#DeleteFacebook: Kraj Facebooka kakvog znamo

Kraj Facebooka kakvog znamo (i kako su tome doprinijeli testovi osobnosti koje ste i sami popunili)

Elon Musk jučer je obrisao fan stranice na Facebooku svojih tvrtki Tesla i SpaceX, koje su okupljale po 2,6 milijuna fanova, u jeku akcije #DeleteFacebook. Posljedica je to događaja koji su se kao oblak nadvili nad najpopularniju i najmasovniju društvenu mrežu nakon objave priče da je tvrtka Cambridge Analytica koristila podatke s 50 milijuna profila kako bi utjecala na američke predsjedničke izbore. No, hoće li sve ovo Facebooku značajno naškoditi ili ga samo - promijeniti?

Dvije naizgled nepovezane, a opet bitne stvari, utjecale su na činjenicu da će Facebook morati poprilično promijeniti način na koji funkcionira, ako želi opstati. Na prvom su mjestu testovi osobnosti poput onih koje svakodnevno možete vidjeti da netko dijeli na svom profilu, a možda ste i koji sami popunili – bilo da je riječ o opsežnim upitnicima koje mogu otkriti dosta toga o vašem psihološkom profilu ili jednostavnim kvizovima koji će vam otkriti “koja ste holivudska zvijezda” ili “reci-mi-koji-ti-je-najdraži-blagdan-i-reći-ću-ti-kakav si-krumpir” testovima (ovo posljednje nije šala, BuzzFeed je još prošle godine dosegnuo tu razinu banalnosti – i, nevjerojatno, to nije jedini krumpirasti upitnik koji su napravili!).

Druga je akcija #DeleteFacebook koja možda ne bi ni naišla na toliki odjek da joj se nije jučer pridružio Elon Musk. I o tome pisao na svojoj omiljenoj mreži – Twitteru.

No, bez obzira na to, ovo “ako želi opstati” iz uvoda pomalo jest pretjerano, kao i uvijek kad se priča o propasti ove društvene mreže (a u posljednjih pet godina, koliko intenzivno pratim ovu temu, minimalno svakih mjesec naiđem na mračno proročanstvo o kraju društvenih mreža), ali Facebook doista proživljava jednu od najvećih komunikacijskih kriza od svog postojanja, što pokazuje i činjenica da je Marku Zuckerbergu bilo potrebno čak pet dana da komentira cijeli slučaj.

Slučaj Donald Trump i potreba za upiranjem prsta u krivca

Za one koji nisu pratili događaje koji su doveli do te situacije, podsjećam – The Guardian je prije tjedan dana objavio veliku priču o tome kako podatci o 50 milijuna profila na ovoj društvenoj mreži koji su, na ne baš legalan način, prikupljani za potrebe tvrtke Cambridge Analytica nikad nisu obrisani, iako je to od njih još 2015. zatraženo. I time će mnogi željeti okriviti upravo tu tvrtku da je dovela Trumpa na vlast jer je navodno te podatke koristila za precizno plasiranje predizborne kampanje.

Dobro, drugi će okriviti Ruse.

Treći Makedonce.

Itd.

Upravo svi ti i mnogi drugi navodi koji gotovo da graniče s teorijama zavjere pokazuju koliko su posljednji američki predsjednički izbori kontroverzni – i obavijeni velom u najmanju ruku zanimljivih događanja u području digitalne promocije, korištenja velikih podataka i utjecanja na svijest javnosti pomoću digitalnih alata. Konačno se u punom jeku na globalnoj razini pokazala moć društvenih mreža, počevši od gotovo nevjerojatne priče o makedonskim tinejdžerima, koji su iz vlastitih soba pomogli širenju lažnih vijesti vezanih uz američke izbore, do navodno vrlo naprednih Big Data kampanja koje je na sporan način koristila sporna tvrtka Cambridge Analytica. Mnogi će razglabati o tome bi li do Trumpove pobjede došlo i bez svega toga, no činjenica stoji da su marketinške metode, slične onima koje mnogi od nas koriste godinama, stavljene pod povećalo.

Cambridge protiv Cambridge… Analytice

Luka Stanzl, Pixsell
Znanstvenik Veselin Popov prije godinu dana u Rovinju imao je ogromnu potrebu naglašavati razliku između Centra za psihometriju Sveučilišta Cambridge i tvrtke Cambridge Analytica – s razlogom.

O problematici Cambridge Analytice pisali smo još prije godinu dana kada je Rovinj u sklopu Dana komunikacija posjetio Veselin Popov iz Centra za psihometriju Sveučilišta Cambridge kojemu je bilo poprilično važno da se njegova institucija ne brka sa spomenutom tvrtkom. Kad vidimo rasplet događaja godinu dana kasnije, još je više jasna potreba za distinkcijom, iako se ne može poreći da je Cambridge Analytica koristila metode razvijene na Cambridgeu, a to je prikupljanje psihometrijskih podataka o korisnicima ove društvene mreže za potrebe plasiranja poruka prilagođenih upravo njima – a i da je surađivala sa znanstvenicima s ovog Sveučilišta.

Ček! Pa kako se ono što je tvrtka radila razlikuje od metoda koje koristi skoro svaki marketingaš danas? Osim što je njihova metoda možda opsežnija i preciznija, osim što je podatke tvrtka Cambridge Analytica prikupila na ne baš legalan način i osim što je ovdje sve povezano s pobjedom Trumpa na izborima?

Zapravo, vrlo malo – razlika je očito u utjecaju. Jer krajnjim korisnicima nije isto hoće li se korištenje njihovih podataka koristiti u svrhe plasiranja oglasa za šampon za jačanje vlasi u trenutku kad su primijetili da imaju nešto rjeđu kosu ili hoće li predsjednik jedne od najvećih svjetskih sila postati Donald Trump. Sve to, kao i činjenica da se konačno shvatilo da nemamo više kontrolu nad vlastitim podatcima, a i da kontrolu nema ni društvena mreža kojoj smo ih povjerili, bila je kap koja je prelila čašu i dovela do masovnijeg brisanja profila s ove društvene mreže.

Sve će to naškoditi Facebooku – i neće naškoditi Facebooku

Pogledajmo samo zadnje događaje povezane s Facebookom. Famozni GDPR. Posljednje promjene u algoritmu prikazivanja sadržaja koje su izludile brendove (posebice nas iz medijske industrije). Sve veća svijest javnosti o tome da ono što dijele s društvenim mrežama može upotrijebiti protiv njih (ili za njih jer će im se plasirati sadržaj prilagođen – upravo njima).

Sve će to, dakako, ostaviti ožiljak na ovoj društvenoj mreži. Mreži da, ali Facebooku kao tvrtki? Vjerojatno ne. Dokaz tomu je upravo drugi tvit Elona Muska koji je, na upit hoće li obrisati i Instagram profile svojih tvrtki, odgovorio da neće – jer je riječ, po njemu, o relativno zasebnoj društvenoj mreži.

Marketingaši će se ovdje vjerojatno grohotom nasmijati.

Iako je posebno zanimljivo što je cijeli pokret #DeleteFacebook pokrenuo ili barem potaknuo WhatsAppov suosnivač Brian Acton (koji je jedno vrijeme bio i Facebookov zaposlenik, nakon što je aplikaciju ova društvena mreža akvizirala),

to vjerojatno neće ugroziti Facebookovu metodu zbog koje će vjerojatno još dugo kao tvrtka ostati na tržištu – izbjegavanje stavljanja svih jaja u jednu košaru. Pa čak i ako neka nova košara košta milijardu dolara, koliko je Facebook platio Instagram, ili 19 milijardi dolara, koliko je koštalo preuzimanje WhatsAppa.

Ako ste se prije nekoliko godina pitali jesu li te visoke cijene nekih “aplikacijica” doista bile opravdane, današnji događaji pokazuju da itekako jesu.

Obrisali ili ne – svejedno je

Jer možda ćete obrisati Facebook profil. Ali nećete onaj na Instagramu jer volite subotom prijepodne uz kavu “listati” po inspirativnim profilima i u storyjima provjeravati što se sinoć događalo kod vaših prijatelja ili slavnih osoba koje pratite. Dopisivat ćete se s tetkom iz inozemstva preko WhatsAppa jer vam je to povoljnije za novčanik. I ne biti svjesni da ste već odavno nemoćni u očuvanju svojih podataka koje već dugo dijelite s ovim tehnološkim gigantom, a i mnogim drugima. I onima koji su kreirali aplikacije za te tvrtke. A sve jer niste mogli odoljeti kvizu koji će vam reći kad ćete umrijeti, koliko djece ćete prije toga imati, koja ste Disney princeza ili se pohvaliti da upravo vi spadate u onih tri posto fantastičnih ljudi koji mogu riješiti kakav “nerješivi” matematički zadatak…

I? Hoćete li i vi nakon ovoga obrisati Facebook? Imajte na umu da je odviknuti se od njega jednako teško kao od šećera – stoga se nemojte čuditi ako doživite apstinencijsku krizu! 😉

ponuda

Komentari

  1. Simon says

    Simon says

    24. 03. 2018. u 1:12 pm Odgovori

    Big data u primjeni na “malom čovjeku”. Prikupili su ponašanje korisnika društvenih mreža i iskoristili za nešto. Ne vjerujem da u Facebook uvjetima nema da oni mogu iskoristiti te podatke. Pa zbog toga i postoje. I vjerujem da se ne bi digla tolika buka da nije u pitanju Trump. Kako je postao predsjednik ako su svi protiv njega?

    • Mia Biberović

      Mia Biberović

      24. 03. 2018. u 1:18 pm Odgovori

      Nekoliko je problema ovdje u korištenju podataka – to što su se, osim korisnika koji su svjesno sudjelovali u testu osobnosti, prikupljali podatci njihovih prijatelja, to što su podatci predani trećoj strani (Cambridge Analytica), to što su navodno korišteni u svrhe na koje korisnici nisu pristali (politička kampanja) i to što nisu navodno nisu obrisani kad je Facebook to tražio još 2015. No, da, da nije Trumpa i ja sumnjam da bi išta od toga bilo toliko sporno.

  2. Mirkan

    Mirkan

    26. 03. 2018. u 6:40 pm Odgovori

    Cijela fama nizašto, jedino će investitori kupiti dionice po nižoj cijeni. Možda je i Mark sam ovo organizirao da dokupi dionice jeftinije.

    Za 99% ljudi totalno je nezanimljivo gledati što rade, misle i koga lajkaju. Ja mislim da se ovi zaduženi u agencijama za analizu podataka nasmrt dosađuju. Meni da plate da gledam te profile, teško bi se prisilio jer ima pametnijih načina utroška vremena. I nakon svih analiza narod izabere pajaca za predsjednika. Neš ti big data analize.

    Najveće razočaranje tajnih slubi je da su ljudi većinom zapravo vrlo dosadni za pratiti. Zato polažu nadu u AI algoritme za analizu podataka, jer se njima samima to krajnje ne da raditi. Pa nek AI sa tim podacima radi što god hoće.

    Evo da netko od nas ponudi milijun profila FB za 100 EUR ne bi se ovdje našao nitko da to kupi. Toliko smo zanimljivi.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Video

Svi su gubitnici u bitci za i protiv paušalnih obrta: Tvrtke, radnici – i sami “paušalci”

Zato što se IT scena razjedinila oko teme paušalnih obrta, zato će svi iz nje izaći i poraženi. No, koja je perspektiva svih uključenih strana? Ivan i ja smo provjerili u drugoj epizodi Netokracija Podcasta.

SEO i tražilice

Velika analiza online sadržaja o cijepljenju pokazuje da HZJZ olakšava posao – antivakserima

SEO koji život znači. To bi mogao biti alternativni naslov ove analize, iako ovdje nije riječ o samoj optimizaciji sadržaja za tražilice, nego optimizaciji za - korisnika. Jer u vrijeme kad procijepljenost pada, optimiziran i korisniku prilagođen sadržaj na stranicama HZJZ-a i drugih zdravstvenih institucija mogao bi doista značiti razliku između života i smrti.

Tehnologija

Cenosco: Nizozemska tvrtka koja iz Pule i Zagreba putem softvera, VR-a i AR-a sprječava eksplozije na naftnim platformama

Aplikacije koje kontroliraju rad naftnih platformi i postrojenja za preradu derivata direktno su zaslužne za sigurniji i čišći svijet, a jedna od najboljih stvara se velikim dijelom u Hrvatskoj.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

MKOP Osijek: Bez gig ekonomije (i paušalnih) nema ni Wolta, Bolta, Ubera…

U Osijeku se proteklog tjedna održalo 13. izdanje Međunarodne konferencije o poduzetništvu kojoj su ovaj put tema bili ljudski resursi.

Startupi i poslovanje

Kako bi Rimac, Bakić, Car i drugi hrvatski poduzetnici uložili 100.000 kuna da imaju startup?

Good Game Liftoff startup natjecanje prošle je godine u žiriju okupilo poznate hrvatske poduzetnike i stručnjake, a koji su tada prepoznali potencijal mladog tima iza društvene igre Mundus. Ususret novom izdanju Lifoffa vraćamo se do Mundusa i žirija po par dobrih savjeta.

Startupi i poslovanje

Primjer za Hrvatsku: Srbija predstavila olakšice za zapošljavanje ‘paušalaca’ i test samostalnosti

Porezne olakšice za zapošljavanje donedavnih paušalaca, jasan test samostalnosti... Što Hrvatska može naučiti iz srpskog primjera, komentiramo u novoj epizodi Netokracijinog podcasta.

Izvještaj

Kako se gradi konzultantska karijera otkrili smo uz prvi Tech Consultant Meetup u Zagrebu

Što ljudi misle da konzultanti rade, a što im je zapravo posao? Zagrebački meetup tražio je odgovor upravo na pitanje kako postati tech konzultant i što očekivati ako se odlučite za konzultantsku karijeru, a dobre primjere čuli smo kroz razgovore i predavanja mStartovih stručnjaka.

Najava

EBZG otvara David Bizer koji je vodio Googleovu strategiju regrutiranja na društvenim mrežama

Kako iskoristiti blog, društvene mreže, nativno oglašavanje, ali i direktora svoje tvrtke za 'employer branding'? Otkrijte na regionalnoj konferenciji Employer Branding Zagreb koju će 15. 11. otvoriti David Bizer, osoba koja je postavila strategiju regrutiranja putem društvenih mreža za Google!

Vodič

Što je esport i zašto bi vas za njega trebalo biti briga?

Čuli ste za esport, ali samo u prolazu? Ne brinite, na jednom mjestu donosimo sve važne informacije o ovom globalnim fenomenu koji danas prati više od 400 milijuna ljudi.