Hrvati sve više plaćaju mobitelom, ali žele i više sigurnosti kod svih vrsta plaćanja

Hrvati sve više plaćaju mobitelom, ali žele i više sigurnosti kod svih vrsta plaćanja

Prema novom istraživanju koje su proveli Ipsos i Mastercard, građani Hrvatske sve su otvoreniji plaćanju putem mobitela, ali i koriste sve više bankarskih proizvoda.

U čitavom svijetu danas raste upotreba novih, tehnološki naprednih sustava plaćanja. S konstantnim porastom broja korisnika interneta i pametnih telefona i satova, raste i želja tih korisnika da svoje nove uređaje iskoriste za plaćanje, pogotovo kada je danas lakše nego ikada povezati svoje račune s mobitelom ili pametnim satom.

Prema istraživanju koje je nedavno u Europi proveo Ipsos u suradnji s Mastercardom, gotovo svi Hrvati koriste pametne telefone. Nas 98% ima neku vrstu ovog uređaja, a većina je Android korisnika, čak 91% nas. Porast je to u broju korisnika pametnih telefona za otprilike pet posto u odnosu na 2016. godinu.

S više korisnika interneta raste i broj korisnika raznih servisa, a zanimljivo je da prema ovome istraživanju broj korisnika društvenih mreža pada, pa ih danas koristi 82% građana, za četiri posto manje nego ne tako davne 2016. godine. U porastu su, međutim, digitalno pretraživanje smještaja (50%, porast za 15%), digitalne usluge za prijevoz i transport (38%, porast za 13%), ali i usluge za prijenos novca digitalnim putem, čiji je broj korisnika narastao za čak 34%, a danas ih koristi sveukupno 39% građana.

Ovo je vrlo dobar pokazatelj vrlo brzog rasta ove grane, a aplikacije poput KeksPaya i Revoluta koje omogućavaju brze prijenose uvelike su zaslužne za to.

Volimo kupovati na internetu, ali…

Prema ovom istraživanju, prosječan Hrvat koristi otprilike sedam različitih bankarskih proizvoda, otprilike tri proizvoda više nego 2016. Daleko najpopularniji proizvod su, jasno, debitne kartice kojima se služi 65% ispitanika, a nakon njih slijede internetsko bankarstvo koje koristi otprilike 64% Hrvata i mobilno bankarstvo kojim se služi nešto manje nas, otprilike 57%.

Valja svakako istaknuti kako je mobilno bankarstvo u odnosu na 2016. zabilježilo rast korisnika od čak 20%. Jasno je da će, ako se trendovi nastave kretati u ovome smjeru, iduće istraživanje pokazati još veći broj korisnika mobilnih bankarskih aplikacija nego onih “fiksnih” kojima se pristupa putem računala.

Ako ste redoviti čitatelj Netokracije, vjerojatno spadate i u skupinu koja redovito kupuje putem interneta, koju čini 69% Hrvata, a to činite vrlo vjerojatno jer je brže i praktičnije. Iako volimo kupovati putem interneta, zanimljivo je kako smo i dalje trunku nepovjerljivi, pa nešto više od trećine nas (34%) i dalje voli plaćanje pouzećem, dok nas otprilike 53% plaća karticama, a 45% aplikacijama za slanje novca. Oni koji ne preferiraju plaćanje karticom na internetu navode kako bi to činili kada bi se osjećali sigurnije prilikom checkouta (56%) i eventualne posebne pogodnosti za plaćanje karticama (50% korisnika).

Sve više plaćamo mobitelom

Hrvati polako, ali sigurno, počinju koristiti pametne telefone kao alternativu karticama, a nas 69% smatra kako je mobitel najbolja alternativa. Vrlo je zanimljivo kako bi svaki deseti Hrvat najradije plaćao putem implantata, što je prilično napredna ideja koju, moramo priznati, nismo očekivali. Ako mislite da je plaćanje mobitelom nešto što nije toliko rašireno u Hrvatskoj, bili biste u krivu jer čak 60% nas redovito plaća mobitelom umjesto karticom u trgovinama, i to u prosjeku tri puta u mjesecu.

Zanimljivo je kako bi se pola nas rado okrenulo korištenju biometrijske autentikacije poput otiska prsta kada bi ona bila dostupna u njihovom slučaju. Trenutno otprilike svaki peti ispitanik aktivno koristi biometriju kao što je to slučaj, recimo, kod plaćanja uslugom Google Pay za Android mobitele ili Apple Pay za Apple korisnike.

Idućeg mjeseca stiže nam regulativa PSD2 koja za cilj ima poboljšavanje sigurnosti korisnika kvalitetnijim sustavima autentikacije kako bi se smanjio broj prijevara u elektroničkom plaćanju, bilo ono putem aplikacija na uređajima ili putem nekog od internetskih preglednika. Regulativu će zasigurno pozdraviti i korisnici u Hrvatskoj koji smatraju kako veća razina sigurnosti i poneki dodatni korak prilikom kupovine zapravo poboljšava njihovo iskustvo, a samim time i volju da kartice koriste češće.

Ako sagledamo sve informacije ovog istraživanja dolazimo do zaključka kako su građani Hrvatske vrlo otvoreni za nove oblike digitalizacije, ali kako bi se ona uspješno provela potrebno je uložiti mnogo truda u sustave sigurnosti. Hrvati će, sudeći po podacima, u budućnosti sve više plaćati korištenjem svojim mobilnih telefona, a na bankama i drugim financijskim ustanovama je da im ponude što je moguće sigurnije iskustvo koje će donijeti korist za sve uključene strane.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Zabava i zanimljivosti

Hrvati napokon mogu glasati elektronski, i to zahvaljujući Samu Altmanu (i botovima)

Već niz godina naklapa se i navija za uvođenje elektronskog glasanja u Hrvatskoj. Ako nismo tijekom pandemije koronavirusa, kad ćemo, pitaju se mnogi. Ova superizborna godina, u kojoj nas čekaju parlamentarni, europski i predsjednički izbori jedina je još sila (ne)prilika koja bi mogla nagnati Državno izborno povjerenstvo da poduzmu mjere po tom pitanju.

Tvrtke i poslovanje

Znate li koristiti svoj “mozak izvan mozga”?

Proces u kojem naš mozak prati samog sebe i procjenjuje koliko mu dobro ide radimo svakodnevno, s više ili manje uspjeha. Riječ je o metakogniciji koja utječe na svaki aspekt našeg ponašanja - od definiranja životnih ciljeva i kako do njih doći do procjenjivanja vlastitih osjetila.

Digitalni marketing

“Želim samo logo za svoj brend” je kao naručivanje hrane bez soli i začina

U dinamičnom svijetu poslovanja, gdje nam se svakodnevno servira tona sadržaja i reklama i gdje se prvi dojam često stvara jednim pogledom – dobro osmišljen logotip izuzetno je važan. Međutim, put kroz brendiranje ide daleko izvan stvaranja logotipa.

Što ste propustili

Startupi

ZICER otvorio prijave za nove akceleracijske programe – startupe čeka preko 200.000 eura

Hrvatski startup hub ZICER otvorio je natječaje za akceleracijske programe kroz koje je na raspolaganju 200.000 eura bespovratnih novčanih sredstava i in-kind potpora od 18.000 eura.

Intervju

Umjetna inteligencija ima razorni potencijal, treba je zauzdati etikom, kaže poznati futurolog

Digitalna transformacija je i kulturološka promjena, koja traži stalno izazivanje statusa quo, eksperimentiranje i prihvaćanje neuspjeha.

Društvene mreže

Saga ReeseTeese pokazala je da TikTok postaje novi reality TV

Od 15-sekundnih plesnih videa do osobne drame ispričane kroz 500 minuta nastavaka snimljenih usput: analiziramo zašto sadržaj na TikToku postaje sve sličniji televizijskim emisijama i zašto je sve češće početna točka na putu do slave i ugovora s Netflixom.

Intervju

10 godina Marketing Meet Upa: Ilija Brajković prisjeća se kako je sve počelo

Tko bi rekao da je Marketing Meetup počeo s desetak sudionika u pivnici, a sada broji skoro 6000 članova.

Karijere

Učenice su dobre u STEM-u, ali ih ne zanima karijera u programiranju

Iako tijekom školovanja raste interes za STEM zanimanjima među oba spola, postoje značajne rodne razlike u odabirima. Područja informatike i računarstva snažno su obilježena stereotipima i poslovi u ovom području i dalje djevojkama nisu dovoljno interesantni

Intervju

Što donosi studij primijenjene kognitivne znanosti koji je spojio snage FER-a i Filozofskog?

Do prije samo nekoliko godina suradnja FER-a i zagrebačkog Filozofskog fakulteta smatrala bi se  protuprirodnim činom, a danas zajednički izvode studij za kojim vlada ogroman interes.