Što je uopće 'design thinking' i kako može pomoći startupima?

Što je uopće ‘design thinking’ i kako može pomoći startupima?

Iz Sofije je na konferenciju Spark.Me doletjela Elina Zheleva, čija je poslovna titula ponešto neuobičajena čak i za startuperski i digitalni svijet gdje se titule efikasno stvaraju na automatskim generatorima. Kao Design Thinking Evangelist, Elina pokušava potaknuti tvrtke različitih veličina, pogotovo startupe, kako bi pri razvoju svojih usluga i proizvoda razmišljali kao dizajneri, s korisnikom u samom središtu procesa.

Elena Zheleva
Elina Zheleva smatra da startupi moraju razmišljati kao dizajneri, odnosno usmjeriti se na korisnika (slike: Janez Klemenčič).

Iz Sofije je na konferenciju Spark.Me doletjela Elina Zheleva, čija je poslovna titula ponešto neuobičajena čak i za startuperski i digitalni svijet gdje se titule efikasno stvaraju na automatskim generatorima. Kao Design Thinking Evangelist, Elina pokušava potaknuti tvrtke različitih veličina, pogotovo startupe, kako bi pri razvoju svojih usluga i proizvoda razmišljali kao dizajneri, s korisnikom u samom središtu procesa.

Design thinking, koliko god apstraktno zvučao, je metodologija pronalaska kreativnih i inovativnih rješenja u poslovanju. Iako to samo ime implicira, nije riječ o razmišljanju o dizajnu, već o razmišljanju poput dizajnera. Dizajneri uvijek žele novo rješenje, dok inženjeri više žele isprobano rješenje, objašnjava Elina. Također, kada kreiraju, bilo da je riječ o proizvodu ili sučelju, rade to s krajnjim korisnikom na umu.

Iako se zbog epiteta “inovativno” u definiciji često smatra da je razmišljanje poput dizajnera vezano uz visoku tehnologiju, riječ je zapravo o povratku osnovama – razgovoru s ljudima, hodanju u njihovim cipelama kako bi se otkrilo na koji način oni nešto doživljavaju i promatraju. Riječ je tu o etnografiji, onome što je Margaret Mead radila u prošlom stoljeću.

Rješavaju li startupi probleme?

No kakve to zapravo veze ima sa startupima? Redovito se pitamo koji su problemi s kojima se suočavaju startupi iz srednje jugoistočne Europe, a često je riječ o pogrešci već u prvim koracima. Startupi ne rješavaju probleme, tvrdi Elina, no još je veći problem što to ni ne žele.

Prije nego se bace u razvoj proizvoda, ne pitaju se koja je veća slika, koje probleme će njihov proizvod ili usluga zapravo riješiti, postoji li potreba za rješavanjem tog problema te pritom nemaju ni najblažu ideju čiji život kao startup čine boljim, uzbudljivijim, jednostavnijim, čime god da su se već odlučili baviti.

To je takozvani build first pristup, kada se počne raditi na proizvodu proizvoda radi. Jednom kad nešto sagradite, uložite vrijeme i trud, postajete s time povezani i svaka povratna informacija o koja se ne poklapa s vašim mišljenjem osobno vas vrijeđa. Tako se često događa da ne slušate želje vaših potencijalnih korisnika, već stvarate generički ili prenatrpane – jednom riječju propale – proizvode. U procesu izmorite svoje startupe, sebe, potrošite resurse na putu krivom smjeru.

..
Empatija se rijetko spominje u startup svijetu, kaže Elina.

Takav je pristup teško izbjeći jer je ugrađen u sam DNK osnivača, smatra Elina. Riječ je najčešće o ljudima s velikom željom da nešto izgrade. Kompetitivni su i ne samo da žele sagraditi, već žele to sagraditi bolje od nekog drugog. To je uobičajena fraza koja se čuje: “Mi smo kao [umetni proizvod po želji], samo bolji.”

Ono što vam može pomoći je pravovremeno istraživanje korisnika je podcijenjeno. Čak i nekoliko sati provedeno s korisnicima imat će veliki utjecaj. U razvoju proizvoda treba se graditi nešto što se rijetko spominje u startup svijetu – empatija.

‘Empathy first’ umjesto ‘build first’ pristupa

Nemojte to miješati sa suosjećanjem. Empatija je sposobnost koja nam omogućava da vidimo nešto kroz tuđe oči, da shvatimo želje, predrasude i potrebe korisnika kao da su naše. Empatija vam daje fokus, a spašava vas iz generičnosti omogućavajući vam da proizvod uistinu prilagodite svojoj ciljanoj publici. To je empathy first pristup, nešto što će vas poštedjeti mnogih početnih grešaka.

Znam da se na startup događajima ne priča mnogo o osjećajima, ali to se događa kad pustite curu na pozornicu. No imajte na umu da je i Einstein koristio empatiju i pristup s njom na prvom mjestu kad je rekao bi problem riješio u sat vremena tako da potroši 55 minuta na istraživanje i 5 na njegovo istraživanje.

Ne možete se sporiti s Einsteinom, stoga vam Elina poručuje da ne budite loši poslovnjaci i prodavači, već da nađete problem, provjerite je li važan, možete li ga riješiti, je li vam stalo do njega – i tek onda krenete u njegovo rješavanje.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Veliki intervjui

Big Tech zarađuje skoro 200 milijuna eura od oglašavanja u Hrvatskoj, a ne plaća porez

Uvođenje oporezivanja internetskog oglašavanja moglo bi značajno pomoći domaćim medijima, ali kada će ući u Zakon o medijima?

Umjetna inteligencija

Najvažniji dio Rimčevog Vernea nije robotaksi, već iskustvo?

Ovaj tjedan rebrendirana u Verne, Project 3 Mobility, tvrtka koju su 2019. godine osnovali Mate Rimac, Adriano Mudri te Marko Pejković, danas napokon ima prvo “opipljivo” predstavljanje onog što su razvijali. No, je li robotaksi usluga zbilja najvažnije što mogu ponuditi?

Veliki intervjui

Postaj, Trebam.hr i Meštar.hr – što očekivati od platformi za pronalazak majstora

Usprkos tome što nam nedostaje majstora na raznim područjima, barem imamo dovoljno platformi koje će nas povezati s onima najboljima, ili se barem tome nadamo.

Što ste propustili

Novost

Boiler: U podbrend Degordiana dolaze Tomislav Presečki i Saša Ivan

Degordian osniva novi pobrend za online i offline komunikacijske aktivnosti!

Veliki intervjui

Stjepan Groš, FER: Ulaganje u cyber sigurnost je nužno iako ne donosi političke bodove

Što hrvatsko zdravstvo može napraviti po pitanju cybersigurnosti kada nemamo dovoljno novaca ni za lijekove i zapošljavanje kadra kojeg uvelike nedostaje? U razgovoru s FER-ovim stručnjakom pokušavamo razjasniti nedavni hakerski napad koji je otvorio puno pitanja.

Netokracijin Playbook IT industrije

Prve hrvatske startupe spašavali su bugarski fondovi i ulazak u EU – što smo naučili od tada?

Nekada se posuđivalo od baka, ujčeva i prijatelja, pokušavalo doći do profitabilnosti kakve-takve pa se guralo sa sićom dalje. Do kud smo došli kad je u pitanju financiranje startupa...

Startupi

Program InnoStars Awards traži startupe – nagradni fond iznosi 25 tisuća eura

Program InnoStars Awards podržava startup poduzetnike u ostvarivanju tržišnog uspjeha edukacijom, prilikama za umrežavanje s investitorima te nagradnim fondom do 25 tisuća eura. Rok za prijavu je 5. kolovoza.

Obrazovanje

Digitalni inovacijski inkubator odabrao najbolje mlade inovatore među 1800 učenika i studenata

Početkom ožujka programu Digitalnog inovacijskog inkubatora pridružilo se više od 900 učenika iz preko 70 različitih škola i više od 900 studenata koji pohađaju više od 120 fakulteta iz preko 20 država širom Europe. Oni najuspješniji predstavili su svoje projekte u velikom finalu prošli tjedan.

Tvrtke i poslovanje

Hrvatski IT u 2023: Bilo je otkaza, ali je otvoreno i 2000 novih radnih mjesta!

Novi izvještaj CISExa, krovne udruge hrvatskih izvoznika softvera, otkriva kako 2023. i nije bila toliko kritična. Teška i izazovna da, ali daleko od toga da je "podbacila"...