Kako prepoznati brige, želje i očekivanja korisnika uz 'design thinking'?

Kako prepoznati brige, želje i očekivanja korisnika uz ‘design thinking’?

U sklopu događanja "Pogled od 365 stupnjeva" u organizaciji tvrtke Megatrend poslovna rješenja, krajem prošloga tjedna je na vidikovcu Zagreb Eye održana i radionica o metodologiji "design thinking". U posljednje vrijeme mnogo se govori o dizajnerskom razmišljanju, ali znate li kako zaista izgleda primjena takve metodologije u stvarnom životu, za stvarnog klijenta sa stvarnim zahtjevima i izazovima?

Megatrend je za svoje zaposlenike i partnere pripremio i radionicu o "design thinkingu" u sklopu događanja na vidikovcu Zagreb Eye.
Megatrend je za svoje zaposlenike i partnere pripremio i radionicu o design thinkingu u sklopu događanja na vidikovcu Zagreb Eye.

O design thinkingu se mnogo govori u posljednje vrijeme, ali on se primjenjuje na tržištu već 50 godina, istaknula je Ana Veir iz IBM-a na Megatrendovom okupljanju pod nazivom Pogled od 365 stupnjeva. Ana nam je u ulozi voditeljice približila dizajnerski način razmišljanja i na početku upozorila na nuspojave bavljenja tom metodologijom – veliki naleti kreativnosti, potreba za rješavanjem problema ili želja za suradnjom i stvaranjem inovacija.

Design thinking je kreativan način promišljanja u kojemu sudjeluje cijeli tim koji radi na nekom rješenju. On već ima svoje mjesto u digitaliziranoj ekonomiji, dapače, u 2020. godini smatra se da će se od zaposlenika tražiti tri stvari: kreativnost, kritičko razmišljanje i ono dizajnersko, naglasila je Ana.

Znamo li prepoznati problem?

Radionicu je vodila Ana Veir iz IBM-a koji je razvio mnogo različitih zadataka i metoda s ciljem što konstruktivnije razrade korisnikovih potreba, problema i njihovih rješenja.
Radionicu je vodila Ana Veir iz IBM-a koji je razvio mnogo različitih zadataka i metoda s ciljem što konstruktivnije razrade korisnikovih potreba, problema i njihovih rješenja.

Ova metoda rješavanja problema usredotočena je na korisničko iskustvo, za razliku od samog proizvoda. Na primjer, pitanje koje bi postavili dizajnerski usmjereni inovatori nije kako napraviti privlačnu vazu, već kako dovesti miris cvijeća u dom. Takav način razmišljanja omogućuje nam stvaranje šire slike i pronalazak najboljeg rješenja za one kojima su usluge i proizvod namijenjeni – za korisnike. Zato se ovaj pristup razvoju poslovanja posebno preporučuje startupima.

Kako bismo i mi na radionici dobili dojam što znači planirati razvoj rješenja design thinking metodama, stvorili smo svog tipičnog korisnika kako bismo mogli otkriti čime ga trebamo privući na “našu” edukaciju. Dvije misli vodilje koje smo imali na umu: nema loših ideja i svaka konstruktivna kritika je dobrodošla.

Naravno, bili smo ograničeni vremenom jer je radionica trajala otprilike sat i pol vremena, dok u stvarnome svijetu metode, zadaci i brainstorming mogu trajati tjednima. Tako je to slučaj i u animacijskom studiju Pixar u kojemu se pomoću design thinkinga stvaraju likovi poput Munjevitog Jurića iz filma Auti, ispričala je Ana.

Mi smo se pak uživjeli u ulogu organizatora edukacije upravo o design thinkingu. Stoga naši korisnici nisu bili djeca kao što je to slučaj u Pixaru, već Vlatko. No, tko je zapravo Vlatko?

Vlatko je ambiciozni inženjer, ima hrpu posla, ali na edukacije dolazi zbog ručka. No, što on zapravo misli i osjeća?

Upoznajte Vlatka - tipičnog polaznika edukacija o design thinkingu.
Upoznajte Vlatka – tipičnog polaznika edukacija o design thinkingu.

Vlatko je naš tipični korisnik kojeg želimo pozvati na edukaciju o dizajnerski iskonstruiranim rješenjima. On je inženjer, diplomirao na FER-u, zarađuje prosječno 10.000 kuna mjesečno, oženjen je i ima troje djece. Radi u srednjem menadžmentu, jedva čeka priliku za bijeg s posla, posebno kada je u pitanju ručak, ali osjeća nelagodu čim se sjeti svih mejlova na koje još nije odgovorio.

Da bismo pristupili Vlatku s pravim rješenjem, prvo smo definirali njegove probleme. Krenuli smo stoga izradom tzv. empathy map i as-is scenario map. Riječ je o detaljnoj razradi toga što Vlatko čini, govori, misli i osjeća te kako se to mijenja u određenim situacijama – od primanja poziva na edukaciju, preko samog dolaska, upoznavanja drugih ljudi, pauze za ručak, što je njemu posebno bitno, pa do odlaska s edukacije. Svoje ideje polaznici su pisali na post ite koji su se lijepili na ploču, a zatim smo svi o njima diskutirali. Na taj smo način kroz Vlatkove oči uspjeli prepoznati koje su njegove brige, želje i očekivanja, a prema tim smo saznanjima pokušali prilagoditi edukaciju Vlatkovim potrebama.

Među rješenjima iz publike našli su se digitalno praćenje edukacije, osiguran prijevoz do lokacije kako bi se eliminirao problem s parkingom, digitalni pomoćnik u organizaciji vremena za Vlatka i slično. U stvarnome poslovanju o tim bi se idejama još glasovalo prema važnosti za korisnika i mogućnosti izvedbe, a uslijedili bi i sati ili tjedni brainstorminga o samom načinu izvedbe. U tome se primjenjuje još mnogo zadataka i vježbi poput Playbacka gdje timovi rade na temama suparnika što omogućuje konstruktivnu kritiku među timovima.

.

Da bi ovom metodologijom stigli do najkvalitetnijeg rješenja, potrebno je okupiti ljude iz različitih područja, primjerice arhitekte, dizajnere, inženjere i marketingaše. Na taj način još više dolazi do izražaja kreativnost i učinkovitost design thinkinga koji ćemo u budućnosti zasigurno sve više i više koristiti kako bismo iz drugačijih perspektiva uspjeli prepoznati stvarne probleme.

ponuda

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Analiza

Telekom Bankarstvo: Zabi prosječna bankarska aplikacija, HT-u dodatan izvor prihoda

Telekom bankarstvo Hrvatskog telekoma i Zagrebačke banke ne pruža kvalitetnije korisničko iskustvo ni od hrvatskih konkurenata ni od Revoluta, ali najavljuje agresivnu marketinšku kampanju kakvu prosječna banka ne bi pokrenula.

Startupi i poslovanje

Dati otkaz zaposleniku u mješovitoj stvarnosti dobar je PR, ali XR doista pomaže razvoju mekih vještina

Zamislite dan kad svojim zaposlenicima nećete plaćati tečajeve već će te ih poslati u susjednu sobu da prođu simulaciju - taj dan mogao bi biti veoma blizu, a evo i što od njega očekivati.

Startupi i poslovanje

Superbet akvizirao Axilis Brune Kovačića – Zagreb postaje inovacijski centar digitalnog klađenja

Bruno Kovačić za Netokraciju ekskluzivno otkriva kako je softversku agenciju koju je osnovao kao student preuzeo Superbet, a koji je nedavno osigurao 175 milijuna eura za širenje.

Što ste propustili

Tehnologija

Programeri u prosjeku zarađuju 10.000 kuna, najbolje su plaćeni iOS developeri

Stigli su nam novi rezultati ankete Tomislava Grubišića o plaćama developera u Hrvatskoj za 2019. godinu, donosimo pregled najzanimljivijih podataka na osnovu tehnologija i godina iskustva.

Startupi i poslovanje

Ne uništavaju paušalni obrti IT industriju, već ogromna davanja na plaće

O problematici paušalnih obrta u IT industriji već se dugo govori tiho, a od ovog vikenda i glasno. No čini se da dobar dio rasprave, koja je buknula preko vikenda, ali i budućih poreznih promjena, koje nas očekuju iduće godine, idu u krivom smjeru - prema jačem oporezovanju samostalnog rada, a ne rasterećenju nesamostalnog, odnosno plaća.

Startupi i poslovanje

Oradian potvrđuje brz rast u Aziji nagradom na najvećoj japanskoj fintech konferenciji

Domaći Oradian širi se tržištima Azije, a velike uspjehe potvrđuje i nagrada na startup natjecanju FIN/SUM, najveće japanske fintech konferencije.

Intervju

Na Dan programera, četiri žene otkrivaju kako je tekao njihov karijerni put kroz IT industriju

Na Dan programera, predstavljamo četiri žene koje se bave (ili su se bavile) programiranjem. Je li njihov obrazovni i karijerni put bio pravocrtan ili je vrludao po krivuljama, otkrivaju nam sugovornice iz tvrtki Agency04, Five, IN2 i Styria.AI.

Tehnologija

Kako uopće možemo biti sigurni da će autonomna vozila biti – sigurna?

Autonomna vozila kod mnogih i dalje izazivaju osjećaj nesigurnosti. No, ovaj tekst mogao bi pomoći da se rasvijetli proces iza razvoja i testiranja sigurnosno-kritičnih sustava u vozilima budućnosti.

Startupi i poslovanje

Gideonovi roboti dobili pametnu ruku: Samostalno se kreće, sve vidi i popravlja!

Tvrtka Gideon Brothers nastavlja s razvojem prototipova robota, a posljednja verzija ima i robotsku ruku koja prepoznaje svijet oko sebe.