Što je uopće 'design thinking' i kako može pomoći startupima?

Što je uopće ‘design thinking’ i kako može pomoći startupima?

Iz Sofije je na konferenciju Spark.Me doletjela Elina Zheleva, čija je poslovna titula ponešto neuobičajena čak i za startuperski i digitalni svijet gdje se titule efikasno stvaraju na automatskim generatorima. Kao Design Thinking Evangelist, Elina pokušava potaknuti tvrtke različitih veličina, pogotovo startupe, kako bi pri razvoju svojih usluga i proizvoda razmišljali kao dizajneri, s korisnikom u samom središtu procesa.

Elena Zheleva
Elina Zheleva smatra da startupi moraju razmišljati kao dizajneri, odnosno usmjeriti se na korisnika (slike: Janez Klemenčič).

Iz Sofije je na konferenciju Spark.Me doletjela Elina Zheleva, čija je poslovna titula ponešto neuobičajena čak i za startuperski i digitalni svijet gdje se titule efikasno stvaraju na automatskim generatorima. Kao Design Thinking Evangelist, Elina pokušava potaknuti tvrtke različitih veličina, pogotovo startupe, kako bi pri razvoju svojih usluga i proizvoda razmišljali kao dizajneri, s korisnikom u samom središtu procesa.

Design thinking, koliko god apstraktno zvučao, je metodologija pronalaska kreativnih i inovativnih rješenja u poslovanju. Iako to samo ime implicira, nije riječ o razmišljanju o dizajnu, već o razmišljanju poput dizajnera. Dizajneri uvijek žele novo rješenje, dok inženjeri više žele isprobano rješenje, objašnjava Elina. Također, kada kreiraju, bilo da je riječ o proizvodu ili sučelju, rade to s krajnjim korisnikom na umu.

Iako se zbog epiteta “inovativno” u definiciji često smatra da je razmišljanje poput dizajnera vezano uz visoku tehnologiju, riječ je zapravo o povratku osnovama – razgovoru s ljudima, hodanju u njihovim cipelama kako bi se otkrilo na koji način oni nešto doživljavaju i promatraju. Riječ je tu o etnografiji, onome što je Margaret Mead radila u prošlom stoljeću.

Rješavaju li startupi probleme?

No kakve to zapravo veze ima sa startupima? Redovito se pitamo koji su problemi s kojima se suočavaju startupi iz srednje jugoistočne Europe, a često je riječ o pogrešci već u prvim koracima. Startupi ne rješavaju probleme, tvrdi Elina, no još je veći problem što to ni ne žele.

Prije nego se bace u razvoj proizvoda, ne pitaju se koja je veća slika, koje probleme će njihov proizvod ili usluga zapravo riješiti, postoji li potreba za rješavanjem tog problema te pritom nemaju ni najblažu ideju čiji život kao startup čine boljim, uzbudljivijim, jednostavnijim, čime god da su se već odlučili baviti.

To je takozvani build first pristup, kada se počne raditi na proizvodu proizvoda radi. Jednom kad nešto sagradite, uložite vrijeme i trud, postajete s time povezani i svaka povratna informacija o koja se ne poklapa s vašim mišljenjem osobno vas vrijeđa. Tako se često događa da ne slušate želje vaših potencijalnih korisnika, već stvarate generički ili prenatrpane – jednom riječju propale – proizvode. U procesu izmorite svoje startupe, sebe, potrošite resurse na putu krivom smjeru.

..
Empatija se rijetko spominje u startup svijetu, kaže Elina.

Takav je pristup teško izbjeći jer je ugrađen u sam DNK osnivača, smatra Elina. Riječ je najčešće o ljudima s velikom željom da nešto izgrade. Kompetitivni su i ne samo da žele sagraditi, već žele to sagraditi bolje od nekog drugog. To je uobičajena fraza koja se čuje: “Mi smo kao [umetni proizvod po želji], samo bolji.”

Ono što vam može pomoći je pravovremeno istraživanje korisnika je podcijenjeno. Čak i nekoliko sati provedeno s korisnicima imat će veliki utjecaj. U razvoju proizvoda treba se graditi nešto što se rijetko spominje u startup svijetu – empatija.

‘Empathy first’ umjesto ‘build first’ pristupa

Nemojte to miješati sa suosjećanjem. Empatija je sposobnost koja nam omogućava da vidimo nešto kroz tuđe oči, da shvatimo želje, predrasude i potrebe korisnika kao da su naše. Empatija vam daje fokus, a spašava vas iz generičnosti omogućavajući vam da proizvod uistinu prilagodite svojoj ciljanoj publici. To je empathy first pristup, nešto što će vas poštedjeti mnogih početnih grešaka.

Znam da se na startup događajima ne priča mnogo o osjećajima, ali to se događa kad pustite curu na pozornicu. No imajte na umu da je i Einstein koristio empatiju i pristup s njom na prvom mjestu kad je rekao bi problem riješio u sat vremena tako da potroši 55 minuta na istraživanje i 5 na njegovo istraživanje.

Ne možete se sporiti s Einsteinom, stoga vam Elina poručuje da ne budite loši poslovnjaci i prodavači, već da nađete problem, provjerite je li važan, možete li ga riješiti, je li vam stalo do njega – i tek onda krenete u njegovo rješavanje.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Dvije strane Porscheovog ulaganja u Greyp: Mali ulagači ljuti i nezadovoljni dok se Neufund hvali povijesnim exitom

Iza najave da Porsche preuzima većinski udio u Greyp Bikes krije se priča malih ulagača koji su 2019. u Greyp uložili kroz Equity Token Offering i sad se osjećaju - izigrano i izgurano.

Novost

Developeri, recite što doista želite: šareni ured, pivo petkom, veliku plaću, dobrog šefa….

Traženi, maženi, paženi i razmaženi. Tako mediji i društvo u zadnje vrijeme doživljavaju developere. Zagrebačka IT tvrtka odlučila je provjeriti jesu li doista takvi te pitati developere što oni doista žele.

Društvene mreže

Stiže Huuk. Nova globalna društvena mreža iz Rijeke?

Gradski autobus veselih boja s pitanjem "What the Huuk are we doing tonight" koji u zadnje vrijeme vozi Rijekom i obećanje da ćete od danas, 1. prosinca moći "Proširiti svoje pleme" najavili su lansiranje nove aplikacije u tom gradu. Kakve točno saznali smo u razgovoru sa suosnivačem Mateom Starčevićem Filipovićem.

Što ste propustili

Kultura 2.0

30 godina od prvog SMS-a: 6 stvari koji su obilježile način kako komuniciramo putem poruka

SMS je zagazio u svoju 30. godinu i kako nam se čini, neće još tako lako izumrijeti. Osim toga, svaki danom nas iznenađuju novi načini komuniciranja putem poruka. Tehnologija je divna, ali što je s korisnicma koji su ključni u definiranju "kulture dopisivanja". Postoji li "online bonton"?

Startupi i poslovanje

Jedan je po struci pravnik, drugi programer. Dijele ljubav prema računalnoj sigurnosti i – humoru

Evo priče o tome kako tehnologija povezuje različite ljude, kako se nose s izazovima koje pred njih tehnologija postavlja i što je presudno važno za uspješne projekte.

Startupi i poslovanje

1 dijete, 1 robot: CircuitMess i UBIK pokreću humanitarnu akciju za djecu u domovima

Humanitarna akcija traje do 22. prosinca, a trebala bi omogućiti da svako dijete u domovima za nezbrinutu djecu u Hrvatskoj dobije barem jednog robota.

Intervju

Može li Osijek zamijeniti Irsku? Siniši se dogodilo upravo to

Hrvatsku je zbog odlaska u inozemstvo radi potrage za (boljim) poslom napustio ogroman broj ljudi. Među njima je i nemali broj IT stručnjaka. Ipak, moguć je i drugačiji scenarij ako je prilika prava…

Startupi i poslovanje

Konzum je prvi trgovački lanac u Hrvatskoj u kojem se može plaćati kriptovalutama

Konzum je uz pomoć hrvatske tvrtke Electrocoin i njihovog sustava PayCek postao prvi trgovački lanac u Hrvatskoj u kojem možete plaćati kriptovalutama.

Startupi i poslovanje

Hrvatski BE-ON za pomoć blokiranim građanima osigurao 1,3 milijuna eura od Feelsgood fonda

Prema najnovijim dostupnim podacima u Hrvatskoj je preko 240.000 ovršenih potrošača. Hrvatski BE-ON želi im pomoći financijskim savjetovanjem.