Kako se pripremiti na zanimanja budućnosti? Uz besplatne radionice projekta “Digitalna Dalmacija”

Besplatnom višetjednom praktičnom radionicom za razvoj aplikacija umjetne inteligencije ovog je ljeta u PICS predinkubatoru na splitskom FESB-u napravljen veliki iskorak u pokretanju AI aktivnosti u Splitu i županiji. Naime, prva je to „vidljiva“ aktivnost u okviru RAZUMIN – Centra za razvoj umjetne inteligencije, koji je pokrenut kao još jedan bitan dio razvoja dalmatinskog startup ekosustava – Digitalna Dalmacija.

Organizacija radionice potaknuta je velikim interesom koji su zapazili u splitskoj tehnološkoj zajednici okupljenoj oko ML/AI Split meetup grupe koja broji gotovo 500 članova, istaknuo je Damir Brčić, organizator samog meetupa i voditelj Digitalne Dalmacije.

S obzirom na to da je i ova radionica ponukana osluškivanjem potreba lokalne ICT zajednice, ne čudi da je već prva aktivnost naišla kako na značajan interes tako i na pozitivne dojmove izravno uključenih.

U nastavku saznajte što se to točno učilo u splitskom PICS-u, koliko je praktična i korisna takva edukacija za polaznike te kako je uopće započela cijela AI priča u Splitu…

Razvoj AI aplikacija uz YOLO algoritam

Luka Farkaš, ATOS Intern, u organizaciji ICT županije i EDIT CodeSChoola te uz podršku Odjela za informatiku splitskog PMF-a, održao je višetjednu praktičnu radionicu na temu „Prepoznavanja objekta korištenjem YOLOv5“. Sudionike je poučio kako sami mogu krenuti u razvoj vlastitih aplikacija koje bi se koristile automatizirano prepoznavanje objekata uz YOLO algoritam.

Uputio ih je u podešavanje razvojnog okruženja, potrebne tehnologije te samu problematiku strojnog učenja, pojašnjava Luka.

Radionica je obuhvatila upoznavanje s Python libraryjima i YOLOv5 frameworkom uz treniranje unaprijed pripremljenih skupova podataka dostupnih na Roboflowu, među kojima su Aerial Maritime Drone Dataset, Mask Wearing Dataset, Blood Cells Dataset, Vehicle OpenImages Dataset i drugi.

Polaznici su doznali zašto je YOLO prekretnica u problemima detekcije objekata, uz ogledni pregled mogućnosti koje pružaju YOLOv5 i Roboflow. Uslijedio je Machine Learning workflow uz zadatke i PyTorch tutorijale; upoznali su se s konvolucijskim neuronskim mrežama, s radom s PyTorch frameworkom i njegovim mogućnostima, uspoređivali su YOLOv5 (one-shot detector) s two-shot detektorima i detaljnije analizirali YOLOv5, između ostalog.

Uz to je Luka održao i kratke prezentacije i simulacije, odnosno predstavio je primjene YOLO algoritma koji u jednom koraku uspije prepozanti objekt od interesa; primjerice, tipičan u medicini – neželjenu promjenu kože. No, naglasak je bio na samostalnom radu polaznika na modelima detekcije objekata, napominje.

Tečajem su polaznici osposobljeni prikupiti vlastite podatke, odabrati prikladan model i istrenirati ga te, tijekom pripreme podataka i treniranja modela, uvjeti potencijalne probleme i optimizirati ih.

Razina edukacije na svjetskoj razini

Po završetku radionice niz polaznika je potvrdio svoja znanja, ali i dobre dojmove na osnovu usvojenog. Jedna polaznica nije štedila riječi hvale:

Jako kvalitetan tečaj, jako dobra priprema Luke Farkaša i ostale ekipe, vrhunska organizacija. Živjela sam u inozemstvu pet godina; kad usporedim inozemna iskustva i ova – mogu reći da su naše edukacije na vrlo visokoj razini. Drago mi je da se potiče i osvještava publika o umjetnoj inteligenciji.

Ivan Madunić, po struci inženjer elektronike i magistar računarstva, koji se trenutno bavi geoinformatikom i radi kao softver inženjer, pojasnio je kako se kod njega pojavio interes za primjenu AI tehnologija te koliko mu znači što se oko toga izgradila lokalna zajednica:

Moj diplomski rad bazirao se na robotici, a i prvo radno mjesto bilo mi je na FESB-u. Radio sam kao inženjer robotike na autonomnom čistaču industrijskih prostora, što mi je ujedno bio prvi doticaj sa strojnim učenjem i robotikom. Kasnije sam, također na FESB-u, radio na samostalnom projektu stereo kamera za prepoznavanje dubine – strojnim učenjem sam trebao prepoznati neke gestikulacije. Put me u konačnici odveo negdje drugdje, ali je znatiželja ostala.

Dok sam se ja bavio time, nisam se imao s kime posavjetovati, a sada se nekolicina ljudi bavi time, stvorila se cijela zajednica. Zašto to ne iskoristiti? Na radionici sam poprilično puno novog naučio. Iako sam imao određena predznanja, specifičnost je računarstva da “novo znanje prebriše staro”, pa sam dosta toga ponovno naučio.

Luka stoga posebno hvali ICT zajednicu upravo zato što on prije par godina nije imao takvu podršku te preporučuje mladima uključivanje u edukacije ovoga tipa.

Princip edukacije „prvo se napravi pa nauči“ puno je brži i intuitivniji za mlade ljude kojima je u fakultetskom obrazovanju previše teorije, a premalo prakse. Praksa mladu osobu može zainteresirati, a onda ulazi u teoriju jer teorija tada objašnjava i daje im slobodu da se izražavaju.

RAZUMIN – centar koji odgovara na potrebe zajednice

Mladih željnih ovakve edukacije definitvno neće faliti. Prof.dr.sc. Saša Mladenović sa splitskog PMF-a, suorganizator ML/AI Split meetupa, naglasio je kako je za temu umjetne inteligencije sve više zainteresiranih. ML/AI meetup okuplja raznoliku zajednicu, među kojima je izdvojio i studente Filozofskog fakulteta koji su pronašli način za iskoristiti umjetnu inteligenciju u obradi prirodnih jezika.

U Splitu, ali i cijeloj Splitsko-dalmatinskoj županiji postoji značajan interes različitih tvrtki i pojedinaca za razvojem novih proizvoda i modela poslovanja temeljenih na najnovijim tehnološkim trendovima i postignućima. Pokazatelj želje za promjenom uvriježenog, ali pogrešnog mišljenja, kako se ovdje možemo baviti isključivo turizmom – i splitska je tehnološka zajednica okupljena oko ML/AI Split meetupa koja broji gotovo 500 članova.

Ova zajednica okupljena oko tema vezanih uz strojno učenje i umjetnu inteligenciju posebna je po svojoj heterogenosti. Među članovima se mogu naći već iskusni praktičari koji u konkretnim projektima koriste tehnike umjetne inteligencije, ali i oni koji se tek spremaju upustiti se u primjenu umjetne inteligencije u svom području interesa. Naravno, ne smiju se izostaviti niti studenti koji su kreativna snaga koja ima interes nastaviti se razvijati u području koje je traženo u cijelom svijetu.

RAZUMIN centar za razvoj umjetne inteligencije Splitsko-dalmatinske županije logičan je, stoga, nastavak aktivnosti i mjera koje su objedinjene kroz ICT županiju, odnosno kroz krovni projekt Digitalna Dalmacija, a koje su usmjerene na poticanje razvoja ICT sektora u županiji, kao jednom od najpropulzivnijih poslovnih sektora današnjice, istaknuo je Damir Brčić.

RAZUMIN je dio projekta ICT županija koji je na ovaj način evoluirao i razgranao se kako bi odgovorio potrebama svih onih za koje je namijenjen, a to su: tvrtke, freelanceri, studenti, učenici i svi ostali zainteresirani za razvoj vještina i ovladavanje kompetencijama vezanim uz poslovanje i rad u IT sektoru.

Ublažavanje i rješavanje uočenih problema ovog sektora, poput nedovoljnog broja kadrova i kvalitetnijih kompetencija dodatno će pospješiti i aktivnosti ovog Centra, uz sve već pokrenute edukacije i treninge. Cilj nam je u prvom redu omogućiti im stjecanje što više praktičnog znanja kako bi u konačnici bili što konkuretniji na tržištu rada i tako pomogli našim IT tvrtkama.

Pripremne radnje za pokretanje Centra za razvoj umjetne inteligencije napravljene su kroz organizaciju spomenutih ML/AI meetupa, čiji je cilj bio ispitati zainteresiranost lokalne IT zajednice za područje umjetne inteligencije, napominje Saša Mladenović.

Nismo išli pristupom odozgo prema dolje, odnosno nije se prvo osnovao centar pa se razmatralo što će on raditi, nego obratno – odozdo prema gore. Odlučili smo prvo vidjeti što zajednici treba, a cilj je uvijek isti – potaknuti razvoj ICT-a u županiji.

“Jedino što je potrebno jest ulagati u znanje”

Krenuli su, dakle, kako je naglasio, odgovarati na zahtjeve zajednice. Potpisom sporazuma Splitsko-dalmatinske županije sa Sveučilištem u Splitu te FESB-om i PMF-om povezao se znanstveni dio – otkrivanje noviteta u svijetu iz znanstvene literature – s praktičnim znanjem za kojim, očigledno, vlada „glad“.

Prilika za stjecanje praktičnog znanja pružena je upravo radionicom „Prepoznavanje objekta korištenjem YOLOv5“, koja je rezultirala vlastitim projektima polaznika. Učionica je tijekom svih šest susreta bila puna – s više od 20 sudionika.

Svi bi uključeni voljeli da neka od ideja završi kao startup, ali ideja radionica je još šira od individualnih projekata, zaključuje Mladenović:

Ideja je pokazati da se u Splitsko-dalmatinskoj županiji može raditi na razvoju vlastitih vještina i da se može podići vlastita vrijednost. Isto tako, još jednom pokazati da se ne mora ići nigdje da bi se radilo za svjetsko tržište – jedino što je potrebno jest ulagati u znanje; tu županija ima društvenu ulogu potaknuti ljude da budu što produktivniji i ostanu ondje gdje jesu,

Zbog velikog interesa polaznika, ali i ostalih, radionica će biti snimljena i uz odlične upute i primjere u elektroničkom obliku, bit će postavljena i na edukacijskom portalu EDIT CodeSchool u obliku online tečaja.