Kako prepoznati brige, želje i očekivanja korisnika uz 'design thinking'?

Kako prepoznati brige, želje i očekivanja korisnika uz ‘design thinking’?

U sklopu događanja "Pogled od 365 stupnjeva" u organizaciji tvrtke Megatrend poslovna rješenja, krajem prošloga tjedna je na vidikovcu Zagreb Eye održana i radionica o metodologiji "design thinking". U posljednje vrijeme mnogo se govori o dizajnerskom razmišljanju, ali znate li kako zaista izgleda primjena takve metodologije u stvarnom životu, za stvarnog klijenta sa stvarnim zahtjevima i izazovima?

Megatrend je za svoje zaposlenike i partnere pripremio i radionicu o "design thinkingu" u sklopu događanja na vidikovcu Zagreb Eye.
Megatrend je za svoje zaposlenike i partnere pripremio i radionicu o design thinkingu u sklopu događanja na vidikovcu Zagreb Eye.

O design thinkingu se mnogo govori u posljednje vrijeme, ali on se primjenjuje na tržištu već 50 godina, istaknula je Ana Veir iz IBM-a na Megatrendovom okupljanju pod nazivom Pogled od 365 stupnjeva. Ana nam je u ulozi voditeljice približila dizajnerski način razmišljanja i na početku upozorila na nuspojave bavljenja tom metodologijom – veliki naleti kreativnosti, potreba za rješavanjem problema ili želja za suradnjom i stvaranjem inovacija.

Design thinking je kreativan način promišljanja u kojemu sudjeluje cijeli tim koji radi na nekom rješenju. On već ima svoje mjesto u digitaliziranoj ekonomiji, dapače, u 2020. godini smatra se da će se od zaposlenika tražiti tri stvari: kreativnost, kritičko razmišljanje i ono dizajnersko, naglasila je Ana.

Znamo li prepoznati problem?

Radionicu je vodila Ana Veir iz IBM-a koji je razvio mnogo različitih zadataka i metoda s ciljem što konstruktivnije razrade korisnikovih potreba, problema i njihovih rješenja.
Radionicu je vodila Ana Veir iz IBM-a koji je razvio mnogo različitih zadataka i metoda s ciljem što konstruktivnije razrade korisnikovih potreba, problema i njihovih rješenja.

Ova metoda rješavanja problema usredotočena je na korisničko iskustvo, za razliku od samog proizvoda. Na primjer, pitanje koje bi postavili dizajnerski usmjereni inovatori nije kako napraviti privlačnu vazu, već kako dovesti miris cvijeća u dom. Takav način razmišljanja omogućuje nam stvaranje šire slike i pronalazak najboljeg rješenja za one kojima su usluge i proizvod namijenjeni – za korisnike. Zato se ovaj pristup razvoju poslovanja posebno preporučuje startupima.

Kako bismo i mi na radionici dobili dojam što znači planirati razvoj rješenja design thinking metodama, stvorili smo svog tipičnog korisnika kako bismo mogli otkriti čime ga trebamo privući na “našu” edukaciju. Dvije misli vodilje koje smo imali na umu: nema loših ideja i svaka konstruktivna kritika je dobrodošla.

Naravno, bili smo ograničeni vremenom jer je radionica trajala otprilike sat i pol vremena, dok u stvarnome svijetu metode, zadaci i brainstorming mogu trajati tjednima. Tako je to slučaj i u animacijskom studiju Pixar u kojemu se pomoću design thinkinga stvaraju likovi poput Munjevitog Jurića iz filma Auti, ispričala je Ana.

Mi smo se pak uživjeli u ulogu organizatora edukacije upravo o design thinkingu. Stoga naši korisnici nisu bili djeca kao što je to slučaj u Pixaru, već Vlatko. No, tko je zapravo Vlatko?

Vlatko je ambiciozni inženjer, ima hrpu posla, ali na edukacije dolazi zbog ručka. No, što on zapravo misli i osjeća?

Upoznajte Vlatka - tipičnog polaznika edukacija o design thinkingu.
Upoznajte Vlatka – tipičnog polaznika edukacija o design thinkingu.

Vlatko je naš tipični korisnik kojeg želimo pozvati na edukaciju o dizajnerski iskonstruiranim rješenjima. On je inženjer, diplomirao na FER-u, zarađuje prosječno 10.000 kuna mjesečno, oženjen je i ima troje djece. Radi u srednjem menadžmentu, jedva čeka priliku za bijeg s posla, posebno kada je u pitanju ručak, ali osjeća nelagodu čim se sjeti svih mejlova na koje još nije odgovorio.

Da bismo pristupili Vlatku s pravim rješenjem, prvo smo definirali njegove probleme. Krenuli smo stoga izradom tzv. empathy map i as-is scenario map. Riječ je o detaljnoj razradi toga što Vlatko čini, govori, misli i osjeća te kako se to mijenja u određenim situacijama – od primanja poziva na edukaciju, preko samog dolaska, upoznavanja drugih ljudi, pauze za ručak, što je njemu posebno bitno, pa do odlaska s edukacije. Svoje ideje polaznici su pisali na post ite koji su se lijepili na ploču, a zatim smo svi o njima diskutirali. Na taj smo način kroz Vlatkove oči uspjeli prepoznati koje su njegove brige, želje i očekivanja, a prema tim smo saznanjima pokušali prilagoditi edukaciju Vlatkovim potrebama.

Među rješenjima iz publike našli su se digitalno praćenje edukacije, osiguran prijevoz do lokacije kako bi se eliminirao problem s parkingom, digitalni pomoćnik u organizaciji vremena za Vlatka i slično. U stvarnome poslovanju o tim bi se idejama još glasovalo prema važnosti za korisnika i mogućnosti izvedbe, a uslijedili bi i sati ili tjedni brainstorminga o samom načinu izvedbe. U tome se primjenjuje još mnogo zadataka i vježbi poput Playbacka gdje timovi rade na temama suparnika što omogućuje konstruktivnu kritiku među timovima.

.

Da bi ovom metodologijom stigli do najkvalitetnijeg rješenja, potrebno je okupiti ljude iz različitih područja, primjerice arhitekte, dizajnere, inženjere i marketingaše. Na taj način još više dolazi do izražaja kreativnost i učinkovitost design thinkinga koji ćemo u budućnosti zasigurno sve više i više koristiti kako bismo iz drugačijih perspektiva uspjeli prepoznati stvarne probleme.

ponuda

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Kultura 2.0

Je li go-go plesačicama i “I tata bi, sine” majicama mjesto na tehnološkoj konferenciji?

Ako ste među onima koji se pitaju koji je pravi odgovor na pitanje iz naslova, preporučujem pozorno čitanje teksta do kraja.

Tehnologija

Zašto Facebookove Libra i Calibra nisu pravi blockchain, a trebaju ih se bojati najviše – banke?

Svaka osoba na svijetu koja koristi Facebook, Instagram ili WhatsApp će uskoro nesumnjivo imati i svoj crypto novčanik, što je gotovo trećina svih ljudi na svijetu.

Društvene mreže

Kako je Mislav Kolakušić uz Facebook i Google oglase postao najveće iznenađenje izbora za EP

Mislav Kolakušić zasigurno je jedno od većih iznenađenja jučerašnjih izbora za Europski parlament, a čini se da dobar dio svoje popularnosti, zahvaljujući kojoj je osvojio 68.882 preferencijalnih glasova, može zahvaliti pametnom korištenju društvenih mreža i online oglašavanja.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Hrvatski Red Sky osigurao 200.000 dolara za AI koji slijepima i slabovidnima omogućuje navigiranje prostorom

Što imaju u planu s investicijom i samim razvojem Sarah sustava kojeg razvijaju već sedam godina?

Intervju

#DigitalnaKarijera: Zrinka i Lana novinarke su koje su tiskanu riječ zamijenile digitalnom

A karijeru u redakciji - poduzetničkom! Od Fakulteta političkih znanosti do poduzetništva u svijetu digitala, provjerili smo kako su dvije novinarke napravile zaokret i ostvarile svoju digitalnu karijeru.

Mobilno

Harry Potter: Wizards Unite – nova AR igra tvoraca Pokemon Go-a dostupna je i u Hrvatskoj

Harry Potter: Wizards Unite nova je igra tvoraca globalnog hita Pokemon Go-a, a ovo će nas ljeto izmamiti na ulice kako bismo pronalazili razna bića i likove iz Harry Potter svemira, bacali čarolije i skupljali iskustvo.

Intervju

Hrvatska Ars Futura uz Blizzard i Activision: Donedavno su njihove igre samo igrali, a danas s njima surađuju

Poput mnogih gamera, naslove Blizzarda i Activisiona, jednih od najvećih imena gaming industrije, igrali su i članovi tima zagrebačke agencije Ars Futura, a sad već nekoliko godina s njima izravno surađuju. U intervjuu otkrivamo kako je sve započelo i što se to veliko priprema za dalje.

Tehnologija

Zašto Facebookove Libra i Calibra nisu pravi blockchain, a trebaju ih se bojati najviše – banke?

Svaka osoba na svijetu koja koristi Facebook, Instagram ili WhatsApp će uskoro nesumnjivo imati i svoj crypto novčanik, što je gotovo trećina svih ljudi na svijetu.

Startupi i poslovanje

Blockchain from the Bloc(k) 18: Može li DAO unijeti promjene u demokraciju?

Što je DAO i kako nam može pomoći da postanemo bolje društvo, ne samo bolji geekovi? Nova epizdoda Blockchain from the Bloc(k)-a ima odgovore na ta pitanja!