Trebaju li stručnjaci u digitalnom marketingu biti aktivni na Twitteru?

Trebaju li stručnjaci u digitalnom marketingu biti aktivni na Twitteru?

Sigurno se mnogima od vas, kao i meni, ovo pitanje čini apsurdnim, ali nije se dogodilo jednom da sam guglala nekog tko se svijetu predstavlja kao digitalni stručnjak i ostala iznenađena… Neugodno, naravno. A možda je samo moj pojam digitalnog stručnjaka pogrešan?

Kako to mislite - nemate Twitter profil?
Kako to mislite – nemate Twitter profil?

Sigurno se mnogima od vas, kao i meni, ovo pitanje čini apsurdnim, ali nije se dogodilo jednom da sam guglala nekog tko se svijetu predstavlja kao digitalni stručnjak i ostala iznenađena… Neugodno, naravno. A možda je samo moj pojam digitalnog stručnjaka pogrešan?

Događalo se da na natječaje za posao community managera pristignu prijave u kojima nije naveden niti jedan privatni kanal društvenih mreža. Po meni, to su neke osnove koje bi svatko tko želi raditi posao CM-a trebao savladati u startu. Kako je meni nekada bilo normalno uz prijavu za posao dizajnera poslati potfolio radova, tako i od svih koji se prijavljuju za posao vezan uz digitalni marketing očekujem da navedu linkove na društvene mreže na kojima su aktivni. Link na Facebook profil je jedini čiji izostanak mogu tolerirati, ali uz današnje mogućnosti predlažem da i na njemu gradite svoj imidž kroz statuse dostupne javnosti.

Zašto baš Twitter?

Vratimo se sad stručnjacima s područja digitalnog marketinga i mojim “nerealnim” očekivanjima. Nekolicina medija redovito objavljuje poslovne transfere i volim to popratiti. Uvijek me zanima iz koje branše dolaze jer sam i sama u tom području završila iz potpuno neke druge industrije. Iduće što me kod njih zanima je njihov Twitter profil. Zašto baš Twitter? Kako sam već navela, za Facebook ostavljam izbor da ga koristite privatno, a na LinkedInu ćete, kao prvo, vidjeti da sam vam zavirila u profil i, kao drugo, tamo se sigurno predstavljate profesionalno i dijelite kvalitetan sadržaj jer ipak ste vi stručnjaci u digitalnom marketingu. Na Twitteru mogu, uz vaše profesionalne stavove i iskustva, zaviriti malo i u vaš karakter jer pravi stručnjaci znaju kako se Twitter koristi. 🙂

I zamislite onda moje iznenađenje kad otkrijem da ti isti stručnjaci uopće nemaju Twitter profil ili postoji neko još ne izlegnuto jaje s njihovim imenom i prezimenom! A čula sam priče o vama, usmjereni ste na rezultate, baratate pojmovima, mjerite sve što je logično mjeriti u industriji u kojoj ste radili/radite, smatraju vas stručnjakom ljudi iz online svijeta… Kako to da ste onda izabrali biti neaktivni na Twitteru!?

Platforma za izgradnju osobnog imidža

Osobno smatram da je Twitter jedna od najboljih platformi za izgradnju osobnog imidža ako se bavite digitalnim marketingom. Iako je na našim prostorima to još uvijek relativno mala zajednica, ali je ujedno i iznimno stručna. No, nije u pitanju samo naš “mali” prostor Balkana – područje na kojem želimo biti prepoznati kao stručnjaci trebalo bi biti daleko šire, a Twitterom vijesti putuju iznimno brzo i imaju veliki doseg. Neki su to shvatili već odavno pa im, primjerice, nije problem dovesti na konferenciju na naš “mali” prostor ljude koji možda ni ne znaju pronaći Hrvatsku na karti.

Na Twitteru se može brzo doći do svježih informacija praćenjem raznih chatova i hashtagova i razmijeniti iskustva u razgovorima s ljudima/stručnjacima diljem svijeta, naučiti nešto novo, shvatiti da bi nešto mogli početi primjenjivati u komunikaciji na kanalima društvenih mreža vaše tvrtke/brenda… Previše je benefita da bi se ovaj kanal zanemarilo, a dokazano je da je to kanal koji najčešće koriste i “early adopters”. Niti jedan stručnjak digitalnog marketinga sigurno ne želi zaobići ovu skupinu korisnika.

Ako niste tamo, ne znači da se o vama ne priča

Pretpostavimo da ste vi osoba zadužena za analizu isplativosti ulaganja u pojedine kanale društvenih mreža, ne bi li bilo logično da znate kako se taj kanal koristi jer nije isto je li vas netko retvitao, spomenuo ili ušao u konverzaciju s vama? Trebali biste znati što navede korisnika na akciju koja dovede do brojeva i statistika koje dobijete. Uostalom, kako ćete znati radi li osoba zadužena za ta kanal svoj posao kako treba? Vaša tvrtka/brend nema Twitter profil i zbog toga mislite da se tamo ne priča o vama. I to biste lako mogli provjeriti kad biste sami tamo bili prisutni. I, vjerujte mi, to što niste tamo, ne znači da se o vama ne priča.

Smatram da bi svatko tko se bavi digitalnim marketingom trebao biti prisutan (imati otvorene profile i koristiti ih aktivno) na svim važnijim društvenim mrežama (Twitter, Facebook, LinkedIn). Aktivno ne znači da svaki dan morate podijeliti nešto pod svaku cijenu, ali povremeno podijelite nešto što vas je zainteresiralo u profesionalnom smislu i budite dostupni kad vas ljudi pokušaju kontaktirati putem tih kanala. Zašto? Kao prvo, jednostavnije i brže dolazite do informacija, kao drugo, lako možete sklopiti poznanstva s ljudima s kojima može razmijeniti iskustva i/ili naučiti nešto novo i, kao treće, gradite svoj online imidž.

Što vi mislite, jesu li teoretsko znanje o društvenim mrežama i praktično znanje iz marketinga stvarno dovoljni za praćenje uspješnosti tvrtke na kanalima društvenih mreža, praćenje konverzija, ROI-a i svih ostalih parametara koje ste si zadali? Jesu li same brojke dovoljne da procijenite uspješnost nekog od kanala društvenih mreža ili je i onaj osobni dojam community managera koji taj kanal administrira/moderira/vodi nešto što bi trebalo uzeti u obzir? Kako ćete mu vjerovati da dobro radi svoj posao ako osobno niste proučili kako tu stvari funkcioniraju?

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Jopa

    Jopa

    15. 01. 2014. u 3:42 pm Odgovori

    Ja bi odmah zaposlio onoga koji nema Twitter profil jer je dovoljno pametan da ne gubi vrijeme na ono što mora preporučati drugima. Otprilike kao što proizvođači duhana ne puše.

    Inače šta je danas digitalni stručnjak. Čovjek koji gubi vrijeme na Internetu. Svi smo mi digitalni stručnjaci jer svi surfamo i klikamo i tvitamo i gubimo vrijeme. Onaj koji na to gubi više vremena je veći ‘stručnjak’. Ostali su pametni

  2. Filip Višić

    Filip Višić

    15. 01. 2014. u 5:20 pm Odgovori

    Draga moja Kornelija, ova izjava da digitalni stručnjaci u Hrvatskoj moraju biti aktivni na Twitteru drži vodu kao da kažeš da moraju biti aktivni na VK-u zato jer je to najveća društvena mreža u Europi 🙂

    Iskreno, znam par ljudi iz marketinških agencija koji su vrhunski stručnjaci, a nemaju profil na Twitteru niti im je potrebno razumijevanje iste za hrvatsko tržište…

    • Kornelija

      Kornelija

      15. 01. 2014. u 6:39 pm Odgovori

      Dragi Filipe, zao mi je ako su se neki nasli prozvanima jer su se meni neke stvari ucinile logicnima. Nitko ne kaze da moraju, svatko od nas donosi odluku o tome gdje zeli biti prisutan i kako gradi svoj online imidz.
      Meni osobno je profil na Twitteru donio puno toga. Od toga da mogu kvalitetno voditi TW profil za klijenta, povezivanje s ljudima iz struke koji nisu s naseg podrucja do nekih novih prijateljstava s ljudima koje nikada ne bih upoznala da nije Twittera. Uglavnom, koristi mi i privatno i profesionalno.
      Vjerujem da se s teoretskim znanjem moze dobro obavljati posao samo duze traje. Prakticno iskustvo te uvede u one neke tajne koje ti nitko nece ispricati. Uostalom, vjerujem da i sam znas kako primjena teorije u praksi cesto ne dovede do zeljenih rezultata pa onda moras kombinirati kako bi nesto profunkcioniralo. Svi smo to prosli u procesu ucenja digitalnog marketinga jer smo se u njemu nasli “slucajno”. Vjerujem da ce mladjim generacijama to sve dolaziti puno prirodnije.

      • Filip Visic

        Filip Visic

        16. 01. 2014. u 8:18 am Odgovori

        Nemam ja problem s Twitterom, imam čak pristojnu bazu followera 🙂 Mene muči potcjenjivanje ne-twitter ekipe vidljivo u ovom dijelu članka: “I zamislite onda moje iznenađenje kad otkrijem da ti isti stručnjaci uopće nemaju Twitter profil ili postoji neko još ne izlegnuto jaje s njihovim imenom i prezimenom! A čula sam priče o vama, usmjereni ste na rezultate, baratate pojmovima, mjerite sve što je logično mjeriti u industriji u kojoj ste radili/radite, smatraju vas stručnjakom ljudi iz online svijeta… Kako to da ste onda izabrali biti neaktivni na Twitteru!?”

    • Vibor Kalogjera

      Vibor Kalogjera

      15. 01. 2014. u 9:11 pm Odgovori

      Koliko znam, vecina utjecajnih deciosion makera u digitalnim odjelima top agencija, top portala, a pogotovo kod advertisera nema twitter account ili im vise nije aktivan. mozda zato jer twitter smatraju gubljenem vremena. uostalom zar nije istina da u .hr ima aktivnih twitter korisnika kao otprilike u kategoriji horoskop na metroportalu, dakle ne toliko bitan broj. twitter je za celebriitije i tzv. community managere.

      • Kornelija

        Kornelija

        15. 01. 2014. u 11:40 pm Odgovori

        Zasto su se svi ogranicili na hr trziste? Nemamo li mi Hrvati po defaultu zelju otici u bolju buducnost izvan Lijepe nase? 🙂
        Je, brojcano je Twitter zajednica u Hrvatskoj mala, ali je utjecajna. Kad pricam o dolazenju do informacija, mislim na informacije sa svih krajeva svijeta. Kad spominjem povezivanje s ljudima, ne mislim samo na HR, mislim i na ljude s drugih kontinenata jer sigurno ne nabavljas literaturu o digitalnom marketingu od hrvatskih autora vec vecinom americkih. I, ne bi vjerovao, ali na Twitteru im se mozes obratiti s konkretnim pitanjem i dobiti odgovor.
        Ne moras traziti daleko. Srbi su Twitter usvojili puno vise nego mi. Njihove poznate osobe su tamo, novinari, blogeri a i svi ciji posao je dio digitalnog marketinga.
        Zbog nerazumijevanja kako Twitter funkcionira od strane ljudi koji bi to trebali znati kao dio svog posla je i nastao cijeli moj tekst.

  3. Vibor Kalogjera

    Vibor Kalogjera

    16. 01. 2014. u 12:51 pm Odgovori

    Možda se u startu ne slažemo oko definicije digitalni stručnjak. Naime to nije svaki samozvani CM koji ima 200 ili više followera na Twitteru. Digitalni stručnjaci sjede na glavnim pozicijama u agencijama, portalima i advertiserima, a bave se displayem, SEMom, analitikom, itd. Social media je samo jedan od kanala (a tu je Fejs dovoljan u 95% slučajeva). Zato i dalje mislim da digitalnim stručnjacima Twitter nije nepotreban. Osim onima koji imaju dodatnu potrebu raditi na privatnoj osobnoj promociji, ali ti su manjina. Osobno nemam vremena niti potrebe za to jer puno radim kao digitalni stručnjak. 😉 A za professional self-branding LinkedIn je dovoljan i nezamijenjiv. U Srbiiji je ekipa bolje usvojila Twitter, ali pa šta. Njihovo online advertising tržište je još uvijek upola manje nego naše i time još malo kaska za nama u “digitalnoj stručnosti”, tako da to ne može biti argument. Most imporatnly, ima puno boljih online i offline mjesta i medija za “informacije koje dolazve izvana” nego Twitter, evo npr. Netokracija. Ponavljam, osobno mislim da je Twitter uglavnom (uz sitne iznimke) samo za community managere, wannabe community managere, celebritije i wannabe celebritije. A takvih je u Hrvatskoj ukupno par desetaka tisuća (koliko je aktivnih Twitter accounta). Zato je boldana konstatacija u tekstu “pravi stručnjaci znaju kako se koristi” netočna, tj. samo djelomično točna. Znaju, ali ga ne koriste, jer im u poslu jednostavno nije potreban. Osobno bi se čak usudio reć da je pretjerano provođenje vremena na Twitteru sve samo ne digilana stručnost. 🙂

  4. Vibor Kalogjera

    Vibor Kalogjera

    16. 01. 2014. u 12:56 pm Odgovori

    Sori, prebrzo sam tipkao. Dvije ispravke. U petom redu prethodnog komentara umjesto “nepotreban” treba pisati “potreban”: “zato i dalje mislim da digitalnim stručnjacima Twitter nije potreban.” I u zadnjoj rečenici predzadnja riječ je “digitalna”.

  5. Jopa

    Jopa

    16. 01. 2014. u 2:58 pm Odgovori

    Što se tiče “nerazumijevanja kako Twitter funkcionira”. Twitter je naoko sjajan servis kojem mediji godinama predviđaju sjajnu budućnost. Ali evo prođoše godine i još uvijek nitko ne zna šta bi Twitter ustvari trebao biti.

    Izvor vijesti nije, jer jednako se možeš pretplatiti na FB account i čitati iste vijesti od istog izvora koji ima account na Twitteru i FB-u. Pa šta je onda Twitter poštovana Kornelija, molim lijepo Vaše mišljenje. Osim servis gdje je 40% accounta fake (statistika) i 90% twitova besmisleno

  6. Marta

    Marta

    16. 01. 2014. u 4:17 pm Odgovori

    Ovaj članak sam nasla preko Twittera, a
    njega sam počela koristiti zbog Nebojše Grbačica ( savrseno predavanje na Zadar DigIT konferenciji). Mislim da sam rekla dovoljno.
    Uglavnom, hvala Nebojša 🙂

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Netokracija Podcast

Biste li plaćali za korištenje Facebooka i Instagrama? A YouTubea i X-a?

Nova epizoda Netokracijina podcasta kao da se nije odmaknula od Noći vještica jer strava se nastavlja - big tech ekipa uvodi pretplate na sve strane. No, dogodila se jedna stvar koja nam daje nadu... Elon Musk održao je prvi "all hands" sastanak!

Ekskluzivno

Daytona osigurala 2 milijuna dolara od investitora poput CEO-a Stack Overflowa i Damira Sabola

U najranijoj, pre-seed rundi financiranja, Daytona je osigurala investiciju od čak 2 milijuna dolara, primarno od poznatih američkih i hrvatskih (su)osnivača.

Netokracija Podcast

Ovo je email strategija kojom je Burazin privukao investitore poput direktora Stack Overflowa

U novoj epizodi ulazimo u detalje o: (vjerojatno) najvećoj pre-seed rundi u hrvatski startup; tome kako SAD namjerava kontrolirati AI sustave koji bi mogli napraviti atomsku bombu te zašto osnivača Netokracije Ivana Brezaka Brkana izbacuju iz zagrebačkih kavana?

Što ste propustili

Intervju

Kako esport industrija izgleda danas – iz perspektive partnera, sponzora, igrača i regulatora?

Ovoga prosinca u Zagrebu čeka nas prvo izdanje Beyond Esports konferencije koja se, kao što joj i ime kaže, bavi esport industrijom i svemu onome što ju pokreće.

Mobilne aplikacije

Vinare čeka EU regulativa, ali Kovačević i Drmač imaju rješenje: Craft Technology E-etikete!

Tko god je imao doticaja s EU regulativama zna da nisu jednostavne niti ih se smije shvatiti olako. Jedna takva stiže i u svijet vinara, a hrvatski Craft Technology mogao bi im tu biti od velike pomoći.

Tvrtke i poslovanje

LAQO opet u potrazi za najodrživijim tech rješenjima koja će nagraditi s 18 tisuća eura

Nakon uspješnog prvog izdanja s više od 250 prijava, krenule su prijave za drugo izdanje LAQOthona, nagradnog natječaja idejnih tech rješenja na temu održivosti u organizaciji Croatijinog LAQO osiguranja, prvog 100 posto digitalnog osiguranja.

Analiza

Hoće li robotaksiji na ulice Zagreba i – kad?

I je li uopće realno očekivati da će se to dogoditi? U ovoj epizodi Netokracijinog podcasta pretresli smo tu vruću temu i to iz svih kutova - tehnološkog, operativnog, financijskog i komunikacijskog.

Startupi

10 godina Lean Startup Hrvatska: Ekosustav nekad i danas, što je plan za Smion?

Nakon 10 godina i na desetke radionica, edukacija i događaja Lean Startup Hrvatska postaje Smion te se nastavlja još više fokusirati na razvoj poduzetničkog i inovacijskog ekosustava. U velikom intervjuu, komentiramo desetljeće iza njih, kao i okolnosti na domaćoj sceni nekada i danas.

Analiza

Diskriminira li PlayStation Store Hrvate? Popusta nemamo, euro se tek uveo, a plaćali smo bonovima…

Domaće obožavatelje PlayStation konzole ova godina nije nimalo mazila. Štoviše cijelu godinu obilježio ih je osjećaj "zadnje rupe na svirali" jer sve do sredine studenog nisu mogli kupovati karticama. Zašto? PlayStation Store 11 mjeseci nije prešao na euro niti je dvojno iskazivao cijene...