Kako Infobipovci uče od incidenata - i internih istraživanja?
Marko Solic

Kako Infobipovci uče od incidenata – i internih istraživanja?

DevDaysi, sad već tradicionalno godišnje okupljanje Infobipovaca, i ove je godine okupilo inženjere, stručnjake za razvoj proizvoda i korporativnu sigurnost kako bi razmijenili znanja i prakse. Donosimo neke od lekcija koje mogu koristiti i drugima u industriji.

Na dvodnevnoj konferenciji DevDays, Infobip je u zagrebačkom kampusu okupio više od 900 svojih inženjera iz 15 zemalja svijeta.

Nakon Infobip Shifta, ova konferencija daje Infobipovim zaposlenicima dublji uvid u specifičnosti njihovog posla i same organizacije. Od toga kako funkcionira infrastruktura Infobipovih aplikacija te kako je posložen Infobipov data pipeline do predavanja o dobrim Postgres praksama i Testcontainers libraryju.

Iako je premisa DevDaysa interni prijenos znanja iliti Infobipovci za Infobipovce, kao i 2020. kada su na DevDaysima ugostili Craiga Larmana, su-pokretača Large Scale Scrum metodološkog okvira, ova konferencija krije mnogo dobrih savjeta i za druge programere. Evo koje smo probrali…

Marko Solic

50 nijansi incidenata i što iz njih naučiti?

Jedno od upečatljivijih predavanja na Infobipovim DevDaysima bilo je ono Infobipovog Principal Engineera, Ante Perića, pod nazivom 50 Shades of Incidents. U predavanju Ante nas je proveo kroz tri lekcije koje je naučio iz incidenata koji su znali zadesiti njega i tim, a posljedično i cijeli odjel. Lekcije su to kojih bi se svaki developer trebao prisjetiti u teškim trenucima.

1) Ne brzajte!

Vjerojatno ste i sami bili u situaciji (a neki od vas su i trenutno) da se nešto mora napraviti: jučer! Uvijek postoji pritisak da se treba nešto odraditi do određenog roka. Međutim, taj rok je često isforsiran, napominje Ante. Neki rok mora postojati, dodaje, “ali budite sigurni da se stvari uvijek mogu barem jednom odgoditi ako to znači da ćete neki element pustiti u produkciju sigurnije.”

Ukratko, pritisak vodi do žurbe, a žurba do neoptimiziranog koda.

U redu je biti brz, ali nemojte požurivati stvari. Kad netko kaže da morate biti brzi, shvatite to na način da morate biti agilan tim, a ne tim koji radi stvari nabrzinu.

Uz to, često inženjeri padaju u zamke poput “radio sam to već tisuću puta, ne bude se ništa zeznulo” ili preskoče testiranje, zbog kojeg god razloga. Požurivanje takvih stvari najčešći su okidači incidenata.

Marko Solic

2) Ne paničarite!

Sigurno ste doživjeli i slučaj kada ste u žurbi ili pod pritiskom nešto ozbiljno potrgali, a umjesto da ste sjeli i razmislili kako to najbezbolnije riješiti – u panici ste napravili još goru stvar.

Kod ove lekcije, Ante se najviše vraćao na znanje odnosno poznavanje sustava na kojem radite (ili kontaktiranje onoga tko zna) i dobru pripremu za incidente ubuduće. Priprema će vam pomoći da znate što prvo napraviti i da ne reagirate u panici. Nekada je rješenje jednostavnije nego se na prvu čini.

Ante se osvrnuo i na trenutke kada je bio stalno u panici zbog svakog incidenta. Šef mu je tada objasnio kako je normalno imati incidente kad skalirate produkciju funkcionalnosti i općenito kao organizacija – samo je stvar toga kako tim incidentima pristupate.

3) I na kraju, ne zaboravite!

Nakon što je incident gotov, što možete napraviti?

Najgore je nakon incidenta nastaviti kao da se ništa nije dogodilo. Nakon što se slegla prašina, slučaj se ne zatvara, objašnjava Ante kroz konkretne točke.

Prvo morate shvatiti što je bio uzrok incidenta. Nakon toga je potrebno odrediti realne aktivnosti kojima ćete spriječiti takve incidente. Treće, trebate planirati i kako riješiti taj problem – jednom zasvagda.

I konačno, važno je sve što ste prošli zabilježiti – podijelite znanje. U tvrtku stalno dolaze novi ljudi koji ne znaju za prošlih 50 incidenata, sažeci tih incidenata će im itekako koristiti.

Ali ništa od toga ako oni vaš report ne pročitaju, zato se fokusirajte nakon što report napišete da do njih informacija i dođe. Ništa niste napravili samo pisanjem, zaključuje Ante.

Metrika govori tisuću riječi…

Znamo li koliko bolje možemo? Jesmo li sigurni da ulažemo u ono što se može unaprijediti? Kako osigurati da ne diramo stvari koje već funkcioniraju dobro? Pitanja su kojih bi se trebala dotaći svaka razvojna tvrtka barem par puta mjesečno. Ali za takva pitanja važno je imati konkretne odgovore.

Marko Solic

U Infobipu se tako prije dvije godine okupio tim ljudi unutar Engineeringa koji istražuje i mjeri kako se odvijaju stvari unutar organizacije. Svojim inputima danas su podrška svim razvojnim i produktnim timovima u njihovom radu. Prije nego nas je upoznao s metrikama njihovog istraživanja, Valerii Akopov, Engineering Manager u Infobipu, otvorio je svoje predavanje s napomenom:

Nije stvar u mjerenju, bit je u transparentnosti. U konačnici, cilj naših istraživanja i mjerenja je da svakom timu možemo pokazati te podatke, upoznati ih s rezultatima onog što rade, usporediti i smjestiti njihove pojedinačne aktivnosti u veću sliku unutar organizacije te im na taj način dati alat za informirane odluke što, kako i zašto nešto napraviti.

Definirali su četiri kategorije unutar kojih su ušli još dublje sa specifičnim metrikama.

Kao prvo, to je učinkovitost (Efectiveness). Odnosno koliko su kao organizacija učinkoviti u izvršavanju stvari. Unutar ove kategorije mjerili su nekoliko stvari. Npr. koliko im je potrebno da nešto izbace na tržište, ali i na što se raspodjeljuje trud inženjera: da li na razvoj proizvoda, učenje, troubleshooting, rješavanje bugova, skaliranje ili operativne zadatke… Uz to su mjerili i ciklus razvoja te unutar njega koliko vremena je neka stavka “u planu”, koliko odlazi na njeno definiranje, a koliko na sam razvoj i implementaciju.

Drugo, uspješnost isporuke koja odgovara na potrebe korisnika u datom periodu tzv. Software Delivery Performance. Ovdje se, između ostalog oslanjaju na mnogima poznate metrike koje su definirane po uzoru na rezultate šestogodišnjeg istraživanja State od DevOps, a koje je objedinjeno u DORA program.

Treće, zadovoljstvo i angažiranost ljudi (People and Engagement). Željeli su dati timovima alat za samoprocjenu – kako bi lakše pokazali osjećaje i osvijestili svoje mentalno stanje. Što se pogotovo ispostavilo korisno u vrijeme rada na udaljeno i asinkrone komunikacije. Za to im je poslužio Niko-Niko kalendar raspoloženja.

I zadnje, ali ne manje bitno kako je Valerii isticao – kvaliteta rada. Ovdje se najviše fokusiraju na podatke koji im mogu pokazati koliko su stabilni njihovi proizvodi kroz mjesec, kvartal ili godinu dana.

Valerii je za kraj poručio da se samo nada da će ga se kolege Infobipovci sjetiti kada sljedeći put budu pisali izvještaje i popunjavali još jedno polje u Jiri… Sad barem znaju, there is a greater cause to it!

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Kolumna

Modrić, papige i printeri znaju da nas roboti neće zamijeniti

Poplava GPT-4 gurua i Microsoft vs Google utrke stvara dojam friške revolucije, no umjetna inteligencija već desetljećima skriva iste kosture u ormaru. Dobrih ideja i rješenja ima mnogo. Lovaca u mutnom vjerojatno i više. Pitanje je samo - tko će biti glasniji?

Analiza

Sve više mama-influencerica skriva lica svoje djece s interneta. I to je ispravna odluka.

Djeca influencera i djeca influenceri koja su odrasla na internetu danas na pragu zrelosti osvještavaju da im se zapravo nije sviđalo djetinjstvo pred kamerama i u suradnjama s brendovima. Ujedno je i sve više i daleko ozbiljnijih situacija gdje iskorištavanje djece na internetu graniči s kaznenim djelima.

Analiza

TABU: Juniorke u IT-ju imaju 4 %, a seniorke čak 18 % manju plaću od svojih muških kolega

Kako su plaćene žene u IT industriji, za iste godine iskustva, u odnosu na svoje muške kolege? Otvorilo se to pitanje prije pola godine s najnovijim izvještajem platforme TABU, danas mu se vraćamo da vidimo ima li promjena.

Što ste propustili

Tvrtke i poslovanje

Hrvatski inspektori dio su EU projekta kontrole razvoja AI-ja vrijednog 3,5 milijardi eura

Impresionirani učinkovitošću hrvatskih inspektora, koji su već u prvih 310 posjeta identificirali 168 slučajeva doprinosa razvoju AI-ja, EU je potvrdila uključenost hrvatskog kadra u programu nadzora.

Tvrtke i poslovanje

Evo zašto je poznavanje hrane i vina ključno za uspjeh hrvatskog IT-ja

Osnivači startupa teško da će zadobiti povjerenje investitora ako ne poznaju vina ili naručuju dobro pečene bifteke.

Novost

Otpušteni programeri iz “big techa” završit će u Hrvatskoj: Apis IT planira ih zaposliti 1800

Hrvatska želi “uvesti” i zaposliti otpuštene programere i ostale tehnološke stručnjake iz Googlea, Facebooka, Microsofta i Twittera kao digitalne nomade za potrebe novog projekta daljnje digitalizacije javne uprave na kojemu radi Apis IT.

Digitalni marketing

Svaki bi brend trebao napustiti generičnu “stock” glazbu i razviti svoj – audio identitet!

Iako postoje mnoge "royalty free" glazbene platforme koje nude kvalitetnu glazbu, većina video oglasa napravljena je s glazbom koja zvuči generičko i jeftino. Razlog tome djelomično je loš ukus, manjak hrabrosti ili kreativne vizije menadžmenta, a djelomično manjak vremena posvećen kuriranju kvalitetne glazbe koja zvuči drugačije, ali je konzistentna s brendom.

Gaming

Uskoro kreće 4. sezona Student Esports Tournamenta! Hoće li TVZ ostati nepokoreni prvak?

Idući tjedan počinje nova sezona SET-a, domaćeg esport turnira koji je uspio okupiti 16 tehničkih fakulteta iz svih dijelova Hrvatske, a uz to je postao i nacionalni kvalifikacijski turnir za Amazonov i Intelov University Esports Masters (AUEM)!

Izvještaj

Domaću kreativnu industriju čekaju teški pregovori s Googleom

Iako donosi više od 830 milijuna eura u hrvatski BDP, kreativna industrija još nema u potpunosti odgovarajuću zaštitu i druge uvjete za neometan rad na digitalnom tržištu.