Hrvata označava osobu koja je na čelu tvrtke od 100 ili više zaposlenika. Može se raditi o ovdašnjoj tvrtki poput posrnulog Agrokora ili pak domaćoj podružnici nekog stranog brenda. Te tvrtke zaista nemaju problema s isplatom većih plaća svojim ključnim zaposlenicima pa ih prijedlog veće minimalne direktorske plaće neće previše dirnuti.

Ne, klinci koji će u budućnosti postajati “direktori” to će raditi, ne kroz promaknuća u većim tvrtkama, već sve više kroz vlastite poduzetničke inicijative, ali i slobodnjački, nezavisan rad. U digitalnoj i kreativnoj industriji posebice je praksa otvaranja vlastite tvrtke više kao pravne forme svog rada, nego tvrtke kakvu inače zamišljamo. Unatoč tome, ta osoba će formalno u većini slučajeva biti direktor svoje tvrtke.

Gig ekonomija stvara poduzetnike-iz-potrebe

Ovo poduzetništvo-iz-potrebe nije ograničeno samo na tehnološke specijaliste ili, primjerice, kreativce. Digitalna ekonomija nije samo omogućila digitalizaciju zanimanja koja su po svojoj prirodi sklona freelancingu, poput novinarstva, već i digitalizirala i poslove za koje to ne biste očekivali.

Tzv. gig ekonomija opisuje rad na jednokratnim poslovima, odnosno gigova, bilo da ste dizajner, taksist ili kurir kroz platforme poput Ubera za prijevoz ili Beepinga za čišćenje. Ove digitalne platforme stvaraju učinkovita tržišta rada koja povezuju klijente i radnike, a Intiuitovo istraživanje iz 2015. predviđa da će do 2020. preko 40 posto američkih radnika raditi kao nezavisni profesionalci.

Kao prednost ovog načina rada se navodi, primjerice, fleksibilnost radnog vremena i odabira poslova, a kao nedostatak pravni status stalnog zaposlenja.

U Hrvatskoj je jasan primjer, koji je podijelio kolega Bojan Bajgorić Šantić, vozača Ubera koji od ove godine legalno rade putem te platforme na hrvatskom tržištu. No, nakon što su morali otvoriti j.d.o.o., najava povećanja minimalne direktorske plaće izravno utječe na sve ove vozače-direktore. Zli bi jezici komentirali da je ovo pokušaj da se, kao što se slično događa u Srbiji, oteža rad bilo kome tko ne radi na tradicionalan, zastarjeli i korisnicima u praksi lošiji način rada.

Unatoč nedostacima rada u gig ekonomiji, zakon ne smije diskriminirati osobe koje u njoj formalno rade kao “direktori”, onemogućavajući im tako mogućnost izbora.

Hrvat, direktor… zlatna koka za državnu blagajnu?

Očito je ministar financija Zdravko Marić prije većine shvatio koliko će biti više mikropoduzetnika u digitalnoj ekonomiji (valjda je vidio rezultate kampanje Ministarstva rada i Zavoda za zapošljavanje Zaposli se u Hrvatskoj), ali je sa svojim Ministarstvom na krivi način odlučio iskoristiti tu buduću zlatnu koku.

Umjesto da ih potiču manjim davanjima (koliko puta to moramo ponoviti?) kako bi u budućnosti mogli narasti i proporcionalno zapošljavati više ljudi, plaćati više doprinosa itd., prijedlogom povećanja direktorskih plaća ne bi napravila ništa drugo nego uništila ne samo sadašnje, već cijelu generaciju budućih poduzetnika, budućih “direktora”. Čak i onima koji rade “za sebe”, primjerice putem Ubera ili sličnih platformi, prijedlog povećanja osnovice samo bi im onemogućio pošten rad. Potencijal je velik s obzirom na to da je McKinseyjevo istraživanje o nezavisnom radu pokazalo kako je tek 15 posto nezavisnih profesionalaca probalo raditi putem spomenutih digitalnih platformi.

McKinseyjevo istraživanje na 8000 građana SAD-a i EU (2016.)

Iako izgleda da će zbog reakcije poduzetničke zajednice prijedlog zakona ići na doradu ili potpuno napustiti, neovisno o tome hrvatska javnost mora shvatiti da neće samo direktori kakvih se oni sjećaju ubuduće ovisiti o bilo kakvom nametu na hrvatske poduzetnike.

Dapače, direktorska neće biti pozicija s velikom plaćom do koje se dolazi dvadesetogodišnjim radom u istoj tvrtki, već formalna pozicija za one koji žele raditi u digitalnoj ekonomiji.

Tko bi rekao, oni bahati klinci koji žele postati direktori uskoro će to postati i ranije nego što su očekivali.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Ante

    Ante

    23. 08. 2018. u 11:03 am Odgovori

    Potezi naših političara upućuju da je nekome u interesu da uništi male firme, sadašnje i buduće. Tako će tržište držati samo firme koje su u dogovoru s političarima, koje financiraju njihove kampanje, kojima se namješta poslove, a političari ubiru proviziju od tog namještanja. Zašto bi oni dopustili da im neki novi igrači, neki mladi lavovi upadaju na tržište i otimaju dio tržišnog kolača. Treba te mlade lavove zadaviti sve redom, da ne smetaju starim prdonjama koji ovu državu drže u svojim kandžama.

  2. Darko

    Darko

    24. 08. 2018. u 9:08 am Odgovori

    Ljudi će masovno otvarati tvrtke vani i plaćati još manje nego sada, nema druge. Dakle država je totalno promašila. Na to imaju pravo kao članovi EU

  3. Ante

    Ante

    31. 08. 2018. u 8:21 am Odgovori

    Darko, nije država (čitaj političari) promašila. Političari su postiglo točno ono što su htjeli. Ima više i manje sposobnih političara, ali nemoguće je da oni mogu biti baš toliko nesposobni. Ovo očito netko radi namjerno zbog gore navedenih razloga. Oni čiste tržište za svoje podobnike i to im odlično uspijeva. I onda ljudi glasaju stalno za iste velike stranke i njihove satelite. Drugi dio ljudi ne izlazi na izbore. Zato nam i je ovako u državi jer imamo glup narod koji uporno bira one koji nas šišaju poput ovaca (ili ne izlaze na izbore pa se prešutno slažu s ovim stanjem). Kakav narod, takva vlast.

    Ne sugeriram az koga će ljudi glasati. Ali ako ljudi masovno glasaju za Živi Zid, HSP 1861, Novu ljevicu, Radničku frontu… za bilo koga tko nema veze s onima koji se izmjenjuju na vlasti zadnjih 25 godina – za bilo koga novog tko nije do sada ukenjao stvar. Ali ne. Pametni Hrvati glasaju i dalje za dvije velike stranke unatoč rezultatima, unatoč tome što su nas prestigle države koje nam nekad nisu bile ni do koljena, unatoč tome što tonemo sve dublje.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Digitalni marketing

Od Yahooa do ChatGPT-ja: Strategije uspjeha na tražilicama koje vrijede i danas

Neke strategije za pozicioniranje na internetskim tražilicama još funkcioniraju i nakon 10 godina. U ovom povratku u prošlost, prisjećamo se raznih praksi, što se od njih zadržalo, a što ne - te što je novo ušlo u igru...

Intervju

Tomislav Tipurić uoči ATD-a: Moramo poraditi na promjeni definicije junior developera

Uoči 18. konferencije Advanced Technology Days porazgovarali smo s osobom zaduženom za program, Tomislavom Tipurićem, o svemu što ne smijete propustiti na samom događaju, a i u svijetu tehnologije posljednjih godina i dana. Naravno, AI je neizostavna tema.

Netokracija Podcast

Ovo je email strategija kojom je Burazin privukao investitore poput direktora Stack Overflowa

U novoj epizodi ulazimo u detalje o: (vjerojatno) najvećoj pre-seed rundi u hrvatski startup; tome kako SAD namjerava kontrolirati AI sustave koji bi mogli napraviti atomsku bombu te zašto osnivača Netokracije Ivana Brezaka Brkana izbacuju iz zagrebačkih kavana?

Što ste propustili

Digitalni marketing

Od Yahooa do ChatGPT-ja: Strategije uspjeha na tražilicama koje vrijede i danas

Neke strategije za pozicioniranje na internetskim tražilicama još funkcioniraju i nakon 10 godina. U ovom povratku u prošlost, prisjećamo se raznih praksi, što se od njih zadržalo, a što ne - te što je novo ušlo u igru...

Tehnologija

Najveća hrvatska luka u Pločama postat će pametna, uz sufinanciranje iz EU od skoro milijun eura

Luka Ploče postat će prva hrvatska pametna luka. Ujedno je ovo jedini projekt iz Hrvatske koji je Europska Komisija odobrila u sklopu fonda 5GSC - od ukupno 14 odobrenih u cijeloj Uniji.

Tvrtke i poslovanje

Bajke u digitalnom svijetu: Pinokio djeci priča o lažnom predstavljanju, a tri praščića o slabim lozinkama

Stotine ljudi podržale su humanitarnu akciju tvrtke Combis i Centra za nestalu i zlostavljanu djecu.

Društvene mreže

Upoznajte Retriever, platformu FER-ovog TakeLaba koja rudari po 30 domaćih web portala

Retriever zagrebačkog TakeLaba može analizirati milijune članaka objavljenih na hrvatskome u posljednjih 20 godina, a sprema se i na iskorak u regiju. 

Tvrtke i poslovanje

Od 1. siječnja država nadzire Wolt, Bolt, Glovo… – što to znači?

Teško je regulirati segment tržišta o kojem nemate konkretnih saznanja, srećom, za tzv. GIG ekonomiju to će se uskoro promijeniti. Više saznajemo u razgovoru s ravnateljom Uprave za rad i zaštitu na radu u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne skrbi.

Tvrtke i poslovanje

“Infrastruktura kao kod” izazov je s kojim se isplati uhvatiti u koštac, pogotovo za ogromne okoline

Što je sustav veći, to IaC (Infrastructure-as-Code) donosi više prednosti. Kako to izgleda u praksi?