Influencer marketing vodič: Kako postati uspješan influencer, a ne samo žicati

Boli vas Pipi? Evo zašto bi bilo bolje da kao (digitalna) tvrtka imate stav…

U doba kad brendovi bezalkoholnih pića i telekomunikacija kroz oglašavanje utječu na društvene promjene, dolazi li i vrijeme kad će hrvatske tehnološke tvrtke moći - i trebati - izraziti svoj stav?

Javnost je, kao i mnogo puta dosad, uzburkala jedan reklama.

Ako niste pratili, riječ je o reklami za domaće, kultno piće Pipi – a koje je svojedobno u 80-tima jednako obilježila jedna reklama. Ovaj put nije u prvom planu bila missica, već dvojica muškaraca, a za koje, po detaljima na ilustraciji Vedrana Klemensa, možemo povezati da su ljubavni par. Prikaz ne-heteroseksualne ljubavi, bio je dovoljan da podjari one tradicionalne i konzervativne pratioce brenda Pipi, a ostalo je povijest komentara zabilježena na internetu…

Je li Pipi više ovim dobio ili izgubio? Treba li svaki brend imati stav? Naime, primjera poput Pipi bilo je i prije, od Bonbona i Cockte do Erste banke, no nas je ova viralna priča potakla na pitanja koja su posebno relevantna za digitalnu industriju. Zašto hrvatske tehnološke tvrtke ne mogu biti otvorene u stavovima kao Google i kao Pipi?

Nisu više u pitanju LGBTQ pitanja i društvene vrijednosti, nego stavovi oko načina rada, freelancea, outsourcinga, paušala… Većina domaćih osnivača i tvrtki se “ne želi miješati”.

Tko šuti, drugi govore za njega

Kao šampioni hrvatskog gospodarstva, imaju li hrvatske tehnološke tvrtke odgovornost prema društvu u kojem žive upravo zato što ih mnogi – kao i Silicijsku dolinu – slušaju? Kako je Erste svojedobno komentirao pri objavi svoje kampanje #vjerujusebe, “moć velikih brendova očituje se u njihovoj sposobnosti da sudjeluju u uklanjanju društvenih barijera.”

U novoj epizodi Netokracija Podcasta Ivan i Ana Marija bave se vjerojatno najkontroverznijom temom u hrvatskoj tehnološkoj zajednici. Trebaju li se vodeće tvrtke i njihovi osnivači samo baviti svojim poslom – ili mijenjati svijet i na druge načine?

  • “Boli me Pipi” i šok marketing.
  • Politička korektnost ili izražavanje stava?
  • Apple kao vodeći poslodavac koji podržava LGBTQ+ prava.
  • Palantir kao primjer jasnih konzervativnih stavova.
  • Jesu li stavovi osnivača i stavovi tvrtki?
  • Zašto su hrvatske tehnološke tvrtke odmah podržale #BLM?
  • Zašto mnogi izbjegavaju temu prava žena u industriji?
  • Tvrtke sa stavovima kao oblik employer brandinga?

Slušajte Netokracijin podcast i dalje putem bilo koje aplikacije za podcaste, poput Apple ili Google Podcasta te Spotifya, a ako želite, gledajte nas na YouTubeu – i javite nam svoje komentare na ovu temu, kao i prijedloge za buduće epizode.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Ivan

    Ivan

    14. 09. 2020. u 7:45 pm Odgovori

    Americke IT kompanije imaju stav kakav imaju iskljucivo zbog vlastitog profita. Je li to moralno i dobro? Ne nuzno.

    Uzmimo primjer diversityija. Svugdje ga se hvali kako je to dobro jer daje tvrtki prilike zaposlit vise zena i ostalih minorityija. S druge strane se presucuje cinjenica da se prilikom toga diskriminiraju bijeli muskarci i (pogotovo) muskarci azijskog podrijetla. Mogu vam poslat screenshotove intervjua s velikim poznatim kompanijama gdje sam dobio mail da necu ici u tipa zadnji krug ili dati ponudu jer im je ta pozicija rezervirana za underrepresented minority. Ali s obzirom da sam im bio dobar, probat ce vidjet hoce li neki drugi njihov tim imati neku drugu slicnu poziciju. Na kraju sam uspio dobiti ponudu, ali ne na zeljenoj lokaciji sto mi je znatno smanjilo prilike.

    Americke kompanije su dosli do tocke gdje se vise ne boje priznati da diskriminiraju. A zasto je to tako? Da uvedu vise podjela. Vidimo vec danas na primjeru SAD-a da se jako polarizira. Ili si Trumpov supporter ili si Bidenov. I svi su fanaticni. Nema vise sredine.

    Mislim da hrvatske kompanije ne profitiraju puno od uvodenja takvih stavova, Uz stav moras promijenit i internu kulturu, i iako oni posluju vecinom na stranom trzistu, takvi stavovi nisu prirodni hrvatskoj populaciji i zaposlenici ih vecinom nece ni prihvatiti. Sto nama znaci da netko podrzava BLM? Cak i da uvedu neku hrvatsku alternativu toga, razljutili bi dobar dio populacije. Da probaju nesto tipa “Zivoti Roma znace” – pa cijelo Medimurje bi otislo iz hrvatskog IT-a.

    I jedan ispravak – Palantir nije konzervativna firma, ima iste vrijednosti ko i ostale, samo im je osnivac konzervativniji i donator u Trumpovoj 2016 kampaniji. To mozemo vidjeti i da imaju tipa stipendije samo za zene. Tvrtka kao tvrtka puno vise naginje na lijevo i modernom liberalizmu

  2. Denis

    Denis

    14. 09. 2020. u 9:28 pm Odgovori

    Mene su promašili. Iako sam čuo za reklamu nije mi palo napamet kupiti Pipi. Još je davno slavni oglašivač Ogilvy rekao da je puno bolja reklama ona koja jednostavno opisuje prednosti proizvoda od raznih dosjetki, komičnih skečeva ili ‘fora’ spotova’. Jednako je vrijedilo tada kao što vrijedi danas ali daj ti to kaži oglasnim agencijama koje su umislile da snimaju holivudkse filmove. A usput se bave i razvojem softvera pa i umjetnom inteligencijom. Valjda onako usput, stojećki uz aparat za vodu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Kultura 2.0

Dinamo je prvi hrvatski sportski ICO, kupite njihov $DZG token za 2 eura – i uključite se u klupske odluke!

Nakon brojnih drugih velikih klubova hrvatski nogometni prvak odlučio se na iskorak u blockchain svijet kroz novi model članstva. U "inicijalnoj ponudi tokena” od 29. rujna moći ćete postati vlasnik fan tokena Dinama s kojima ćete moći trgovati i sudjelovati u određenim odlukama kluba. Što to znači za kripto dioničare, koja je motivacija kluba za ovaj projekt i tko stoji iza Sociosa istražili smo iz prve ruke.

Intervju

Splitski Blank s partnerima uskoro lansira hrvatski NFT marketplace na Ethereumu!

Uz bok nekolicine renomiranih umjetnika suvremene umjetničke scene, a pod vodstvom splitske agencije Blank, stiže nam Endemic platforma za trgovanje NFT umjetninama. Više o projektu otkrivamo od samih pokretača.

Panel

Kupcima kao nagradu za vjernost više nije dovoljno dati samo bodove i popuste!

Treba to činiti tako da im je program vjernosti razumljiv i jednostavan za korištenje, a nagrade smislene i relevantne. U razgovoru s hrvatskim stručnjacima iz područja dolazimo do konkretnih savjeta.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

AI2FUTURE: “Odgovornost za izgradnju ekosustava prebačena je na tvrtke poput Infobipa i Photomatha”

Unatoč novim nadama koji su pitchali na AI2FUTURE konferenciji, izgradnju AI ekosustava u Hrvatskoj uvelike otežava što sve veći broj domaćih AI stručnjaka radi na daljinu za strane kompanije, a suradnja sa stručnjacima iz akademije je otežana...

Startupi i poslovanje

Odrađen prvi sindikalni štrajk, i hrvatski vozači Ubera nadaju se postati – radnici s pravima

Čekali su svoju isplatu koja dolazi svaki utorak, 12.10. nije pristigla, kasnila je skoro cijeli tjedan, a od Ubera ni riječi. Sinoć, na zajedničkom online pozivu dogovorili su štrajk, a razlozi kriju mnogo dublje probleme...

Video

Ilija Brajković, Kontra: Kako izgraditi digitalnu agenciju koja će trajati (bar) 10 godina

Digitalna agencija Kontra slavi 10 godina, a to je bila prilika da ugostimo pričljivog Iliju Brajovića, koji je odmah iskoristio priliku da pozove ljude iz industrije - na sučeljavanje. :)

Startupi i poslovanje

Future of Work: Želite li sve benefite asinkronog rada nije dovoljno samo “ured preseliti u online alate”

Kako sebe, zaposlenike i klijente odviknuti od stalne dostupnosti, dopisivanja i komuniciranja koji zapravo ubijaju produktivnost i kvalitetu rada, posebno kad radimo u više vremenskih zona te koje su prednosti, a koji izazovi kod asinkronog načina rada sazali smo na konferenciji Future of Work: Async.

Digitalni marketing

Prima se rebrendirala: Što (i tko) stoji iza prepoznatljivog, a inovativanog vizualnog identiteta?

Od obiteljske tvrtke do poslovnog sustava s više od 2000 zaposlenih. Prima je u posljednjih 25 godina poprilično odmaknula od svojih početaka, stoga je bilo krajnje vrijeme za vizualni identitet koji bi odražavao takvu promjenu.

Intervju

10 godina Axilisa: “Danas radimo na sustavu koji svake subote procesira 10 puta više transakcija nego Amazon UK na Black Friday”

U povodu 10 godina postojanja tvrtke Axilis, s njezinim osnivačem Brunom Kovačićem popričali smo o tome kako su se on i tim snašli nakon što ih je akvizirao Superbet, kako su podnijeli munjevito brzi rast te kako je iz Hrvatske raditi na projektima koji po veličini nekad premašuju tehnološke divove.