Treba li i Hrvatskoj Bürokratt, AI asistent za snalaženje po birokraciji?

Estonija je već prije 20 godina započela s digitalizacijom svih državnih usluga i razvojem svojeg ekosustava zbog čega se nalazi u samom vrhu svjetske digitalne scene. Upravo su dva zastupnika parlamenta Estonije, Andreas Sutt i Andreij Korobeinik, posjetili Infobip i Peekator kako bi dobili uvid u stanje hrvatske startup zajednice, a njihov posjet završio je okruglim stolom naslovljenom Digitalizacija javne uprave koji je moderirala zastupnica Marijana Puljak.

Razna poznata imena domaće startup scene i sjela su za okrugli stol kako bi raspravljali o raznim modelima suradnje između javne uprave i startup tvrtki te koje lekcije možemo naučiti od Estonije.

Kako uhvatiti ritam države čiji je prioritet bio razvoj startup ekosustava još od devedesetih?

Estonija se nalazi u samom vrhu svjetske startup scene što možemo vidjeti i po činjenici da imaju najviše jednoroga po broju stanovnika, a to je 7,7. Hrvatska se voli uspoređivati s Estonijom jer smo slični po veličini, ali prisutne su, naravno, i razlike. Prvo možemo početi s time što Hrvatska ima sve sastojke da stvori startup ekosustav, ali kolač ipak nikada nije ispekla, ističe Hajdi Ćenan, voditeljica CroStartupa:

Jedna od važnih razlika je činjenica što je Startup Estonija državna institucija, dok je CroStartup civilna udruga koju vodi grupa volontera. Morali smo se sami organizirati kako bismo pokazali da postoji startup momentum.

Potrebno je olakšati pokretanje startupa u Hrvatskoj kako ne bi došlo do njihovog odljeva jer kada tvrtke narastu do određene razine, one su jednostavno prisiljene da svoje sjedište prebace u drugu državu gdje je lakše poslovati, ističe Hajdi:

Na primjer, nemamo izdavanje i prebacivanje udjela u firmama. To je našoj birokraciji noćna mora pogotovo ako vlasnici žele postati stranci. Napokon sada imamo napredak u radničkom dioničarstvu…

Činjenica je da kasnimo za Estonijom, ali to nije nužno loše, jer ako detaljno proučimo njihov primjer, onda možemo izbjeći iste greške. Također, jedna od glavnih lekcija koje je CroStartup naučio od Startup Estonije je važnost prikupljanja podataka:

Mi trenutno ne znamo koliko startupa uopće postoji i čime se sve bave, niti u kojim su fazama, a to je osnova koju je potrebno imati.

“Došlo je do dijaloga koji je ključan za stvaranje takve uspješne priče”

Ipak, Eve Peeterson, voditeljica Startup Estonije, smatra da su korijeni CroStartupa i Startup Estonije zapravo slični. Njihov momentum počeo je Skypeom koji je pokazao da će nastati nove vrste tvrtki. Vlada je taj moment prepoznala i stvorila strateški plan koji će se brinuti o raspravama, podacima, raspoloživosti usluga i talentima među startupima:

Najviše je bila korisna komunikacija između vlade i privatnog sektora, a taj program koji je bio u sredini, omogućio je taj napredak. Zakonodavstvo je objasnilo poduzetnicima zašto se zakon donosi, a poduzetnici su mogli izraziti svoje potrebe.

Došlo je do dijaloga koji je ključan za stvaranje takve uspješne priče. Morate imati ljude koji će reći mi brinemo o startupima s obje strane.

Nemojmo zaboraviti kako je potrebno da regulatorni okvir bude stabilan i da se neće mijenjati svake dvije godine jer poduzetnici to stvarno ne vole, ističe Eve.

Imamo uspješne suradnje s javnom upravom! Iako nije uvijek naša

Suradnju s Poreznom upravom nedavno je imao Bonsai, ističe njihov CEO Slaven Mišak. Napravili su virtualnog asistenta za interne potrebe Porezne uprave kako bi mogli dobiti razne informacije o problemima i ticketima.

S druge strane, Infobip je surađuje s javnim upravama nekoliko država pa tako Jordan ima chatbota koji vas navodi po različitim ministarstvima i dokumentacijama. Zatim, u Qataru surađuju sa sudovima kako bi pomoću WhatsAppa pomicali termine dolazaka na sud, ističe Aurora Volarević, Vice President of Business Integrity.

Startup ne može uspjeti bez pomoći lokalne uprave

Koliko god je bitan regulatorni okvir na državnoj i europskoj razini, on je ipak važniji na lokalnoj razini jer ona pruža uvjete za razvoj, ističe Srđan Kovačević, CEO i suosnivač Orqe. Zato ekosustavi uvijek počnu lokalno:

Govorimo o banalnim stvarima. Startup sceni u Osijeku izrazito je pomoglo otvaranje poslovnog inkubatora BIOS, a najveće osječke kompanije krenule su iz njega.

Volim reći kako mi ne bismo uspjeli u Zagrebu jer tada nije bilo ovakvog tipa podrške. Lokalna vlast može puno pomoći na praktičan način i može dati ekonomski oslonac nekoj regiji.

Ovo je zapravo kontroverzna tema u Estoniji, ističe Eve, jer su ljudi podijeljeni. Neki smatraju kako je Estonija toliko malena da nema smisla i načina stvarati ekosustav u malim sredinama, a s druge strane to je način da potaknu naseljavanje u manjim sredinama gdje nema ljudi:

Lokalne uprave su vrlo nezavisne pa neke imaju odjel za poduzetništvo, neki imaju samo nekoliko ljudi, a neki nemaju uopće. Usprkos svemu, 2024. godine pokrećemo program za angažiranje lokalnih vlasti da se pokrenu program obuka za poduzetnike.

Nismo dovoljno proučili estonski startup ekosustav?

Ratko Mutavdžić, CEMA Public Sector Government Lead u Microsoftu, misli da nismo dovoljno proučili estonski startup ekosustav. U Hrvatskoj stalno razmišljamo o dionicima koji stalno surađuju i zatim se svaka strana usredotoči na svoj posao. Država radi strategije i akcijske planove, a tvrtke rade na projektima. S druge strane, bilo mu je zanimljivo kako ekosustavu pristupa Estonija:

Estonija neprestano ulaže u svoje programe. Država otvara svoje podatke, procese i aplikacije i pored novca, ona decidira ljude na te projekte pa ekosustav postane jako dinamičan.

U skoroj budućnost trebali bismo zajedno proučiti kako je Estonija napravila programe poput digital embassyja i e-residencyja. Također, Estonija je već prije tri godine shvatila potrebu da AI postane ključna platforma za javnu upravu, integraciju i povezivanju s građanima. Zato je nastao projekt Bürokratt.

Na žalost, Ratko u hrvatskoj državnoj upravi ne vidi ljudi koji bi bili sličnima Taaviju Kotki, Siimu Sikkutu i Toomasu Hendriku Ilvesu, a to su ljudi koji su sposobni razgovarati s ekosustavom ne samo na razini programa, već i na tehnološkoj razini.

Na okruglome stolu još su sudjelovali Andreas Sutt i Andreij Korobeinik, zastupnici parlamenta Estonije, Ana Jovičić iz Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva i Marin Mrša, osnivač Peekatora. Cijelu raspravu pogledajte u videu: