Svi će Hrvati u digitalnoj ekonomiji imati “direktorske” plaće

Nisu direktori samo šefovi Agrokora ili tvrtki od 100 ili više ljudi. Direktori su vaš frizer, vlasnica vašeg omiljenog restorana, a u digitalnoj ekonomiji - gotovo sigurno - vi i vaša djeca!

Vijest o prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o doprinosima kojim bi se tvrtke natjeralo da povećaju plaće svojih direktora s minimalne direktorske bruto plaće od 5213 kuna na 8822 kune, čime bi se ukupni troškovi na plaću osobe koja se zaposli u vlastitoj tvrtki povećale na preko 10 tisuća kuna, odjeknula je u hrvatskoj poduzetničkoj, ali i široj javnosti.

Već danas izmjena Zakona o doprinosima može stvoriti teret malim i mikropoduzetnicima: frizerskim salonima, auto mehaničarima, kafićima, restoranima… Kako je u jednoj Facebook objavi suvlasnik i jedan od direktora digitalne agencije Infinum, Nikola Kapraljević istaknuo:

Na stranu sto gospođa vjerojatno odmah treba zatvoriti firmu i raditi to sve preko pausalnog obrta ako ikako moze ona je…

Geplaatst door Nikola Kapraljevic Nixa op Woensdag 22 augustus 2018

Nažalost, mnogi i dalje ne shvaćaju da će u digitalnoj ekonomiji, u kojoj smo već počeli živjeti, pitanje direktorske plaće odnositi vjerojatno i na njih, a gotovo sigurno na njihovu djecu i unuke.

Bahati klinci koji žele biti direktori – morat će biti direktori

Ne mislim na klince koji izađu s fakulteta i onda već na prvom razgovoru za posao na pitanje o tome gdje se vide spominju menadžerska i direktorska mjesta, iako nemaju ni dana praktičnog iskustva.

Pojam “direktora” većini Hrvata označava osobu koja je na čelu tvrtke od 100 ili više zaposlenika. Može se raditi o ovdašnjoj tvrtki poput posrnulog Agrokora ili pak domaćoj podružnici nekog stranog brenda. Te tvrtke zaista nemaju problema s isplatom većih plaća svojim ključnim zaposlenicima pa ih prijedlog veće minimalne direktorske plaće neće previše dirnuti.

Ne, klinci koji će u budućnosti postajati “direktori” to će raditi, ne kroz promaknuća u većim tvrtkama, već sve više kroz vlastite poduzetničke inicijative, ali i slobodnjački, nezavisan rad. U digitalnoj i kreativnoj industriji posebice je praksa otvaranja vlastite tvrtke više kao pravne forme svog rada, nego tvrtke kakvu inače zamišljamo. Unatoč tome, ta osoba će formalno u većini slučajeva biti direktor svoje tvrtke.

Gig ekonomija stvara poduzetnike-iz-potrebe

Ovo poduzetništvo-iz-potrebe nije ograničeno samo na tehnološke specijaliste ili, primjerice, kreativce. Digitalna ekonomija nije samo omogućila digitalizaciju zanimanja koja su po svojoj prirodi sklona freelancingu, poput novinarstva, već i digitalizirala i poslove za koje to ne biste očekivali.

Tzv. gig ekonomija opisuje rad na jednokratnim poslovima, odnosno gigova, bilo da ste dizajner, taksist ili kurir kroz platforme poput Ubera za prijevoz ili Beepinga za čišćenje. Ove digitalne platforme stvaraju učinkovita tržišta rada koja povezuju klijente i radnike, a Intiuitovo istraživanje iz 2015. predviđa da će do 2020. preko 40 posto američkih radnika raditi kao nezavisni profesionalci.

Kao prednost ovog načina rada se navodi, primjerice, fleksibilnost radnog vremena i odabira poslova, a kao nedostatak pravni status stalnog zaposlenja.

U Hrvatskoj je jasan primjer, koji je podijelio kolega Bojan Bajgorić Šantić, vozača Ubera koji od ove godine legalno rade putem te platforme na hrvatskom tržištu. No, nakon što su morali otvoriti j.d.o.o., najava povećanja minimalne direktorske plaće izravno utječe na sve ove vozače-direktore. Zli bi jezici komentirali da je ovo pokušaj da se, kao što se slično događa u Srbiji, oteža rad bilo kome tko ne radi na tradicionalan, zastarjeli i korisnicima u praksi lošiji način rada.

Unatoč nedostacima rada u gig ekonomiji, zakon ne smije diskriminirati osobe koje u njoj formalno rade kao “direktori”, onemogućavajući im tako mogućnost izbora.

Hrvat, direktor… zlatna koka za državnu blagajnu?

Očito je ministar financija Zdravko Marić prije većine shvatio koliko će biti više mikropoduzetnika u digitalnoj ekonomiji (valjda je vidio rezultate kampanje Ministarstva rada i Zavoda za zapošljavanje Zaposli se u Hrvatskoj), ali je sa svojim Ministarstvom na krivi način odlučio iskoristiti tu buduću zlatnu koku.

Umjesto da ih potiču manjim davanjima (koliko puta to moramo ponoviti?) kako bi u budućnosti mogli narasti i proporcionalno zapošljavati više ljudi, plaćati više doprinosa itd., prijedlogom povećanja direktorskih plaća ne bi napravila ništa drugo nego uništila ne samo sadašnje, već cijelu generaciju budućih poduzetnika, budućih “direktora”. Čak i onima koji rade “za sebe”, primjerice putem Ubera ili sličnih platformi, prijedlog povećanja osnovice samo bi im onemogućio pošten rad. Potencijal je velik s obzirom na to da je McKinseyjevo istraživanje o nezavisnom radu pokazalo kako je tek 15 posto nezavisnih profesionalaca probalo raditi putem spomenutih digitalnih platformi.

McKinseyjevo istraživanje na 8000 građana SAD-a i EU (2016.)

Iako izgleda da će zbog reakcije poduzetničke zajednice prijedlog zakona ići na doradu ili potpuno napustiti, neovisno o tome hrvatska javnost mora shvatiti da neće samo direktori kakvih se oni sjećaju ubuduće ovisiti o bilo kakvom nametu na hrvatske poduzetnike.

Dapače, direktorska neće biti pozicija s velikom plaćom do koje se dolazi dvadesetogodišnjim radom u istoj tvrtki, već formalna pozicija za one koji žele raditi u digitalnoj ekonomiji.

Tko bi rekao, oni bahati klinci koji žele postati direktori uskoro će to postati i ranije nego što su očekivali.

ponuda

Komentari

  1. Ante

    Ante

    23. 08. 2018. u 11:03 am Odgovori

    Potezi naših političara upućuju da je nekome u interesu da uništi male firme, sadašnje i buduće. Tako će tržište držati samo firme koje su u dogovoru s političarima, koje financiraju njihove kampanje, kojima se namješta poslove, a političari ubiru proviziju od tog namještanja. Zašto bi oni dopustili da im neki novi igrači, neki mladi lavovi upadaju na tržište i otimaju dio tržišnog kolača. Treba te mlade lavove zadaviti sve redom, da ne smetaju starim prdonjama koji ovu državu drže u svojim kandžama.

  2. Darko

    Darko

    24. 08. 2018. u 9:08 am Odgovori

    Ljudi će masovno otvarati tvrtke vani i plaćati još manje nego sada, nema druge. Dakle država je totalno promašila. Na to imaju pravo kao članovi EU

  3. Ante

    Ante

    31. 08. 2018. u 8:21 am Odgovori

    Darko, nije država (čitaj političari) promašila. Političari su postiglo točno ono što su htjeli. Ima više i manje sposobnih političara, ali nemoguće je da oni mogu biti baš toliko nesposobni. Ovo očito netko radi namjerno zbog gore navedenih razloga. Oni čiste tržište za svoje podobnike i to im odlično uspijeva. I onda ljudi glasaju stalno za iste velike stranke i njihove satelite. Drugi dio ljudi ne izlazi na izbore. Zato nam i je ovako u državi jer imamo glup narod koji uporno bira one koji nas šišaju poput ovaca (ili ne izlaze na izbore pa se prešutno slažu s ovim stanjem). Kakav narod, takva vlast.

    Ne sugeriram az koga će ljudi glasati. Ali ako ljudi masovno glasaju za Živi Zid, HSP 1861, Novu ljevicu, Radničku frontu… za bilo koga tko nema veze s onima koji se izmjenjuju na vlasti zadnjih 25 godina – za bilo koga novog tko nije do sada ukenjao stvar. Ali ne. Pametni Hrvati glasaju i dalje za dvije velike stranke unatoč rezultatima, unatoč tome što su nas prestigle države koje nam nekad nisu bile ni do koljena, unatoč tome što tonemo sve dublje.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Internet marketing

Kako je #PitaZaDvije Mlinaru i agenciji ReRoot donijela internetsku slavu (i kupce)

Osječka agencija ReRoot bavi se gotovo svim digitalnim vještinama; uključujući i memove, a njima možete zahvaliti za krumpirušu od dvije kune u Mlinaru.

Internet marketing

Koliku je prašinu Gillette zapravo digao spornim videom? Imamo podatke

Suprostavljene reakcije na Gilletteov video The Best Men Can Be, objavljen 13. siječnja, ne prestaju. Dok ga jedni hvale, drugi su pogođeni njegovim sadržajem te reagiraju vrlo glasno i vrlo negativno. No, koliki doseg imaju te reakcije te jesu li one ipak više pozitivne ili negativne, doznali smo uz Mediatoolkit.

Startupi i poslovanje

Wolt (i UberEats koji će u Hrvatsku doći za njim) imaju bolji CX od većine hrvatskih restorana

Finski Wolt novi je igrač na tržištu dostave Zagreba, ali donosi li nam on prednosti zbog kojih bismo se trebali odreći drugih servisa?

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Poslušaj prvu epizodu prvog podcasta o blockchainu na Balkanu (koji pokreću æternity i Netokracija)

Želite saznati i naučiti više o blockchain tehnologiji te koliko je uspješno zaživjela na Balkanu? Pozivamo vas na audio druženje s Lukom Sučićem i Ivanom Brezakom Brkanom u sklopu podcasta 'Blockchain from the Block'!

Kolumna

5 razloga za zapošljavanje nezavisnih stručnjaka (i 5 izazova kojih tvrtke pritom moraju biti svjesne)

Baš kao što radno vrijeme od 9 do 17 sati prestaje biti norma, tako se i sve više pojedinaca odlučuje za 'freelanceanje' upravo radi fleksibilnog radnog vremena i nevezanosti uz ured.    

Intervju

Još patite za retro igrama i konzolama? Prvi arkadni kabinet Gamechucka naći ćete u Crnom mačku

Arkadni kabinet tvrtke Gamechuck iz Zagreba postavljen je u caffe baru Crni mačak, a osim vrhunske izrade krase ga i sjajne retro igre.

Startupi i poslovanje

Fil Rouge Capital uložit će 32,5 milijuna eura u hrvatske startupe i ‘scaleupe’ do 2023.

Ekskluzivno objavljujemo tko će voditi novi fond rizičnog kapitala Europskog investicijskog fonda namijenjen isključivo hrvatskim tehnološkim tvrtkama.

Kultura 2.0

Ovog Valentinova ne trošite lovu jedno na drugo, nego na – vas (imamo 7 digitalnih prijedloga)

Kada je u pitanju Valentinovo i darivanje među parovima, zar ne bi bilo bolje ulagati u zajedničke stvari?

Intervju

Q Software radi na zanimljivom projektu pametnih mirovina u Engleskoj (za koji traži Ruby i JavaScript stručnjake)

Zagrebački Q Software raste izuzetnom brzinom i u stalnoj je potrazi za novim developerima, a u posljednje vrijeme najviše traže Ruby i JavaScript developere.