Raj za dezinformacije: Pola svjetske populacije ove godine bira novo vodstvo!

Raj za dezinformacije: Pola svjetske populacije ove godine bira novo vodstvo!

Stanje povjerenja na internetu trenutno nije najbolje. Borimo se s lažnim vijestima i deepfakeovima koje ćemo viđati sve češće kako nam se približavaju nacionalni i europski izbori - kakvo je stanje, donosimo direktno iz Bruxellesa.

“Suočeni smo s toksičnim online borbama na razini kojom prijete temeljima slobodnih društava i političkih izbora, to je nešto što ćemo prvo morati naučiti razumijeti, a zatim i kako im se suprotstaviti”, poručila je Predsjednica europskog parlamenta Roberta Metsola još u rujnu 2022. na G7 konferenciji. Mogli bismo reći kako su njezine riječi, u jednu ruku, bile proročanske pogotovo kada uzmemo u obzir kako je 2023. godina najgori izmjereni index demokracije od kada je mjerenje tog indexa počelo 2006. godine.

Ova godina doista je posebna kada govorimo o izborima jer oni će se odviti u preko 70 država. Riječ je uglavnom o nacionalnim i predsjedničkim izborima (koji čekaju i nas). Uz to, imamo izbore za Europski parlament, a čak 7 od 10 najmnogoljudnijih zemalja izlazi na izbore što znači kako će oko polovica svjetske populacije birati novo vodstvo.

Zbog ove specifične izborne godine i situacija koje su poprilično obilježile svijet kao što je COVID, ruska agresija na Ukrajinu i izraelsko-palestinski sukob, živimo u periodu kada možemo očekivati razne načine dezinformiranja.

Upravo sam tijekom svog posjeta Bruxellesu i Europskom parlamentu otkrio razne primjere koji su mogući ususret izborima.

Kako nas je sve moguće dezinformirati?

Za početak, možemo očekivati pojavu lažnih web stranica što se posebno odnosi na stranice medija i državnih tijela kao što su ministarstva.

Jedan od glavnih ciljeva lažnih vijesti je stvaranje veće polarizacije u društvu, a primjer toga je članak medija France24 koji govori o rastu antisemitizma u Francuskoj.

Članak se temelji na lažnim fotografijama koje prikazuju ljude kako prolaze kraj zidova na kojima se nalazi Davidova zvijezda. Dodatno bih istaknuo, usprkos tome što je fotografija lažna, činjenica kako je antisemitizam bio u porastu tijekom studenog prošle godine je točna, a to je potvrdila i Europska komisija. No, stvar je u tome kako je portretizirana ta činjenica… Također, lažnu fotografiju podijelilo je i Ministarstvo vanjskih poslova Rusije, koju je Francuska i optužila da stoji iza ovih fotografija. 

Molimo da prihvatite sve kolačiće kako biste mogli vidjeti ovaj sadržaj

Jedna od tehnika dezinformiranja je i bombardiranje raznim kontradiktornim informacijama čiji krajnji cilj nije uvjeriti publiku, već zbuniti ju.

Već smo naširoko pisali o deepfakeovima i kako su se počeli pojavljivati na hrvatskom jeziku. Jedan od nedavnih primjera, koji stvarno može prevariti netrenirano oko, prikazuje umirovljenika kojeg je policija pretukla na prosvjedu u Francuskoj.

Molimo da prihvatite sve kolačiće kako biste mogli vidjeti ovaj sadržaj

Ono što će još više prevladavati od deepfakeova su cheapfakes, loše montirane fotografije i videa. Primjer takvih dezinformacija je stari danski potopljeni tenk na kojeg je netko dodao rusku zastavu i tako poslao poruku na Telegramu kako je tenk “okupiran”.

Kojim temama i narativima se bave lažne vijesti?

Lažne vijesti koje tematiziraju izbore imaju jasan glavni cilj, a to je demotivirati glasače da izađu na izbore. Pokušava ih se uvjeriti kako je njihov glas beznačajan kroz ove narative:

  • izbori su “pokradeni” i već se zna tko će pobijediti;
  • politička i poslovna elita cijeli sustav drže pod kontrolom;
  • demokracije su licemjerne i uopće nisu prave demokracije.

Te lažne vijesti vjerojatno obrađuju teme ruske invazije na Ukrajinu, COVID-19, klimatske promjene, migracije i probleme jednakosti u društvu.

Također, ovo su primjeri lažnih vijesti koje smo mogli vidjeti u raznim zemljama Europe koje pokušavaju uvjeriti čitatelja kako ne možemo vjerovati u izbore:

  • lažne upute kako glasati;
  • kutije za glasanje nisu sigurne;
  • olovke imaju tintu koja nestaje;
  • stranački letci nalaze se u kuvertama za glasače koji glasaju u inozemstvu;
  • glasanje na internetu nije sigurno.

Kome onda možemo vjerovati?

Idemo na pitanje koje nas sve zanima. Kome onda možemo vjerovati u ovo digitalno “lakomanipulativno” doba? Dok Big Tech ne odradi svoje i počne bolje moderirati i prepoznavati netočan sadržaj, ostaju nam dvije opcije.

Prvo imamo naš zdrav razum koji moramo istrenirati na kritičnost i skepsu, a druga opcija je vjerovati informacijama službenih tijela. Osobno ne vidim treću opciju.

Kada govorimo o europskim izborima, građani sve potrebne informacije mogu pronaći na elections.europa.eu. Tamo se građani mogu informirati o klubovima zastupnika za koje mogu glasati i za što se zalažu, kako funkcioniraju izbori i mogu postaviti podsjetnik da izađu glasati.

Kao mlada osoba koja nije doživljavala ikakve izbore dok nije postala novinar, volio bih potaknuti naše čitatelje da izađu na izbore i iskoriste svoje demokratsko pravo. Politike koje se donose u Bruxellesu i Strasbourgu itekako oblikuju naš život, bez obzira koliko nam se ti gradovi činili daleko.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Prikaz

Native Teams u Hrvatskoj: Kako olakšavaju brigu o porezima, doprinosima i zapošljavanju u inozemstvu?

Native Teams, platforma za freelancere i digitalno plaćanje koju globalno koristi gotovo sto tisuća ljudi, u Hrvatsku je stigla prije dvije godine. Otkrivamo kako im je izgledalo širenje na regiju te što su u međuvremenu nova uveli.

Izvještaj

Metaverse nije mrtav. Njegov zli brat iz Mete možda jest…

Rebrendingom u Metu, Facebook je pokušao preuzeti vlasništvo nad pojmom metaversea, no svjedoci smo koliko mu je to uspjelo. Metaverse više nije u hypeu kao nekad, ali oni koji su se nastavili baviti njime - znaju da priča tek počinje.

Zabava i zanimljivosti

Hrvati napokon mogu glasati elektronski, i to zahvaljujući Samu Altmanu (i botovima)

Već niz godina naklapa se i navija za uvođenje elektronskog glasanja u Hrvatskoj. Ako nismo tijekom pandemije koronavirusa, kad ćemo, pitaju se mnogi. Ova superizborna godina, u kojoj nas čekaju parlamentarni, europski i predsjednički izbori jedina je još sila (ne)prilika koja bi mogla nagnati Državno izborno povjerenstvo da poduzmu mjere po tom pitanju.

Što ste propustili

Tvrtke i poslovanje

One su matematičarke, inženjerke, statističarke… upoznajte Compingove stručnjakinje za podatke!

Koliko je važna činjenica da u jednoj od vodećih domaćih informatičkih tvrtki u podatkovnoj znanosti važnu ulogu i većinu imaju žene pokazuju i neka svjetska istraživanja.

Programiranje

Što softverski inženjeri (ne) žele na poslu? Sudjelujte u istraživanju!

Prošlo je vrijeme kada su se poslodavci u IT-ju razbacivali pozicijama i benefitima, no to ne znači nebrigu o kadru koji žele zadržati, ali i ubuduće privući. Evo prilike da im kažete što vam je važno...

Startupi

Zagrebački startup Farseer: Kod nas zime nema, spremni smo razvaliti područje financijskog planiranja

Zagrebačka tvrtka Farseer niže poslovne uspjehe jedan za drugim. Nakon strelovitog rasta, prošlogodišnje investicije te uspješnih suradnji s nekim od najvećih regionalnih i globalnih tvrtki, ovaj softver za financijsko planiranje nedavno je dospio u društvo najboljih svjetskih alata u svojoj kategoriji.

Tvrtke i poslovanje

Infobip Shift Miami: Drugo izdanje obilježilo više partnera, izlagača, govornika, a i posjetitelja!

Povratak hrvatske konferencije u SAD ispunio je sva očekivanja organizatora te dodatno učvrstio Infobipovu poziciju na izazovnom američkom tržištu

Intervju

Svjetski “kamp za analitičare” stiže u Split: “Uvijek ćemo trebati ljude koji mogu razumjeti ponašanje ljudi online…”

MeasureCamp je sve samo ne obična konferencija, a možda joj je upravo to priskrbilo priznat status u svijetu analitike, s 140+ događanja u više od 35 gradova. U razgovoru s analitičkim veteranom i organizatorom MeasureCampa otkrivamo više o splitskom izdanju - i analitičkim tekovinama.

Izvještaj

Metaverse nije mrtav. Njegov zli brat iz Mete možda jest…

Rebrendingom u Metu, Facebook je pokušao preuzeti vlasništvo nad pojmom metaversea, no svjedoci smo koliko mu je to uspjelo. Metaverse više nije u hypeu kao nekad, ali oni koji su se nastavili baviti njime - znaju da priča tek počinje.