Kako prepoznati brige, želje i očekivanja korisnika uz 'design thinking'?

Kako prepoznati brige, želje i očekivanja korisnika uz ‘design thinking’?

U sklopu događanja "Pogled od 365 stupnjeva" u organizaciji tvrtke Megatrend poslovna rješenja, krajem prošloga tjedna je na vidikovcu Zagreb Eye održana i radionica o metodologiji "design thinking". U posljednje vrijeme mnogo se govori o dizajnerskom razmišljanju, ali znate li kako zaista izgleda primjena takve metodologije u stvarnom životu, za stvarnog klijenta sa stvarnim zahtjevima i izazovima?

Megatrend je za svoje zaposlenike i partnere pripremio i radionicu o "design thinkingu" u sklopu događanja na vidikovcu Zagreb Eye.
Megatrend je za svoje zaposlenike i partnere pripremio i radionicu o design thinkingu u sklopu događanja na vidikovcu Zagreb Eye.

O design thinkingu se mnogo govori u posljednje vrijeme, ali on se primjenjuje na tržištu već 50 godina, istaknula je Ana Veir iz IBM-a na Megatrendovom okupljanju pod nazivom Pogled od 365 stupnjeva. Ana nam je u ulozi voditeljice približila dizajnerski način razmišljanja i na početku upozorila na nuspojave bavljenja tom metodologijom – veliki naleti kreativnosti, potreba za rješavanjem problema ili želja za suradnjom i stvaranjem inovacija.

Design thinking je kreativan način promišljanja u kojemu sudjeluje cijeli tim koji radi na nekom rješenju. On već ima svoje mjesto u digitaliziranoj ekonomiji, dapače, u 2020. godini smatra se da će se od zaposlenika tražiti tri stvari: kreativnost, kritičko razmišljanje i ono dizajnersko, naglasila je Ana.

Znamo li prepoznati problem?

Radionicu je vodila Ana Veir iz IBM-a koji je razvio mnogo različitih zadataka i metoda s ciljem što konstruktivnije razrade korisnikovih potreba, problema i njihovih rješenja.
Radionicu je vodila Ana Veir iz IBM-a koji je razvio mnogo različitih zadataka i metoda s ciljem što konstruktivnije razrade korisnikovih potreba, problema i njihovih rješenja.

Ova metoda rješavanja problema usredotočena je na korisničko iskustvo, za razliku od samog proizvoda. Na primjer, pitanje koje bi postavili dizajnerski usmjereni inovatori nije kako napraviti privlačnu vazu, već kako dovesti miris cvijeća u dom. Takav način razmišljanja omogućuje nam stvaranje šire slike i pronalazak najboljeg rješenja za one kojima su usluge i proizvod namijenjeni – za korisnike. Zato se ovaj pristup razvoju poslovanja posebno preporučuje startupima.

Kako bismo i mi na radionici dobili dojam što znači planirati razvoj rješenja design thinking metodama, stvorili smo svog tipičnog korisnika kako bismo mogli otkriti čime ga trebamo privući na “našu” edukaciju. Dvije misli vodilje koje smo imali na umu: nema loših ideja i svaka konstruktivna kritika je dobrodošla.

Naravno, bili smo ograničeni vremenom jer je radionica trajala otprilike sat i pol vremena, dok u stvarnome svijetu metode, zadaci i brainstorming mogu trajati tjednima. Tako je to slučaj i u animacijskom studiju Pixar u kojemu se pomoću design thinkinga stvaraju likovi poput Munjevitog Jurića iz filma Auti, ispričala je Ana.

Mi smo se pak uživjeli u ulogu organizatora edukacije upravo o design thinkingu. Stoga naši korisnici nisu bili djeca kao što je to slučaj u Pixaru, već Vlatko. No, tko je zapravo Vlatko?

Vlatko je ambiciozni inženjer, ima hrpu posla, ali na edukacije dolazi zbog ručka. No, što on zapravo misli i osjeća?

Upoznajte Vlatka - tipičnog polaznika edukacija o design thinkingu.
Upoznajte Vlatka – tipičnog polaznika edukacija o design thinkingu.

Vlatko je naš tipični korisnik kojeg želimo pozvati na edukaciju o dizajnerski iskonstruiranim rješenjima. On je inženjer, diplomirao na FER-u, zarađuje prosječno 10.000 kuna mjesečno, oženjen je i ima troje djece. Radi u srednjem menadžmentu, jedva čeka priliku za bijeg s posla, posebno kada je u pitanju ručak, ali osjeća nelagodu čim se sjeti svih mejlova na koje još nije odgovorio.

Da bismo pristupili Vlatku s pravim rješenjem, prvo smo definirali njegove probleme. Krenuli smo stoga izradom tzv. empathy map i as-is scenario map. Riječ je o detaljnoj razradi toga što Vlatko čini, govori, misli i osjeća te kako se to mijenja u određenim situacijama – od primanja poziva na edukaciju, preko samog dolaska, upoznavanja drugih ljudi, pauze za ručak, što je njemu posebno bitno, pa do odlaska s edukacije. Svoje ideje polaznici su pisali na post ite koji su se lijepili na ploču, a zatim smo svi o njima diskutirali. Na taj smo način kroz Vlatkove oči uspjeli prepoznati koje su njegove brige, želje i očekivanja, a prema tim smo saznanjima pokušali prilagoditi edukaciju Vlatkovim potrebama.

Među rješenjima iz publike našli su se digitalno praćenje edukacije, osiguran prijevoz do lokacije kako bi se eliminirao problem s parkingom, digitalni pomoćnik u organizaciji vremena za Vlatka i slično. U stvarnome poslovanju o tim bi se idejama još glasovalo prema važnosti za korisnika i mogućnosti izvedbe, a uslijedili bi i sati ili tjedni brainstorminga o samom načinu izvedbe. U tome se primjenjuje još mnogo zadataka i vježbi poput Playbacka gdje timovi rade na temama suparnika što omogućuje konstruktivnu kritiku među timovima.

.

Da bi ovom metodologijom stigli do najkvalitetnijeg rješenja, potrebno je okupiti ljude iz različitih područja, primjerice arhitekte, dizajnere, inženjere i marketingaše. Na taj način još više dolazi do izražaja kreativnost i učinkovitost design thinkinga koji ćemo u budućnosti zasigurno sve više i više koristiti kako bismo iz drugačijih perspektiva uspjeli prepoznati stvarne probleme.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi

Osnivač Njuškala uz Hanza Mediju pokreće novi digitalni oglasnik – Dealio

Dealio u tržišnom okršaju za korisnike u Hrvatskoj i šire ima stratešku podršku medijske grupacije Hanza, ali čini se kako se neće zaustaviti na tome.

Izvještaj

Metaverse nije mrtav. Njegov zli brat iz Mete možda jest…

Rebrendingom u Metu, Facebook je pokušao preuzeti vlasništvo nad pojmom metaversea, no svjedoci smo koliko mu je to uspjelo. Metaverse više nije u hypeu kao nekad, ali oni koji su se nastavili baviti njime - znaju da priča tek počinje.

Veliki intervjui

Program Forward to Health Innovation otvara prijave za treću generaciju polaznika

U modernom post pandemijskog okruženju u kojem se tehnologija ubrzano razvija nikad nije bilo važnije ulagati u zdravstvene inovacije. Forward to Health Innovation je tu da pomogne onima koji imaju ideju, ali ne znaju kako bi je ostvarili.

Što ste propustili

Startupi

Hrvatski Hypefy na natjecanju slovenskog Podima odnio pobjedu među 148 startupa

Na natjecanju Podim Pitching Competition birao se najbolji od 148 startupa iz 24 zemlje. Na glavnu pozornicu izašlo je 5 finalista, ali titulom najboljeg pitcha okrunjen je Hypefy iz Hrvatske.

Obrazovanje

STEMwave Innovation Day hrvatskim je učenicima još jednom omogućio tehnološki spektakl

Četvrtu godinu zaredom, Stemi i Infobip, uz podršku generalnog partnera A1 Hrvatska, uspješno su proveli sezonu 23/24 edukacijskog projekta STEMwave - Škola budućnosti te ga obilježili uz učeničku konferenciju ‘Innovation Day’.

Veliki intervjui

Lada Borovina Kovjanić, Inženjerka godine: Programiranje se uči – programiranjem, a najbolje na greškama

U seriji intervjua s iskusnim inženjerima domaće IT industrije otkrivamo kako su izgledali njihovi karijerni putovi, kako se postaje senior i ostaje u tijeku s novim tehnologijama, je li bolje specijalizirati se za određenu tehnologiju ili biti generalist i - što bi savjetovali juniorima.

Tvrtke i poslovanje

Na HAKOM-ovom Danu novih tehnologija predstavio se i SpaceX, ali i hrvatski igrači

Hrvatska se treba pripremati za budućnost svemirske industrije. Iako smo mali i često usmjereni na manje važne stvari, imamo aduta za utrku u toj brzorastućoj industriji. Ali, ne bismo trebali stati na tome!

Tvrtke i poslovanje

Native Teams osigurao 6,23 milijuna eura, rundu predvode Eleven Ventures i FRC

Native Teams, globalna platforma za digitalna plaćanja namijenjena freelancerima, remote radnicima i poslodavcima, uspješno je ostvarila još jednu rundu investicija u iznosu od 6,275 milijuna eura.

Veliki intervjui

Kako se postaje AI etičar – i čime se bavi, otkriva nam Katja Andrić

Brz rast upotrebe umjetne inteligencije dolazi sa sve glasnijim, često i paničnim, zahtjevima da se osigura njezino odgovorno korištenje. Iz te potrebe pojavilo se sasvim novo zanimanje – AI etičar. Koja znanja i vještine on/a treba imati, što i s kim radi i kako ćemo živjeti s umjetnom inteligencijom objasnila nam je AI etičarka Katja Andrić.