Hrvati sve više plaćaju mobitelom, ali žele i više sigurnosti kod svih vrsta plaćanja

Hrvati sve više plaćaju mobitelom, ali žele i više sigurnosti kod svih vrsta plaćanja

Prema novom istraživanju koje su proveli Ipsos i Mastercard, građani Hrvatske sve su otvoreniji plaćanju putem mobitela, ali i koriste sve više bankarskih proizvoda.

U čitavom svijetu danas raste upotreba novih, tehnološki naprednih sustava plaćanja. S konstantnim porastom broja korisnika interneta i pametnih telefona i satova, raste i želja tih korisnika da svoje nove uređaje iskoriste za plaćanje, pogotovo kada je danas lakše nego ikada povezati svoje račune s mobitelom ili pametnim satom.

Prema istraživanju koje je nedavno u Europi proveo Ipsos u suradnji s Mastercardom, gotovo svi Hrvati koriste pametne telefone. Nas 98% ima neku vrstu ovog uređaja, a većina je Android korisnika, čak 91% nas. Porast je to u broju korisnika pametnih telefona za otprilike pet posto u odnosu na 2016. godinu.

S više korisnika interneta raste i broj korisnika raznih servisa, a zanimljivo je da prema ovome istraživanju broj korisnika društvenih mreža pada, pa ih danas koristi 82% građana, za četiri posto manje nego ne tako davne 2016. godine. U porastu su, međutim, digitalno pretraživanje smještaja (50%, porast za 15%), digitalne usluge za prijevoz i transport (38%, porast za 13%), ali i usluge za prijenos novca digitalnim putem, čiji je broj korisnika narastao za čak 34%, a danas ih koristi sveukupno 39% građana.

Ovo je vrlo dobar pokazatelj vrlo brzog rasta ove grane, a aplikacije poput KeksPaya i Revoluta koje omogućavaju brze prijenose uvelike su zaslužne za to.

Volimo kupovati na internetu, ali…

Prema ovom istraživanju, prosječan Hrvat koristi otprilike sedam različitih bankarskih proizvoda, otprilike tri proizvoda više nego 2016. Daleko najpopularniji proizvod su, jasno, debitne kartice kojima se služi 65% ispitanika, a nakon njih slijede internetsko bankarstvo koje koristi otprilike 64% Hrvata i mobilno bankarstvo kojim se služi nešto manje nas, otprilike 57%.

Valja svakako istaknuti kako je mobilno bankarstvo u odnosu na 2016. zabilježilo rast korisnika od čak 20%. Jasno je da će, ako se trendovi nastave kretati u ovome smjeru, iduće istraživanje pokazati još veći broj korisnika mobilnih bankarskih aplikacija nego onih “fiksnih” kojima se pristupa putem računala.

Ako ste redoviti čitatelj Netokracije, vjerojatno spadate i u skupinu koja redovito kupuje putem interneta, koju čini 69% Hrvata, a to činite vrlo vjerojatno jer je brže i praktičnije. Iako volimo kupovati putem interneta, zanimljivo je kako smo i dalje trunku nepovjerljivi, pa nešto više od trećine nas (34%) i dalje voli plaćanje pouzećem, dok nas otprilike 53% plaća karticama, a 45% aplikacijama za slanje novca. Oni koji ne preferiraju plaćanje karticom na internetu navode kako bi to činili kada bi se osjećali sigurnije prilikom checkouta (56%) i eventualne posebne pogodnosti za plaćanje karticama (50% korisnika).

Sve više plaćamo mobitelom

Hrvati polako, ali sigurno, počinju koristiti pametne telefone kao alternativu karticama, a nas 69% smatra kako je mobitel najbolja alternativa. Vrlo je zanimljivo kako bi svaki deseti Hrvat najradije plaćao putem implantata, što je prilično napredna ideja koju, moramo priznati, nismo očekivali. Ako mislite da je plaćanje mobitelom nešto što nije toliko rašireno u Hrvatskoj, bili biste u krivu jer čak 60% nas redovito plaća mobitelom umjesto karticom u trgovinama, i to u prosjeku tri puta u mjesecu.

Zanimljivo je kako bi se pola nas rado okrenulo korištenju biometrijske autentikacije poput otiska prsta kada bi ona bila dostupna u njihovom slučaju. Trenutno otprilike svaki peti ispitanik aktivno koristi biometriju kao što je to slučaj, recimo, kod plaćanja uslugom Google Pay za Android mobitele ili Apple Pay za Apple korisnike.

Idućeg mjeseca stiže nam regulativa PSD2 koja za cilj ima poboljšavanje sigurnosti korisnika kvalitetnijim sustavima autentikacije kako bi se smanjio broj prijevara u elektroničkom plaćanju, bilo ono putem aplikacija na uređajima ili putem nekog od internetskih preglednika. Regulativu će zasigurno pozdraviti i korisnici u Hrvatskoj koji smatraju kako veća razina sigurnosti i poneki dodatni korak prilikom kupovine zapravo poboljšava njihovo iskustvo, a samim time i volju da kartice koriste češće.

Ako sagledamo sve informacije ovog istraživanja dolazimo do zaključka kako su građani Hrvatske vrlo otvoreni za nove oblike digitalizacije, ali kako bi se ona uspješno provela potrebno je uložiti mnogo truda u sustave sigurnosti. Hrvati će, sudeći po podacima, u budućnosti sve više plaćati korištenjem svojim mobilnih telefona, a na bankama i drugim financijskim ustanovama je da im ponude što je moguće sigurnije iskustvo koje će donijeti korist za sve uključene strane.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Nemojte se ugledati na ‘lifestyle’, ‘hustle’ i Instagram poduzetnike koji ne kuže biznis (osim onih koji kuže)

Toksična pozitivnost i poslovna naivnost mogu biti katastrofalna kombinacija u doba ekonomske krize. Je li vrijeme da unfollowate sve lifestyle poduzetnike i motivirajuće Instagram profile?

Kultura 2.0

Prva prepreka za elektroničko glasanje je digitalna nepismenost

Kako je situacija s pandemijom koronavirusa digitalizirala i digitalno transformirala dobar dio i privatnog i javnog sektora, aktualiziralo se i pitanje o elektroničkom glasanju. O temi spremnosti na taj oblik glasanja, i s tehnološke i društvene strane, razgovarala sam s osobom koja je razvila jedan takav sustav, Ivanom Hendijom iz FairVotesa.

Kultura 2.0

Kako igrifikacijom poboljšati izlaznost na hrvatskim parlamentarnim izborima?

Čak i prekrižiti listić je bolje nego uopće ne izaći na izbore, a opet, mnogim hrvatskim građanima se za naredne 4 godine ne da izdvojiti ni tih 20-ak minuta na biračkim mjestima. I to je posve razumljivo ako pogledamo da biračima izbori ne nude nikakvu opipljivu nagradu... ako ne potporom za stranke koje će voditi državu u budućnosti, čime nas se onda može motivirati?

Što ste propustili

Kultura 2.0

Spotify je od danas službeno dostupan u Hrvatskoj!

Neka me netko uštipne. Stigao je i ovaj dan, Spotify je u Hrvatskoj.

Digitalni marketing

Od srijede stiže Spotify? Što će sad Deezer, ali i oglašivači, telekomi i podcasteri

Ako Spotify ovaj tjedan dođe u Hrvatsku u 'paketu' s drugim zemljama regije i Rusijom, mogao bi dobro doći hrvatskim glazbenicima i izvođačima koji su u doba koronavirusa morali otkazati koncerte. Oglašivači i podcasteri bi također mogli okrenuti glave...

Video

Hoće li vam deepfakeom ukrasti lice pa ući u bankovni račun (i staviti vas u pornić)

Ako poslije ove epizode ne obrišete sve selfije s interneta, niste napravili ništa.

Intervju

Wirecard je potonuo, je li za sobom povukao Revolut, druge fintechove i – vaše novce?

Hoće li pad Wirecarda značiti gubitak povjerenja korisnika u fintech svijet?

Startupi i poslovanje

Ovo je potpuni plan za sav sadržaj koji uspješan webshop mora imati!

Sadržaj je ključni faktor zbog kojeg korisnici dolaze interaktirati s vašim brendom. Sadržaj je kralj, a eCommerce tu nije iznimka. Od poslovnog plana, općeg sadržaja i opisa proizvoda, ovo su stavke koje svaki uspješan webshop mora pokriti.

Tehnologija

Tenisice, ruž, naočale… Kad ih već ne možemo isprobati u trgovini, zašto ne bismo virtualno?

Unatoč razvoju online prodaje, fizičke trgovine zadržale su svoju glavnu prednost - mogućnost da kupac sam isproba željene proizvode. No, nakon što su se trgovine diljem svijeta zatvorile zbog pandemije, porasla je popularnost virtualnog isprobavanja proizvoda koje pokušava donekle nadomjestiti korisničko iskustvo na kakvo smo navikli u tradicionalnim trgovinama.