Što nam treba za Hrvatsku 2.0? Država bez papira, poslovanje bez pečata…

Riječ je bila o događanju “Hrvatska 2.0: digitalna rješenja za bolju budućnost” koje su suorganizirali Uber Hrvatska, Hrvatska udruga poslodavaca, CRANE – Hrvatska mreža poslovnih anđela, HUB385, Visa Hrvatska, SAP Hrvatska, IBM i Eurocard. Prvi dio dana bio je rezerviran za politički panel, dok je drugi bio poduzetnički.

Ekonomija suradnje i digitalna ekonomija mogu poboljšati izvoz i standard građana, rekao je u uvodnom dijelu događaja Davor Tremac, direktor Ubera za jugoistočnu Europu. Uz to, najavio je akciju ‘Dam svoj glas’ u sklopu koje će u nedjelju, 11. rujna, njihovi korisnici moći besplatno do birališta u gradovima u kojima je Uber prisutan – Zagrebu, Zadru, Splitu i Dubrovniku.

Davorin Štetner, iz Hrvatske mreže poslovnih anđela, istaknuo je kako je osnovno da Hrvatska bude prijatelj poduzetniku.

Nije li apsurdno da Hrvatska to želi samo deklarativno, a mladi ljudi se odmah na početku susreću s birokracijom? Problem riješen startupu je problem riješen za 90 posto malih i srednjih poduzeća. Za pozitivne promjene potrebna je politička volja da se stvari promijene, ne želimo da Hrvatska stalno bude na razini potencijala.

Edvards Smiltens, digitalni lider i zastupnik u parlamentu Latvije, istaknuo je kako se da bi odgovorili na globalne izazove usmjeravaju na industrijalizaciju, potporu inovacijama i startupima te reformu obrazovanja. Ekonomiju dijeljenja vide kao ključnu za uspjeh, a promoviraju je u područjima smještaja, financijskih usluga i, naravno, prijevoza, uslugom Taxify koja dominira Baltikom.

O mjerama za Hrvatsku 2.0

No da se vratimo na panel raspravu o mjerama za digitalnu i uspješnu Hrvatsku, i to iz političke perspektive. Ispred Narodne koalicije sudjelovali su Gordan Maras (bivši ministar poduzetništva i obrta i Darko Parić (bivši pomoćnik ministra uprave), ispred HDZ-a Ivana Maletić (zastupnica u EU parlamentu) i Bernard Gršić, (pomoćnik ministrice uprave i tajnik Odbora za digitalno društvo), Dubravka Jurlina Alibegović (ministrica uprave) i poduzetnik Josip Katalinić ispred Mosta nezavisnih lista te poduzetnik Saša Cvetojević i Zoran Šprajc kao moderator.

Mi se u svom programu zalažemo, mi podupiremo, mi ćemo nastojati, skoro, samo što nije, akcijski plan, strategija… U nešto više od sat vremena čuli smo jako puno riječi podrške digitalizaciji, digitalnom društvu i IT-u, razumijevanja problema poduzetnika i građana te smanjenju birokracije. Također, i da javni službenici razumiju sve ove koncepte jer na kraju oni su ti koji ih provode, ali i pišu pripadajuću regulativu. Spominjala se i funkcionalna organizacija javne uprave koja bi tada građanima mogla nuditi efikasne usluge te da s infrastrukturne strane imamo u dobroj mjeri sve uvjete za provođenje digitalizacije. No što je s konkretnim mjerama i naravno rokovima? Na stranu lijepe želje i dobre namjere, primjerice za uslugu e-račun je rečeno kako je ‘spremna za upotrebu’ te samo što nije krenula njena primjena, kao i mogućnost otvaranje tvrtke putem interneta.

Regulativa za 19. stoljeće

Tema tko bi predvodio digitalizaciju otvorilo je pitanja organizacijske naravi. Od toga da taj dio potpadne pod neko postojeće ministarstvo ili da bude zasebno ministarstvo, što je primjerice, predložio Gordan Maras, a čemu se usprotivila Dubravka Jurlina Alibegović, istaknuvši da i postojeći broj od njih 20 treba smanjiti.

Digitalizacija Hrvatske traži društveni konsenzus. Problem je u nekoordinaciji i upravljanju poslovnim procesima. U onom trenutku kad to prenesemo u javnu upravu imat ćemo društvo znanja koje daje temelje za naprijed.

Saša Cvetojević kao problem je istaknuo regulativu koja je napravljena za 19. stoljeće i koči promjene te da poduzetnici žele regulativu koja prati današnje trendove. Darko Parić je rekao:

Digitalna ekonomija počiva na administraciji koja je razumije, mi danas imamo administraciju koja jako loše ili sporadično razumije što je digitalna ekonomija i kako se provodi. Ti isti ljudi u administraciji i pišu regulativu. Uz pravu politiku kroz četiri godine možemo više ne tražiti podatke od ljudi.

Parić @SDPHrvatske: Kako bi rekli IT-evci, problem je uvijek negdje između tastature i stolice. // cc @Uber_Croatia

— Sara Jahić (@jahicsara) September 7, 2016

Građane i poduzetnike zanimaju – konkretne mjere

Ivana Maletić (HDZ), rekla je kako je dio njihovog programa pojednostavljenje i ukidanje administrativnih prepreka te da će poduzetnici u godinu do dvije moći osjetiti poboljšanje. Između ostalog mjere uključuju umanjivanje poreza na dobit i poreza na dohodak, rješavanje pitanja terenskog dodatka, a tu bi bile i mjere da ako jedna osoba pokreće startup, dvije mlade osobe mi mogle raditi uz nju, na trošak države.

Bernard Gršić je rekao kako je u planu i nadogradnja sustava e-građani tako da će korisnici samo trebati predati zahtjev za određenu uslugu, a da će to država potom dalje sve rješavati. Saša Cvetojević je naglasio kako nemamo vremena gubiti se u strateškim odrednicama te da nema stvarne volje za promjenama – s jedne strane problem je u glavama, s druge u administraciji.

Za kraj, kao što se i u nekoliko navrata moglo čuti tijekom rasprave, građane i poduzetnike ne zanimaju (ne)mogućnosti javne uprave i kako će se država organizirati. Zanimaju ih konkretne mjere i poslovanje bez pečata, bez printanja nepotrebnih papira, bez vađenja dokumenata koje država ionako posjeduje, bez stajanje u redovima, bez obilaženja institucija… A konkretniji potezi, koje od javne uprave očekuju poduzetnici, čule su se u idućem panelu.