Telekomi, udruge i stručnjaci: 5G nas neće uništiti, ali ignoriranje ljudskih prava i vlastitog mentalnog zdravlja bi moglo

U suradnji s Uredom EU parlamenta u Hrvatskoj jučer se u zagrebačkoj Kući Europe održalo novo izdanje Digital Bruncha koji spaja poslovno-tehnološke teme, stručnjake iz područja i zastupnike EU parlamenta koji su najveći nositelji promjena o kojima govorimo. Govorilo se o tome kako tehnologija pomaže u rješavanju gorućih problema Unije, poput migrantske krize, dezinformacija o 5G mreži i mentalnom zdravlju, pogotovo u doba pandemije.

Novost je bila i hibridna izvedba. Dok je čitav događaj prenošen putem Zooma i streama, sama produkcija događala se uživo, po prvi puta za neki od naših događaja ove godine. Netokracijini moderatori Ivan Brezak Brkan i Mia Biberović i novinarka Mija Dropuljić tako su razgovarali s gostima uživo, ali i putem poziva.

Nova EU politika, isti problemi

Prva panel rasprava dana posvetila se temi tehnologije i migrantske krize uz sugovornike: Valenta Turkovića iz Crisis Innovation Laba, Milene Zajović iz Večernjeg lista i udruge Are You Syrious te Claudije Bonamini iz Jesuit Refugee Service Europe. Moderator panela bio je Ivan Brezak Brkan.

Glavna nit vodilja ovog panela bio je novi akcijski plan EU za migrante, takozvani “pakt za migracije i azil”, koji je do sada trebao unijeti nade za izbjeglice i azilante, ali kako su istaknuli panelisti i kako ističu kritičari – vjerojatno će donijeti još istih razmišljanja. Na žalost, Claudia ističe kako će ovaj sporazum dati jače ovlasti državama za deportiranje i loš odnos prema migrantima koji se ionako nalaze u groznim situacijama.

Ipak, ova kriza koja traje već godinama pokazuje kako tehnološka zajednica može pomoći. Valent Turković, čiji se proizvod Meshpoint stvarao u izbjegličkim kampovima ističe kako postoji čitav niz načina na koje startupi i male tvrtke mogu pružiti ruku pomoći. Međutim, prije bilo kakvog planiranja rješenja i alata, Valent savjetuje kako je najvažniji razgovor s ljudima i analiza njihovih potreba. Treba početi od problema i ići prema rješenju, a ne obrnuto, pojašnjava Valent.

5G nije loš – ali lažne vijesti jesu

Jedna od tehnologija koja se ovih dana zaista mnogo stavlja u fokus javnosti je i 5G, novi komunikacijski temelj koji bi, vjerojatno već i sami znate, trebao pogurati ne samo naše brzine preuzimanja sadržaja, već i gospodarstvo i poljoprivredu. Naravno, 5G u današnje vrijeme donosi i velike komunikacijske izazove neke druge prirode, poput teorija zavjera i širenja dezinformacija.

Toga su se na jučerašnjem panelu dotaknuli predstavnici sva tri glavna domaća telekoma i regulatora HAKOM-a: Tomislav Makar iz A1 Hrvatska, Nataša Malić iz Hrvatskog Telekoma, Nenad Šlibar iz Telemacha. Sudjelovali su još i Tonko Obuljen iz HAKOM-a i Sunčana Glavak, zastupnica Europskog parlamenta. Panelom je moderirala Mia Biberović iz Netokracije.

Danas u Hrvatskoj već imamo prijelaznu verziju 5G tehnologije temeljenu na dinamičkom dijeljenju spektra, pojasnili su sugovornici, a “pravi” 5G nam stiže otprilike sredinom 2021. godine, kada se dodijele frekvencije. 5G će tako živjeti na nekoliko frekvencija, od kojih je jedna (700mHz) nedavno oslobođena od DVB-T signala te ona od 3.5 gHz koja će omogućiti “prave” 5G brzine od nekoliko gigabita.

Telekomima se ne isplati laganje o 5G-u

Mjesta nervozi zaista nema, iako je danas mnogo više napetosti nego kada je dolazio 4G. Telekomi kažu kako je to jednostavno posljedica vremena u kojem živimo: društvene mreže i direktnija komunikacija donijele su mnogo dobrih stvari, ali i mogućnost da se dezinformacije i lažne vijesti izuzetno brzo šire. 5G kao relativno “apstraktna” tehnologija ovdje je plodno tlo za urote.

Telekomi također navode kako su izuzetno snažno regulirani, a Tonko pojašnjava kako se niti jednom telekomu u Hrvatskoj ne isplati odstupati od regulativa i imati bazne stanice koje zrače više od dopuštenog jer su posljedice financijski vrlo neugodne.

Ono što bi trebalo biti ugodno, jest utjecaj 5G tehnologije na gospodarstvo. Svi se možemo složiti kako se danas ne nalazimo na zavidnom mjestu po digitalnoj konkurentnosti, a kako je koronavirus usporio 5G razvoj – ovo se neće promijeniti barem do nagodinu. Sunčana je istaknula kako se 5G tehnologija direktno veže za razvojne planove EU i ključna je za napredak gospodarstva, ali za taj veliki “bum” bismo morali sačekati barem još pola godine.

Iz inicijative Psihološka pomoć @igormiklousic o mentalnom zdravlju: "Važno je destigmatizirati i potaknuti na pričanje, povezati se s ljudima koji imaju probleme, a na nama je da informiramo, krenemo od osnova: Što je psihoterapija? Što je prva pomoć? Što je terapija uopće…" pic.twitter.com/sNQXZ7L8Xb

— Netokracija (@netokracija) November 9, 2020

Kako ostati mentalno zdrav u 2020.?

Treći panel dana dotakao se onoga s čime se, vjerujem, svi možemo najviše poistovjetiti – mentalnim zdravljem. Gotovo svi, uključujući i autora ovog teksta, tijekom pandemije osjećaju kako je ova kaotična godina ostavila posljedice na naše psihofizičko stanje. To ujedno znači i da bismo trebali osvijestiti činjenicu da se o (mentalnom) zdravlju treba govoriti sada čak i više nego inače.

Gosti panela bili su Tomislav Sokol, zastupnik u EU parlamentu, Adrian Pezdirc iz inicijative BoliMe, influencer i radiolog Natko Beck, Igor Mikloušić iz Psihološke Pomoći te Darijo Šimović iz startupa LittleDot. Raspravom je moderirala novinarka i blogerica Mija Dropuljić.

Pronaći pomoć za mentalne probleme danas zaista nije teško, pogotovo uz inicijative poput BoliMe i nove stranice Psihološka pomoć, ali problem je veći time što je traženje takve pomoći stigmatizirano. Upravo ovakvi projekti rađaju se iz potrebe za umrežavanjem i okrupnjavanjem sadržaja na temu, koji na žalost ne postoje na državnoj razini – ali i kako bi edukacijom razbili stigmu koja prati povezane teme. Zato se danas stručnjaci svim silama nastoje truditi dati ljudsko lice bolesti i pojasniti kako i gdje potražiti pomoć, pojasnio je Igor.

Podržimo digitalnu transformaciju – već sada!

Jedan od načina za to je i pojednostavljivanje medicinskih izraza, dodaje Darijo. Problem je što zbog moderne tehnologije mnogi od nas prvo dijagnoze traže na Googleu, a tek onda kod liječnika. Zbog toga su i liječnici pod pritiskom od strane pacijenata koji već dolaze s unaprijed odlučenim dijagnozama.

Kako bi uspješno zaključili ovu krizu 2020., savjeti panelista su jednostavni, a opet izazovni: zadržite svoje rituale, nastojte se ne zatrpati negativnim vijestima oko sebe i potražite pomoć ako ju trebate – to nije sramota i zaista trebate voditi brigu o svom umu na isti način na koji vodite o tijelu.

Za kraj Bruncha zastupnik Europskog parlamenta Valter Flego istaknuo je kako danas moramo shvatiti kako je digitalna transformacija najbolji alat koji imamo za društvo budućnosti – bez papirologije, birokracije i problema. Uopće nije pitanje treba li nam digitalna transformacija, dodao je Valter, već kada će se ona dogoditi i kada ćemo i mi početi djelovati da tome pripomognemo.

Sve detalje jučerašnjeg Bruncha pogledajte na snimci prijenosa!