Kako prepoznati brige, želje i očekivanja korisnika uz 'design thinking'?

Infobip ❤️ Netokracijašto akvizicija znači za vas - i nas?

Kako prepoznati brige, želje i očekivanja korisnika uz ‘design thinking’?

U sklopu događanja "Pogled od 365 stupnjeva" u organizaciji tvrtke Megatrend poslovna rješenja, krajem prošloga tjedna je na vidikovcu Zagreb Eye održana i radionica o metodologiji "design thinking". U posljednje vrijeme mnogo se govori o dizajnerskom razmišljanju, ali znate li kako zaista izgleda primjena takve metodologije u stvarnom životu, za stvarnog klijenta sa stvarnim zahtjevima i izazovima?

Megatrend je za svoje zaposlenike i partnere pripremio i radionicu o "design thinkingu" u sklopu događanja na vidikovcu Zagreb Eye.
Megatrend je za svoje zaposlenike i partnere pripremio i radionicu o design thinkingu u sklopu događanja na vidikovcu Zagreb Eye.

O design thinkingu se mnogo govori u posljednje vrijeme, ali on se primjenjuje na tržištu već 50 godina, istaknula je Ana Veir iz IBM-a na Megatrendovom okupljanju pod nazivom Pogled od 365 stupnjeva. Ana nam je u ulozi voditeljice približila dizajnerski način razmišljanja i na početku upozorila na nuspojave bavljenja tom metodologijom – veliki naleti kreativnosti, potreba za rješavanjem problema ili želja za suradnjom i stvaranjem inovacija.

Design thinking je kreativan način promišljanja u kojemu sudjeluje cijeli tim koji radi na nekom rješenju. On već ima svoje mjesto u digitaliziranoj ekonomiji, dapače, u 2020. godini smatra se da će se od zaposlenika tražiti tri stvari: kreativnost, kritičko razmišljanje i ono dizajnersko, naglasila je Ana.

Znamo li prepoznati problem?

Radionicu je vodila Ana Veir iz IBM-a koji je razvio mnogo različitih zadataka i metoda s ciljem što konstruktivnije razrade korisnikovih potreba, problema i njihovih rješenja.
Radionicu je vodila Ana Veir iz IBM-a koji je razvio mnogo različitih zadataka i metoda s ciljem što konstruktivnije razrade korisnikovih potreba, problema i njihovih rješenja.

Ova metoda rješavanja problema usredotočena je na korisničko iskustvo, za razliku od samog proizvoda. Na primjer, pitanje koje bi postavili dizajnerski usmjereni inovatori nije kako napraviti privlačnu vazu, već kako dovesti miris cvijeća u dom. Takav način razmišljanja omogućuje nam stvaranje šire slike i pronalazak najboljeg rješenja za one kojima su usluge i proizvod namijenjeni – za korisnike. Zato se ovaj pristup razvoju poslovanja posebno preporučuje startupima.

Kako bismo i mi na radionici dobili dojam što znači planirati razvoj rješenja design thinking metodama, stvorili smo svog tipičnog korisnika kako bismo mogli otkriti čime ga trebamo privući na “našu” edukaciju. Dvije misli vodilje koje smo imali na umu: nema loših ideja i svaka konstruktivna kritika je dobrodošla.

Naravno, bili smo ograničeni vremenom jer je radionica trajala otprilike sat i pol vremena, dok u stvarnome svijetu metode, zadaci i brainstorming mogu trajati tjednima. Tako je to slučaj i u animacijskom studiju Pixar u kojemu se pomoću design thinkinga stvaraju likovi poput Munjevitog Jurića iz filma Auti, ispričala je Ana.

Mi smo se pak uživjeli u ulogu organizatora edukacije upravo o design thinkingu. Stoga naši korisnici nisu bili djeca kao što je to slučaj u Pixaru, već Vlatko. No, tko je zapravo Vlatko?

Vlatko je ambiciozni inženjer, ima hrpu posla, ali na edukacije dolazi zbog ručka. No, što on zapravo misli i osjeća?

Upoznajte Vlatka - tipičnog polaznika edukacija o design thinkingu.
Upoznajte Vlatka – tipičnog polaznika edukacija o design thinkingu.

Vlatko je naš tipični korisnik kojeg želimo pozvati na edukaciju o dizajnerski iskonstruiranim rješenjima. On je inženjer, diplomirao na FER-u, zarađuje prosječno 10.000 kuna mjesečno, oženjen je i ima troje djece. Radi u srednjem menadžmentu, jedva čeka priliku za bijeg s posla, posebno kada je u pitanju ručak, ali osjeća nelagodu čim se sjeti svih mejlova na koje još nije odgovorio.

Da bismo pristupili Vlatku s pravim rješenjem, prvo smo definirali njegove probleme. Krenuli smo stoga izradom tzv. empathy map i as-is scenario map. Riječ je o detaljnoj razradi toga što Vlatko čini, govori, misli i osjeća te kako se to mijenja u određenim situacijama – od primanja poziva na edukaciju, preko samog dolaska, upoznavanja drugih ljudi, pauze za ručak, što je njemu posebno bitno, pa do odlaska s edukacije. Svoje ideje polaznici su pisali na post ite koji su se lijepili na ploču, a zatim smo svi o njima diskutirali. Na taj smo način kroz Vlatkove oči uspjeli prepoznati koje su njegove brige, želje i očekivanja, a prema tim smo saznanjima pokušali prilagoditi edukaciju Vlatkovim potrebama.

Među rješenjima iz publike našli su se digitalno praćenje edukacije, osiguran prijevoz do lokacije kako bi se eliminirao problem s parkingom, digitalni pomoćnik u organizaciji vremena za Vlatka i slično. U stvarnome poslovanju o tim bi se idejama još glasovalo prema važnosti za korisnika i mogućnosti izvedbe, a uslijedili bi i sati ili tjedni brainstorminga o samom načinu izvedbe. U tome se primjenjuje još mnogo zadataka i vježbi poput Playbacka gdje timovi rade na temama suparnika što omogućuje konstruktivnu kritiku među timovima.

.

Da bi ovom metodologijom stigli do najkvalitetnijeg rješenja, potrebno je okupiti ljude iz različitih područja, primjerice arhitekte, dizajnere, inženjere i marketingaše. Na taj način još više dolazi do izražaja kreativnost i učinkovitost design thinkinga koji ćemo u budućnosti zasigurno sve više i više koristiti kako bismo iz drugačijih perspektiva uspjeli prepoznati stvarne probleme.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Novi Zakon o radu regulira platformski rad. Što o tome misle Uber, Bolt i Glovo, a što sindikat?

Načinom na koji je u izmjenama i dopunama Zakona o radu reguliran rad putem digitalnih platformi nisu zadovoljne ni digitalne platforme, ni sindikati. Platforme se, naravno, pozivaju na fleksibilnost i slobodu koju njihovi vozači ili dostavljači cijene, a sindikat smatra kako su se opet izvukle od odgovornosti.

Novost

U napadu na tisuće digitalnih novčanika povezanih sa Solanom, domaći Solflare ostao netaknut

Solana blockchain i niz drugih platformi povezanih s istim jutros su doživjele veliki napad kojim je zahvaćeno nekoliko tisuća digitalnih novčanika. Više saznajemo od Filipa Dragoslavića, su-osnivača tvrtke koja se posvetila razvoju proizvoda na ovom blockchainu.

Startupi i poslovanje

Trebaju li se hrvatski osnivači pripremiti na “zimu” u investicijama i kako?

Kako će se kriza odraziti na domaće startupe, koji su u boljem, a koji u lošijem položaju te što savjetuju osnivačima kao obrambene mjere komentiraju Vedran Blagus iz South Central Ventures, Stevica Kuharski iz Fil Rouge Capitala i Ivaylo Simov iz Eleven Venturesa.

Što ste propustili

Novost

Infinum Academy donosi nova 3 edukacijska programa: UX/UI dizajn, DevOps i WordPress

Infinum kroz svoju akademiju ove jeseni polaznicima nudi tri nova besplatna tečaja, a novost je i da prijave više nisu otvorene samo studentima i diplomantima!

Vodič

Neki ljudi su bolji “materijal” za lidere od drugih – i to najčešće zbog ovih 5 osobina

Postoji tona literature i edukacija na temu liderstva, no loših menadžera kao da nije ništa manje. Zašto su psihološke osobine važne za vođenje? Kakav skup karakteristika čini dobrog menadžera? Kako prepoznati ljude koji imaju potencijal postati dobri lideri? Mitja Ružojić s Katedre za psihologiju rada na Filozofskom fakultetu u Zagrebu ima odgovore...

Mobilno

SuperMinds u Zagreb dovodi Paula Hudsona, uz poruku “Hrvatska može sve što i Silicon Valley”

Konferencija SuperMinds ove će jeseni u dva dana okupiti 400 mobile developera, a jedan od keynote predavača je autor popularnog serijala Hacking with Swift.

Karijere

Lovre de Grisogono studente sociologije priprema za zapošljavanje – u IT industriji!

Kako jednim rješenjem riješiti dva problema? Kolegij Sociologija informatičke profesije na Fakultetu hrvatskih studija buduće sociologe čini spremnijima za tržište rada, a domaćim tehnološkim poslodavcima pomaže riješiti kronični nedostatak radne snage.

Digitalni proizvodi

Operacija kralježnice potaknula je Domagoja da osmisli aplikaciju koja olakšava oporavak

Od pripreme za operaciju do korisnih informacija, vježbi i lakšeg praćenja boli ili bitnih nalaza, saznajemo kako domaća aplikacija MySpine olakšava život pacijentima i liječnicima.

Startupi i poslovanje

Napraviti dobru stvar ili napraviti stvari – dobro? Vječna dilema svakog Product Managera

Vječno pitanje koje nerijetko daje vrlo polarizirane odgovore, a postavi si ga svaki product manager u nekom trenutku - neovisno radi li se o startupu gdje tu funkciju nerijetko obavlja osnivač - ili velikoj kompaniji s 50+ product managera.