Prije ovog ljetnog proljeća pisala sam o EuroArt93, agenciji iz Siska koja je svoje svjetsko poslovanje počela graditi upravo van metropole, iz grada od 47 tisuća stanovnika. Danas imam priliku uputiti na još jedan grad koji svojom proaktivnošću potiče digitalizaciju i stvara povoljne uvjete za sve buduće i postojeće investitore i poduzetnike – a to je Bjelovar.

Manji gradovi primamljivi su novim poduzetnicima upravo zato što im omogućuju manje troškove života, ali i prireze, no Bjelovar će biti primjer grada koji je otišao i jedan korak naprijed. Pred kraj 2017. gradski vijećnici Bjelovara donijeli su odluku kojom je Bjelovar postao prvi hrvatski grad koji sve postojeće i nadolazeće poduzetnike oslobađa plaćanja poreza, komunalnog doprinosa i komunalne naknade. Iako će ih to ostaviti u minusu, oni se ne boje da će se sve uskoro nadoknaditi, jer kako mi priča dogradonačelnik Igor Brajdić…

Mladi smo ljudi, željni rada, imamo volje, hoćemo i znamo raditi. Volimo svoj grad i želimo da naša djeca, ali i djeca naših prijatelja i svih građana Bjelovara odrastaju u njemu i spoznaju ljepote koje Bjelovar ima.

Umjesto u Njemačku

Već godinama pune se fizičke i virtualne stranice pričama o tome kako nam mladi i sposobni ljudi odlaze u inozemstvo. Neki trbuhom za kruhom, ambiciozni za boljom i uspješnijom karijerom, marginalizirani radi promjene mentalnog okruženja. Iako nije cijelo rješenje u benefitima za razvoj poduzetništva i potpore mladima, iskreno, nema boljeg načina da počnemo mijenjati hrvatsko društvo.

Svjesni mi toga ili ne, mentalitet nam oblikuje svakodnevicu i budućnost već na onoj najmanjoj, lokalnoj razini. Ako se i pojavi, svaka ambicioznost i produktivnost – zapinje. Tromost sustava postaje tromost pojedinaca, i obratno. Kako Brajdić navodi, neki se žele trgnuti iz toga, a na kraju to budu upravo oni koji i odlaze:

U obitelji imam situaciju gdje su mi ujak i dva bratića prije 18 godina otišli u Njemačku raditi i znam kako su se mučili i koja su to odricanja. Oni su imali cilj, ostvarili su ga i danas imaju vrlo uspješnu tvrtku koja radi za Audijevu tvornicu automobila. Ali, nisu svi tako fokusirani kao oni, koji su jasno znali zašto idu.

Odricanje u Njemačkoj nije isto kao i odricanje u Hrvatskoj. Ovdje se godinama ljudi odriču samo da bi preživjeli, a ne da bi zaradili. Bjelovar je možda upravo u tom smislu dobar primjer tome da u uređenom sustavu zatvaranje jednih vrata, znači otvaranje drugih – ali treba napraviti ta druga vrata za sve koji žele pokušati. Za grad i pojedinca to znači nositi se s početnim rizikom, no ako se snage usmjere gdje trebaju, rizik prelazi u šansu, i to veliku – da se nešto mijenja i promijeni.

Grad(ovi) koji nude budućnost

Dogradonačelnik Bjelovara mi priča kako vrlo često sa svojom rodbinom i poznanicima koji su otišli van Hrvatske, ali i s poduzetnicima grada Bjelovara, priča o uvjetima za poduzetništvo u Hrvatskoj. Navodi kako im se primjedbe najčešće odnose na birokraciju, tromost sustava, nesigurnost u poslovanju – jer, teško je stvoriti određeno povjerenje kada se Zakon preko noći može promijeniti, objašnjava:

Tome smo u Bjelovaru odlučili stati na kraj, koliko već lokalno to možemo i učiniti. Ukinuli smo namete, komunalnu naknadu i doprinose za nove investicije u proizvodnji, poljoprivredi, IT sektoru i turizmu. Građevinska dozvola može biti izdana u roku 24 sata ako je prikupljena sva dokumentacija, potpore male vrijednosti za poticanje gospodarstva naišle su na jako dobar odaziv i podnesen je rekordan broj zahtjeva, a ujedno se po prvi puta one mogu podnijeti i u elektronskome obliku.

Iako je već i projekt uvođenja poreznih olakšica mnoge zainteresirao, prava revolucija za Bjelovar, čini se, tek slijedi. Jer čelnici Bjelovara tu nisu stali, oni žele napraviti prvi potpuno digitalizirani grad. Nema ništa bez dobrog temelja – u jelu, gradnji, među ljudima, u državi… Možda je i zato jedini odgovor na pitanje: “Zašto München, a ne Bjelovar?” upravo mijenjanje iz korijena i konačna digitalizacija. Zato i Brajdić s ponosom izjavljuje kako će Bjelovar biti prvi grad u Republici Hrvatskoj koji će biti u potpunosti digitaliziran:

Digitalizacija će se moći primijeniti na ishođenje raznih dozvola, uvest ćemo cloud, e-dozvolu, e-račun i e-potpis. Želja je putem projekta digitalizacije investitorima poslati poruku kako je Bjelovar grad budućnosti i grad koji je napredan.

Bjelovar je već postigao mnogo u par mjeseci. Projekt pod nazivom e-Bjelovar, težak oko milijun kuna, predstavljen je javnosti krajem siječnja. Digitalna transformacija Bjelovara realizirat će se uz suradnji s tvrtkama IN2 i Libusoft Cicomom koji već imaju iskustva u radu s javnim sektorom, što će dodatno olakšati i ubrzati proces.

“Odlučili smo slušati ljude, voditi se razumom i to je jedini pravi put da krenemo naprijed”

Bjelovar je jedan u nizu gradova koji su se aktivirali po pitanju poduzetničkih mjera i digitalizacije, ali ipak su svi oni još u manjini. Htjela sam čuti i osobno Brajdićevo mišljenje, kao osobe koja je dio tima koji radi na jednom takvom buđenju na lokalnoj razini, što su prepreke ostalima da se aktiviraju u prijeko potrebnoj digitalizaciji:

Sporost, tromost i nedovoljna motiviranost da se upusti u jedan takav veliki proces. Kada je nešto novo, a 20 – 30 godina prije toga si radio na jedan način, nije lako prihvatiti put koji – iako je bolji i brži – u početku je ipak puno zahtjevniji.

Iako je, kako kaže Brajdić, početak mnogo zahtjevniji, neke promjene upravo zbog toga trebaju krenuti što prije. Transformacija jednog gradskog sustava može omogućiti da se stotinjak poslovnih procesa napokon odvija digitalnim putem.

Time će se ostvariti uštede u poslovanju, transparentnost gradskih procesa u trošenju novca, brži procesi unutar Gradske uprave, ali i brže rješavanje poslova s građanima. Očekuje se da će digitalizacija povećati učinkovitost u radu službenika za 30%, a naravno time će se i smanjiti ukupni troškovi.

Što na kraju znači i da na trenutni dug Bjelovara možemo zapravo gledati kao na ulaganje.

Zbogom birokracijo!

U bjelovarskoj Gradskoj upravi žele isto što i većina hrvatskih gradova (nadamo se) – brzu, malu i učinkovitu Gradsku upravu koja će odgovoriti na sve zahtjeve gospodarstva i na sve potrebe poduzetnika i građana. No dogradonačelnik Brajdić ističe kako najviše benefita vidi za same građane:

Neće se moći dogoditi da određeni predmet eventualno stoji kod nekoga u ladici. Točno će se znati tijek ulaska dokumenta u Gradsku upravu, koji službenik je za njega zadužen kao i tijek daljnjega postupanja.

Projekt digitalizacije Bjelovara ići će u fazama, a već je sada grad Bjelovar puno napredniji od ostalih hrvatskih gradova, dok bi do kraja godine trebali u potpunosti imati implementiran sustav. Sustav koji sada implementiraju u Gradskoj upravi potom će trebati implementirati i u druge ustanove: knjižnice, muzeje, komunalac – a na kraju, i postići da se i korisnici (građani) počnu koristiti novim sustavom.

Edin Hodžić iz IN2 u predstavljanju projekta početkom godine posebno je istaknuo kako je potrebno da upravni procesi budu transparentni i protočni poput ‘kupovine na Amazonu‘, a važnost tih faktora objasnio je i Marko Ignjatović iz Libusoft Cicoma, tvrtke koja se bavi razvojem aplikativnih rješenja programa za gradove, općine i županije:

Područje funkcioniranja lokalne samouprave jedno je od zakonski najsloženijih normativno uređenih procesa. To su procesi koji se prvi odnose prema građanima. Građanima je najbitnije da dobiju povratnu informaciju, zatim im je bitno koliko se i na što troši novac iz proračuna, jednostavne i brze obrade zahtjeva i koje su to buduće investicije.

Uz potpunu digitalizaciju do startup scene

Dinamično gospodarstvo treba svoje temelje, i digitalizacija to zbilja jest, ali Bjelovar već grabi naprijed i s novim programom za poticanje poduzetništva. U ovoj godini osigurano je 13 mjera za poduzetnike s bjelovarskoga područja koje bi trebale poslužiti kao pomoć u razvoju poslovanja. Jedna od tih mjera je i nagrada za najbolji startup – novu tvrtku s dobrom idejom koja bi u Bjelovar donijela nešto novo, inovativno i osnažila bjelovarsko gospodarstvo, a koju Grad nagrađuje s 100.000 kuna.

Za prijavu na natječaj Startup Bjelovar 2018, bilo je važno imati dobru projektnu ideju s potencijalom inovativnosti ili otvaranja novih radnih mjesta, neovisno o godinama, djelatnosti ili geografskoj lokaciji. Povjerenstvo od dvanaest stručnjaka iz različitih područja, početkom svibnja, od ukupno 26 prijava, izabralo je pet najboljih projekata, od kojih je prvo mjesto osvojila tvrtka Ferrodus iz Bjelovara za svoju jedinstvenu poduzetničku ideju bezmotorne trake za trčanje u luku s ferrofluid kočnicom.

Vedran Presečki, predstavnik Ferrodusa najavio je kako će s dobivenim sredstvima raditi na daljnjem razvoju proizvoda te ga potom i plasirati na svjetsko tržište:

Do sada smo proizvod razvijali vlastitim novcem, a ovaj dobitak će nam dati dodatan vjetar u leđa i konačno ubrzati cijeli proces. Također, postoji mogućnost povećanja broja zaposlenih, za sada nas je troje u tvrtki i ograničeni smo prostorom, no ovim dobivenim novcem mogli bi i to promijeniti.

Dobar glas se brzo širi!

Sve to potvrđuje želju i volju onome što je i gradonačelnik Dario Hrebak spomenuo na svečanosti dodjeli nagrada:

Želimo mijenjati ustaljeno negativno mišljenje o poduzetništvu, pokazati da je Grad Bjelovar drugačiji, da smo Grad koji je okrenut prema poduzetništvu, novim idejama, inicijativama. Grad koji želi da se mladi zadržavaju, stvaraju, da budu kreativni potencijal. Želimo poslati poruku i investitorima da je naš Grad brz, efikasan, da je ubojica poreza, da je poželjan za život i investiranje, da kuna koja se uloži u Gradu Bjelovaru vrijedi više nego bilo gdje u Republici Hrvatskoj, a možda i šire.

Igor Brajdić mi također ponosno navodi kako već imaju i konkretne pokazatelje da su se njihovi napori za poduzetan Bjelovar itekako isplatili. U interesu za otvaranje bjelovarske poslovnice, na vrata Uprave već je početkom godine pokucala jedna IT tvrtka koja trenutno u Zagrebu zapošljava preko 80 programera:

U Bjelovar ih je, kako kažu, privukla pozitivna priča proteklih mjeseci, Veleučilište te njihov obrazovni program, ali i mladi ljudi na čelu grada.