Hrvati sve više plaćaju mobitelom, ali žele i više sigurnosti kod svih vrsta plaćanja

Hrvati sve više plaćaju mobitelom, ali žele i više sigurnosti kod svih vrsta plaćanja

Prema novom istraživanju koje su proveli Ipsos i Mastercard, građani Hrvatske sve su otvoreniji plaćanju putem mobitela, ali i koriste sve više bankarskih proizvoda.

U čitavom svijetu danas raste upotreba novih, tehnološki naprednih sustava plaćanja. S konstantnim porastom broja korisnika interneta i pametnih telefona i satova, raste i želja tih korisnika da svoje nove uređaje iskoriste za plaćanje, pogotovo kada je danas lakše nego ikada povezati svoje račune s mobitelom ili pametnim satom.

Prema istraživanju koje je nedavno u Europi proveo Ipsos u suradnji s Mastercardom, gotovo svi Hrvati koriste pametne telefone. Nas 98% ima neku vrstu ovog uređaja, a većina je Android korisnika, čak 91% nas. Porast je to u broju korisnika pametnih telefona za otprilike pet posto u odnosu na 2016. godinu.

S više korisnika interneta raste i broj korisnika raznih servisa, a zanimljivo je da prema ovome istraživanju broj korisnika društvenih mreža pada, pa ih danas koristi 82% građana, za četiri posto manje nego ne tako davne 2016. godine. U porastu su, međutim, digitalno pretraživanje smještaja (50%, porast za 15%), digitalne usluge za prijevoz i transport (38%, porast za 13%), ali i usluge za prijenos novca digitalnim putem, čiji je broj korisnika narastao za čak 34%, a danas ih koristi sveukupno 39% građana.

Ovo je vrlo dobar pokazatelj vrlo brzog rasta ove grane, a aplikacije poput KeksPaya i Revoluta koje omogućavaju brze prijenose uvelike su zaslužne za to.

Volimo kupovati na internetu, ali…

Prema ovom istraživanju, prosječan Hrvat koristi otprilike sedam različitih bankarskih proizvoda, otprilike tri proizvoda više nego 2016. Daleko najpopularniji proizvod su, jasno, debitne kartice kojima se služi 65% ispitanika, a nakon njih slijede internetsko bankarstvo koje koristi otprilike 64% Hrvata i mobilno bankarstvo kojim se služi nešto manje nas, otprilike 57%.

Valja svakako istaknuti kako je mobilno bankarstvo u odnosu na 2016. zabilježilo rast korisnika od čak 20%. Jasno je da će, ako se trendovi nastave kretati u ovome smjeru, iduće istraživanje pokazati još veći broj korisnika mobilnih bankarskih aplikacija nego onih “fiksnih” kojima se pristupa putem računala.

Ako ste redoviti čitatelj Netokracije, vjerojatno spadate i u skupinu koja redovito kupuje putem interneta, koju čini 69% Hrvata, a to činite vrlo vjerojatno jer je brže i praktičnije. Iako volimo kupovati putem interneta, zanimljivo je kako smo i dalje trunku nepovjerljivi, pa nešto više od trećine nas (34%) i dalje voli plaćanje pouzećem, dok nas otprilike 53% plaća karticama, a 45% aplikacijama za slanje novca. Oni koji ne preferiraju plaćanje karticom na internetu navode kako bi to činili kada bi se osjećali sigurnije prilikom checkouta (56%) i eventualne posebne pogodnosti za plaćanje karticama (50% korisnika).

Sve više plaćamo mobitelom

Hrvati polako, ali sigurno, počinju koristiti pametne telefone kao alternativu karticama, a nas 69% smatra kako je mobitel najbolja alternativa. Vrlo je zanimljivo kako bi svaki deseti Hrvat najradije plaćao putem implantata, što je prilično napredna ideja koju, moramo priznati, nismo očekivali. Ako mislite da je plaćanje mobitelom nešto što nije toliko rašireno u Hrvatskoj, bili biste u krivu jer čak 60% nas redovito plaća mobitelom umjesto karticom u trgovinama, i to u prosjeku tri puta u mjesecu.

Zanimljivo je kako bi se pola nas rado okrenulo korištenju biometrijske autentikacije poput otiska prsta kada bi ona bila dostupna u njihovom slučaju. Trenutno otprilike svaki peti ispitanik aktivno koristi biometriju kao što je to slučaj, recimo, kod plaćanja uslugom Google Pay za Android mobitele ili Apple Pay za Apple korisnike.

Idućeg mjeseca stiže nam regulativa PSD2 koja za cilj ima poboljšavanje sigurnosti korisnika kvalitetnijim sustavima autentikacije kako bi se smanjio broj prijevara u elektroničkom plaćanju, bilo ono putem aplikacija na uređajima ili putem nekog od internetskih preglednika. Regulativu će zasigurno pozdraviti i korisnici u Hrvatskoj koji smatraju kako veća razina sigurnosti i poneki dodatni korak prilikom kupovine zapravo poboljšava njihovo iskustvo, a samim time i volju da kartice koriste češće.

Ako sagledamo sve informacije ovog istraživanja dolazimo do zaključka kako su građani Hrvatske vrlo otvoreni za nove oblike digitalizacije, ali kako bi se ona uspješno provela potrebno je uložiti mnogo truda u sustave sigurnosti. Hrvati će, sudeći po podacima, u budućnosti sve više plaćati korištenjem svojim mobilnih telefona, a na bankama i drugim financijskim ustanovama je da im ponude što je moguće sigurnije iskustvo koje će donijeti korist za sve uključene strane.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Tehnologija

Nove osobne iskaznice: Zbogom čitaču kartica, dobar dan biometriji

Iako su pametne osobne iskaznice u Hrvatsku stigle 2013., od danas nam je dostupna nova verzija s novim značajkama.

Digitalni mediji

Kroz 3 godine hrvatski mediji morat će odlučiti: Više oglašavanja ili naplata sadržaja!

2020. pamtit ćemo po mnogo toga, ali i po činjenici da je naplaćivanje online sadržaja u Hrvatskoj napokon ozbiljno krenulo, a kakva su iskustva nakon prvog razdoblja provođenja - otkrivamo u razgovoru s 24sata, Telegramom te Večernjim i Jutarnjim listom.

Tehnologija

Nakon Googleovog natječaja, cilj im je pomoći izgraditi 100.000 solarnih krovova u Hrvatskoj do 2030. godine!

Nije ni bitno isticati koliko je prelazak na solarnu energiju važan, ali tko na tome radi u Hrvatskoj? ZEZ odnosno Zelena energetska zadruga koja želi pomoći građanima u razvoju, investiranju i korištenju obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj, evo kako...

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Mikrotvornica uz europska sredstva želi pomicati granice 3D printanja

Hrvatska tvrtka mogla bi promijeniti kako 3D printamo! Pred njima je godinu dana eksperimentiranja u kojem sudjeluju Institut Ruđer Bošković, Centar za informatiku i računarstvo te Yotta Advanced Computing.

Kultura 2.0

Hrvat(i) o e-biciklima i e-romobilima: Manje stresa, a uzbudljivije od vožnje automobilom!

Zašto sam se odlučio na laka električna vozila i zašto biste i vi trebali - saznajte iz osobnog iskustva i podataka najnovijeg hrvatskog istraživanja na temu.

Startupi i poslovanje

Deutsche Bahn Digital Ventures pridružio se investicijama u Gideon Brothers

Investicijski odjeljak njemačke željezničke tvrtke Deutsche Bahna pridružio se dokapitalizacijskoj rundi investicija u Gideon Brothers.

Startupi i poslovanje

Što za hrvatske znanstvenike znači EIF-ov, HBOR-ov i SID-ov 40 milijuna eura vrijedan VC fond

Hrvatska banka za obnovu i razvitak prošli je tjedan s Europskim investicijskim fondom (EIF) i slovenskom razvojnom i izvoznom bankom (SID), službeno uspostavila prvu regionalnu platformu koja će pomoći da se hrvatske znanstvene inovacije lakše razviju u punokrvna poslovanja. Neki već imaju velike planove, stoga smo provjerili kolike.

Tehnologija

Nove osobne iskaznice: Zbogom čitaču kartica, dobar dan biometriji

Iako su pametne osobne iskaznice u Hrvatsku stigle 2013., od danas nam je dostupna nova verzija s novim značajkama.

Tehnologija

Demistificirani DevOps: To je kultura tvrtke, a ne pojedinac superheroj!

Kako osigurati da operativci i programeri rade kao cjelina? Kojim metodama DevOps može pomoći srušiti nevidljivi zid između ta dva tima te što je najpotrebnije stručnjacima koji bi tu ulogu trebali preuzeti... evo jedne perspektive koja bi vam mogla dati odgovore.