Svi će Hrvati u digitalnoj ekonomiji imati "direktorske" plaće

Svi će Hrvati u digitalnoj ekonomiji imati “direktorske” plaće

Nisu direktori samo šefovi Agrokora ili tvrtki od 100 ili više ljudi. Direktori su vaš frizer, vlasnica vašeg omiljenog restorana, a u digitalnoj ekonomiji - gotovo sigurno - vi i vaša djeca!

Vijest o prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o doprinosima kojim bi se tvrtke natjeralo da povećaju plaće svojih direktora s minimalne direktorske bruto plaće od 5213 kuna na 8822 kune, čime bi se ukupni troškovi na plaću osobe koja se zaposli u vlastitoj tvrtki povećale na preko 10 tisuća kuna, odjeknula je u hrvatskoj poduzetničkoj, ali i široj javnosti.

Već danas izmjena Zakona o doprinosima može stvoriti teret malim i mikropoduzetnicima: frizerskim salonima, auto mehaničarima, kafićima, restoranima… Kako je u jednoj Facebook objavi suvlasnik i jedan od direktora digitalne agencije Infinum, Nikola Kapraljević istaknuo:

Na stranu sto gospođa vjerojatno odmah treba zatvoriti firmu i raditi to sve preko pausalnog obrta ako ikako moze ona je…

Geplaatst door Nikola Kapraljevic Nixa op Woensdag 22 augustus 2018

Nažalost, mnogi i dalje ne shvaćaju da će u digitalnoj ekonomiji, u kojoj smo već počeli živjeti, pitanje direktorske plaće odnositi vjerojatno i na njih, a gotovo sigurno na njihovu djecu i unuke.

Bahati klinci koji žele biti direktori – morat će biti direktori

Ne mislim na klince koji izađu s fakulteta i onda već na prvom razgovoru za posao na pitanje o tome gdje se vide spominju menadžerska i direktorska mjesta, iako nemaju ni dana praktičnog iskustva.

Pojam “direktora” većini Hrvata označava osobu koja je na čelu tvrtke od 100 ili više zaposlenika. Može se raditi o ovdašnjoj tvrtki poput posrnulog Agrokora ili pak domaćoj podružnici nekog stranog brenda. Te tvrtke zaista nemaju problema s isplatom većih plaća svojim ključnim zaposlenicima pa ih prijedlog veće minimalne direktorske plaće neće previše dirnuti.

Ne, klinci koji će u budućnosti postajati “direktori” to će raditi, ne kroz promaknuća u većim tvrtkama, već sve više kroz vlastite poduzetničke inicijative, ali i slobodnjački, nezavisan rad. U digitalnoj i kreativnoj industriji posebice je praksa otvaranja vlastite tvrtke više kao pravne forme svog rada, nego tvrtke kakvu inače zamišljamo. Unatoč tome, ta osoba će formalno u većini slučajeva biti direktor svoje tvrtke.

Gig ekonomija stvara poduzetnike-iz-potrebe

Ovo poduzetništvo-iz-potrebe nije ograničeno samo na tehnološke specijaliste ili, primjerice, kreativce. Digitalna ekonomija nije samo omogućila digitalizaciju zanimanja koja su po svojoj prirodi sklona freelancingu, poput novinarstva, već i digitalizirala i poslove za koje to ne biste očekivali.

Tzv. gig ekonomija opisuje rad na jednokratnim poslovima, odnosno gigova, bilo da ste dizajner, taksist ili kurir kroz platforme poput Ubera za prijevoz ili Beepinga za čišćenje. Ove digitalne platforme stvaraju učinkovita tržišta rada koja povezuju klijente i radnike, a Intiuitovo istraživanje iz 2015. predviđa da će do 2020. preko 40 posto američkih radnika raditi kao nezavisni profesionalci.

Kao prednost ovog načina rada se navodi, primjerice, fleksibilnost radnog vremena i odabira poslova, a kao nedostatak pravni status stalnog zaposlenja.

U Hrvatskoj je jasan primjer, koji je podijelio kolega Bojan Bajgorić Šantić, vozača Ubera koji od ove godine legalno rade putem te platforme na hrvatskom tržištu. No, nakon što su morali otvoriti j.d.o.o., najava povećanja minimalne direktorske plaće izravno utječe na sve ove vozače-direktore. Zli bi jezici komentirali da je ovo pokušaj da se, kao što se slično događa u Srbiji, oteža rad bilo kome tko ne radi na tradicionalan, zastarjeli i korisnicima u praksi lošiji način rada.

Unatoč nedostacima rada u gig ekonomiji, zakon ne smije diskriminirati osobe koje u njoj formalno rade kao “direktori”, onemogućavajući im tako mogućnost izbora.

Hrvat, direktor… zlatna koka za državnu blagajnu?

Očito je ministar financija Zdravko Marić prije većine shvatio koliko će biti više mikropoduzetnika u digitalnoj ekonomiji (valjda je vidio rezultate kampanje Ministarstva rada i Zavoda za zapošljavanje Zaposli se u Hrvatskoj), ali je sa svojim Ministarstvom na krivi način odlučio iskoristiti tu buduću zlatnu koku.

Umjesto da ih potiču manjim davanjima (koliko puta to moramo ponoviti?) kako bi u budućnosti mogli narasti i proporcionalno zapošljavati više ljudi, plaćati više doprinosa itd., prijedlogom povećanja direktorskih plaća ne bi napravila ništa drugo nego uništila ne samo sadašnje, već cijelu generaciju budućih poduzetnika, budućih “direktora”. Čak i onima koji rade “za sebe”, primjerice putem Ubera ili sličnih platformi, prijedlog povećanja osnovice samo bi im onemogućio pošten rad. Potencijal je velik s obzirom na to da je McKinseyjevo istraživanje o nezavisnom radu pokazalo kako je tek 15 posto nezavisnih profesionalaca probalo raditi putem spomenutih digitalnih platformi.

McKinseyjevo istraživanje na 8000 građana SAD-a i EU (2016.)

Iako izgleda da će zbog reakcije poduzetničke zajednice prijedlog zakona ići na doradu ili potpuno napustiti, neovisno o tome hrvatska javnost mora shvatiti da neće samo direktori kakvih se oni sjećaju ubuduće ovisiti o bilo kakvom nametu na hrvatske poduzetnike.

Dapače, direktorska neće biti pozicija s velikom plaćom do koje se dolazi dvadesetogodišnjim radom u istoj tvrtki, već formalna pozicija za one koji žele raditi u digitalnoj ekonomiji.

Tko bi rekao, oni bahati klinci koji žele postati direktori uskoro će to postati i ranije nego što su očekivali.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Ante

    Ante

    23. 08. 2018. u 11:03 am Odgovori

    Potezi naših političara upućuju da je nekome u interesu da uništi male firme, sadašnje i buduće. Tako će tržište držati samo firme koje su u dogovoru s političarima, koje financiraju njihove kampanje, kojima se namješta poslove, a političari ubiru proviziju od tog namještanja. Zašto bi oni dopustili da im neki novi igrači, neki mladi lavovi upadaju na tržište i otimaju dio tržišnog kolača. Treba te mlade lavove zadaviti sve redom, da ne smetaju starim prdonjama koji ovu državu drže u svojim kandžama.

  2. Darko

    Darko

    24. 08. 2018. u 9:08 am Odgovori

    Ljudi će masovno otvarati tvrtke vani i plaćati još manje nego sada, nema druge. Dakle država je totalno promašila. Na to imaju pravo kao članovi EU

  3. Ante

    Ante

    31. 08. 2018. u 8:21 am Odgovori

    Darko, nije država (čitaj političari) promašila. Političari su postiglo točno ono što su htjeli. Ima više i manje sposobnih političara, ali nemoguće je da oni mogu biti baš toliko nesposobni. Ovo očito netko radi namjerno zbog gore navedenih razloga. Oni čiste tržište za svoje podobnike i to im odlično uspijeva. I onda ljudi glasaju stalno za iste velike stranke i njihove satelite. Drugi dio ljudi ne izlazi na izbore. Zato nam i je ovako u državi jer imamo glup narod koji uporno bira one koji nas šišaju poput ovaca (ili ne izlaze na izbore pa se prešutno slažu s ovim stanjem). Kakav narod, takva vlast.

    Ne sugeriram az koga će ljudi glasati. Ali ako ljudi masovno glasaju za Živi Zid, HSP 1861, Novu ljevicu, Radničku frontu… za bilo koga tko nema veze s onima koji se izmjenjuju na vlasti zadnjih 25 godina – za bilo koga novog tko nije do sada ukenjao stvar. Ali ne. Pametni Hrvati glasaju i dalje za dvije velike stranke unatoč rezultatima, unatoč tome što su nas prestigle države koje nam nekad nisu bile ni do koljena, unatoč tome što tonemo sve dublje.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Tehnologija

Može i bez tvornica: Hrvatska kao “meka” za R&D automobilske industrije!

2020. je za domaći IT donijela mnogo dobrih vijesti, a kakav potencijal naši stručnjaci donose za industriju automobila u 2021. i narednim godinama otkrili su nam Tomislav Car (Porsche Digital Croatia) i predstavnici dSPACE Engineeringa.

Startupi i poslovanje

Hrvatski Electrocoin otkriva kako su ih proizvodi za kriptovalute doveli do 330 milijuna kuna godišnjeg prometa

Krajem 2020. uvršteni su u sam vrh Deloitte Fast 50 ljestvice, imaju 3 proizvoda, a osim što sami rastu, u zadnje vrijeme bujaju i kriptovalute kojima su posvetili svoje poslovanje. Bio nam je to dobar povod da s jednim od direktora Electrocoina, Nikolom Škorićem, razgovaramo o izazovima vođenja hrvatskog poduzeća koje se bavi kriptovalutama.

Kultura 2.0

Hrvatski znanstvenici pripremaju veliko istraživanje o komunikaciji u koronakrizi – na Twitteru, YouTubeu i Redditu!

(Dez)informacije o koronavirusu ne jenjavaju ni godinu dana od početka pandemije, dapače, njihovo širenje na društvenim mrežama samo raste. Kako te poruke utječu na stavove Hrvata? Uskoro će nam više otkriti domaći znanstvenici i stručnjaci metodama iz područja obrade prirodnoga jezika, dubokog učenja i analize društvenih mreža.

Što ste propustili

Tehnologija

7 lekcija koje možemo naučiti iz najvažnije godine za online trgovinu!

eCommerce eksplozija otkrila je dragulje i jame - mnogi su se u 2020. našli pred velikim izazovima; neki jer im online trgovina nikada nije bila opcija, drugi jer su prihvaćali svakakva rješenja u zadnji čas - rijetki su pobrali vrhnje jer su prepoznali potencijal mnogo ranije.

Startupi i poslovanje

Tipsy vam u Zagrebu dostavlja piće unutar 3 sata – uz pomoć Craft Technology softvera

Radi se o novom brendu Wine&morea, koji su postojeću logistiku i softver iskoristili za ciljanje domaće, mlađe publike. Osim što su dokazali da u kratkom roku mogu pokrenuti novi brend, Tipsy im je poslužio i kao studija slučaja za vlastiti softver, kako za Netokraciju otkrivaju Ivan Kovačević i Dario Drmač.

Mobilno

Skinuli ste i Telegram i Signal, a niste znali: EU Hrvatima štiti podatke od WhatsAppa!

Elon Musk tweetne: "Koristite Signal". Internet poludi. Bismo li ga trebali poslušati i zašto?

Novost

Anita Lacmanović postala nova generalna direktorica SAP-a Hrvatska

Anita Lacmanović nova je generalna direktorica SAP-a Hrvatska, a njezino vođenje tvrtke obilježit će nova strategija s jasnim fokusom na ubrzani prelazak korisnika na rješenja u oblaku te predanost uspjehu postojećih i budućih SAP-ovih klijenata, stoji u priopćenju.

Kultura 2.0

Incijativa digitalca iz Siska osigurala gotovo 1.000.000 kuna za pomoć Glini, Petrinji i okolici

Siščanin Goran Kovačević odmah je nakon prvog prošlogodišnjeg potresa u Petrinji pokrenuo crowdfunding kampanju za pomoć svima pogođenima potresom. Brojimo još samo nekoliko dana prije isteka!

Kultura 2.0

Hrvatski znanstvenici pripremaju veliko istraživanje o komunikaciji u koronakrizi – na Twitteru, YouTubeu i Redditu!

(Dez)informacije o koronavirusu ne jenjavaju ni godinu dana od početka pandemije, dapače, njihovo širenje na društvenim mrežama samo raste. Kako te poruke utječu na stavove Hrvata? Uskoro će nam više otkriti domaći znanstvenici i stručnjaci metodama iz područja obrade prirodnoga jezika, dubokog učenja i analize društvenih mreža.