Kakve veze imaju prodaja igračaka i tehnološko konzultantstvo?
Krešimir Strahonja

Kakve veze imaju prodaja igračaka i tehnološko konzultantstvo?

Nakon zagrebačkog meetupa s 'tech' konzultantima, došao je red na osječki. Na njemu je 60-ak studenata, većinom s FERIT-a, poslušalo predstavnike tvrtke mStart koji su im otkrili svoj poslovni put od inženjera do direktora i konzultanata.

Tvrtka mStart na FERIT-u je studentima približila kako izgleda karijera tehnološkog konzultanta, ali i koje sve vještine trebaju jednom konzultantu, a ne odnose se samo na tehnička znanja. A do nekih od tih vještina može se doći na najneočekivanije načine, primjerice, kroz prodaju igračaka na sajmovima.

No, o tome kasnije.

U kakvoj tvrtki želite raditi? O tome treba početi razmišljati još na faksu

Upozorio je na to Netokracijin direktor Ivan Brezak Brkan u uvodu u kojemu je pokušao studentima dati do znanja da već sada trebaju postavljati pitanja: Na kakvim projektima žele raditi? Je li riječ o tvrtki koja će podržavati njihov rad? Hoće li u njoj moći napredovati, educirati se? Žele li kreirati proizvode ili usluge?

Nekima od njih bit će možda zanimljivije baviti se i poslovnim dijelom razvoja proizvoda i usluga, ne samo njihovim tehničkim dijelom, a to su na svom primjeru kroz predavanja pokazali Hrvoje Ljubičić, direktor Službe razvoja proizvoda i usluga u mStartu, te Maja Kranjčec, Product Manager u službi analitike i CRM-a. Oboje su završili tehničke fakultete, oboje imaju poveznicu s Osijekom i oboje su odlučili u jednom trenutku karijere postati – konzultanti.

(Digitalna) karijera Hrvoja Ljubičića

Hrvoje je otkrio ključne trenutke koje su oblikovali njegovu današnju karijeru, kroz tri studentska i tri “prava” posla.

No, prije no što su došli do te točke u svojoj karijeri, bilo je mnogo drugih ključnih trenutaka koji su ih obilježili. Hrvoje se prisjetio svoja tri studentska posla, na kojima je radio dok je studirao na FER-u.

Prvi od njih odnosio se na držanje instrukcija iz matematike, ali priznaje da nije imao dovoljno strpljenja za svoje učenike. No, uz taj posao shvatio je da je prijenos znanja važna stvar, što mu je kasnije pomoglo u odnosu s klijentima i kolegama.

Nakon toga, prodavao je igračke, na raznim sajmovima.

Ako sam bio loš u držanju instrukcija, u ovome sam bio katastrofalan.

Priznao je to Hrvoje, kao i da je njegov rođak bio daleko uspješniji u prodaji od njega. Kako kaže, ljudi tehničke struke na prodaju, odnosno sposobnost uvjeravanja, često gledaju kao na nešto negativno, ali ona je važna u svakom poslu, čak i ako se ne bavite prodajom direktno.

Treća stvar, koju je naučio za vrijeme studiranja, jest komunikacija, i to radeći kao administrator na računalima u studentskom domu. Kako kaže, potražnja za računalima u to doba bila je veća od ponude, stoga su morala postojati pravila o ograničenju korištenja. A za provođenje tih pravila bile su nužne komunikacijske vještine kako bi se izbjegli incidenti.

Nakon studija, stvarni svijet. No, znači li on da stvarno znate čime se želite baviti?

Nakon studentskog doba, bilo je vrijeme za prvi pravi posao. Hrvoje je, kao programer u Javi, pronašao posao u jednoj maloj tvrtki koja je, prisjeća se, bila organizacijski kaotična. Upravo zbog tih okolnosti počeo je razmišljati kako se može bolje organizirati razvoj softvera, kao i koje su bolje metodologije razvoja. Baš u to vrijeme počele su se popularizirati agilne metodologije, a on ih je počeo proučavati.

Hrvoje je pokušao “prodati” ideju da uključe takve metodologije u svoj rad tadašnjem šefu, ali neuspješno jer, podsjetimo se, i dalje njegove vještine uvjeravanja nisu bile na dovoljno visokoj razini.

Na događaju se punoj učionici studenata pokušalo objasniti zašto je važno da uz tehničke razvijaju i “meke” vještine.

Nastavio je raditi kao Java programer, ali u drugoj tvrtki koja je organizacijski bila na daleko većoj razini, a imao je i priliku raditi s vrhunskim stručnjacima. No, upravo je tamo shvatio da ne želi samo programirati, nego se baviti i poslovnom stranom priče. Tako je došao do Agrokora, a s osnivanjem mStarta, prešao je kod njih.

Tamo smo se fokusirali na ecommerce i lanac dostave, odnosno automatizaciju njihovih procesa.

Potom je završio MBA, što mu je dalo šire znanje, ali i široku perspektivu, s obzirom na to da je tamo upoznao ljude različitih pozadina.

Kad ste tehnološki konzultant, upravo se s takvim ljudima susrećete. Vaši klijenti vjerojatno neće biti inženjeri i imat će drugačije želje i prioritete od vas.

Kako se opet vratio prodaji – ne igračaka, nego metoda, alata

Hrvoje je na Agrokorovom ecommerce projektu Abrakadabra bio zadužen za tehničku stranu, ali i za postavljanje poslovnih modela i procesa. Istodobno, u mStartu je postao direktor za e-trgovinu, a morao je osnovati tim koji će se upravo time baviti, što je, priznaje, bilo izazovno.

Samo regrutiranje ljudi predstavljalo je izazov jer developera nedostaje na tržištu. A paralelno smo surađivali s vanjskim partnerom na ecommerce platformi, kojeg smo htjeli sustići vlastitim radom. Tome nije pomoglo to što su naši timovi bili na dvije lokacije, u Zagrebu i Sarajevu.

Danas Hrvoje prati poslovne i tehnološke trendove te ih primjenjuje na poslovne usluge mStarta. Nema svoj tim, što znači da poprilično mora koristiti onu vještinu koju u ranim danima nije imao – uvjeravanje. Tako nagovara i upravu i druge timove da se bave određenom tehnologijom ili koriste neki novi alat.

I opet se moja karijera vraća na “prodaju igračaka”.

Za kraj, Hrvoje je savjetovao studentima da planiraju karijeru, ali da budu otvoreni za promjene. Samim time, i da se okušaju u različitim poslovima, posebice onima koji razvijaju “meke” vještine.

Prvi susreti s poslovnim korisnicima mogu biti zastrašujući

Maja je nakon rada u Konzumu otišla u inozemstvo, ne bi li kao konzultantica radila u Accentureu. No, nakon nekoliko godina, vratila se u Hrvatsku uz ponudu mStarta.

Nakon Hrvoja, na red je došla Maja Kranjčec, Product Manager u službi analitike i CRM-a, koja je završila upravo FERIT, a karijeru započela u Konzumu, kao specijalist za skladišne i transportne sustave. Priznaje da nije znala čime će se točno baviti kad je taj posao dobila, ali zapravo je radila na održavanju sustava i razvoju poslovnih aplikacija. Tamo se i prvi put susrela s poslovnim korisnicima.

A to nekome, na početku karijere, može biti poprilično zastrašujuće.

No, naučila je i kako se nositi s problemima. Rješavati ih brzo, a onda naći pametno rješenje da se taj problem ne ponovi, otkrila je recept. U tome je bitno preuzimati inicijativu i odgovornost, što je Maja sama naučila na prvoj greški na poslovnoj aplikaciji koju je napravila, ali je tu grešku i – ispravila.

Situacije u kojima ne postoji “ne znam” i “neću”

Maji je nakon nekog vremena stigla ponuda za rad u inozemstvu, u tvrtki Accenture, gdje je zapravo i počela raditi kao tehnološki konzultant. Prvu godinu je provela na relaciji Varšava-Dubai. Da, temperaturne razlike bile su šokantne, kao i vrlo kratak period prilagodbe na najrazličitije projekte na kojima je radila za klijente.

U takvim situacijama ne postoji “ne znam, neću, nisam to nikad radio”. Puno su mi puta dali nešto na čemu nikad nisam radila. Na taj se način i najbrže uči.

Ispričala je i svoje iskustvo rada u Francuskoj, s klijentom koji je odbijao komunicirati na engleskom jeziku. No, uz upornost i pokazivanje znanja, uspjela je doći do bolje komunikacije. A upravo uz tog klijenta shvatila je da želi osmišljavati za klijente proizvode koji će im koristiti u poslovnom procesu.

U Accentureu sam dobila samopouzdanje. Kad sam odlazila u tu tvrtku, strašno sam se bojala, a danas sam puno spremnija na sve izazove.

Maja se ipak nakon završetka posla u Francuskoj vratila u Hrvatsku, jer su joj česta putovanja i stil života koji ona nose sa sobom postali naporni. Dobila je ponudu iz mStarta koja joj je bila zanimljiva – postala je spona između poslovnih korisnika i razvojnog tima.

Biti konzultant nije ono što se može vidjeti u filmovima, naglasila je, nego iza svega stoji puno rada, učenja i prilagodbe. Ako ne učite konstantno, nećete biti konkurentni, zaključila je svoje predavanje.

Studenti su na kraju meetupa postavljali pitanja o karijeri konzultanata.

Za kraj, Hrvoje Ljubičić i Želimira Kraševac, direktorica Službe podrške Oracle Retail sustavima u mStartu, odgovarali su na pitanja iz publike o tome kako zapravo njihov posao izgleda, ali i otkrili može li se napredovati i u smjeru specijalizacije za određenu tehnologiju, a ne samo u smjeru menadžmenta.

Vidimo se u Splitu?

Nakon Zagreba i Osijeka, Tech Consulting Meetup svoju turneju završava u Splitu, 5. studenog. Na tamošnji se događaj još uvijek možete prijaviti, a otkrijte i što vas tamo točno čeka!

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Prikaz

Native Teams u Hrvatskoj: Kako olakšavaju brigu o porezima, doprinosima i zapošljavanju u inozemstvu?

Native Teams, platforma za freelancere i digitalno plaćanje koju globalno koristi gotovo sto tisuća ljudi, u Hrvatsku je stigla prije dvije godine. Otkrivamo kako im je izgledalo širenje na regiju te što su u međuvremenu nova uveli.

Zabava i zanimljivosti

Hrvati napokon mogu glasati elektronski, i to zahvaljujući Samu Altmanu (i botovima)

Već niz godina naklapa se i navija za uvođenje elektronskog glasanja u Hrvatskoj. Ako nismo tijekom pandemije koronavirusa, kad ćemo, pitaju se mnogi. Ova superizborna godina, u kojoj nas čekaju parlamentarni, europski i predsjednički izbori jedina je još sila (ne)prilika koja bi mogla nagnati Državno izborno povjerenstvo da poduzmu mjere po tom pitanju.

Digitalni marketing

“Želim samo logo za svoj brend” je kao naručivanje hrane bez soli i začina

U dinamičnom svijetu poslovanja, gdje nam se svakodnevno servira tona sadržaja i reklama i gdje se prvi dojam često stvara jednim pogledom – dobro osmišljen logotip izuzetno je važan. Međutim, put kroz brendiranje ide daleko izvan stvaranja logotipa.

Što ste propustili

Tvrtke i poslovanje

Otvorene prijave za Europsko natjecanje u društevnoj inovaciji: Glavna nagrada 75.000 eura

Nagrada promiče društvene inovacije koje pružaju rješenja za društvene izazove i potiču održivi i inkluzivni rast u Europi.

Tvrtke i poslovanje

Pomozite nam doznati tko su, kako rade i što muči hrvatske SaaS tvrtke

Netokracija i SaaStanak udružili su se u istraživanju kako bismo prvi put u Hrvatskoj dobili pregled domaćeg "Software as a Service" ekosustava.

Startupi

Tim MediBoost pobjednik je inovacijskog natjecanja AI4Health.Cro

U natjecanju je sudjelovalo 28 timova, od kojih je 10 ušlo u veliku završnicu te dobilo priliku natjecati se za prve tri nagrade, a pobjedu je odnio tim MediBoost.

Intervju

Moran Cerf: Vrijeme je da marketinška industrija uporabi alate koje su neuroznanstvenici stvorili!

Moran Cerf znanstvenik je koji je revidirao protokol lansiranja nuklearnog oružja, a na Danima komunikacija najavio je marketing budućnosti – marketing u našim snovima. I nije riječ o sanjarenju!

FinTech

Regulativa vs. korisničko iskustvo: Kako banke identificiraju korisnike na daljinu?

Pravilnikom Ministarstva financija o uvođenju novih klijenata u bankarski sustav industrija je zadovoljna, ali kako provjeriti identitet klijenta na daljinu - i dalje ostaje veliki problem za banke.

Novost

Cancel kultura: Tko (ni)je dosad otkazan?

U novoj epizodi podcasta komentiramo dvije prilično kontroverzne teme - otkazivanje i politiku.